Imao sam mogučno dobro isprobati brodsku mrežu sve od Raymarine, koja sastoji od E120, DSM300, Autopilot sa Gyrom i Autolearnom, Radarom, IR kamerom i kartografiju Navionics Patinum +, znači najdetajlinija kartografija Navionics. Ova kartografija ima dosta fotografija, luka i zaljeva, kdje se ljudi često sidre, to od prili kima možda 2-3 fotografije za svaki otok. Što se tiče funkcionalnosti za lokalne nautičare, mislim da je to sasvim nepotrebno, jedino kad ljudi dođu pogledat brod uvijek upali kao dobra prezentacija

, inače mislim da je to bez veze.
Ova kartografija ima i mogučnost 3D pokazivanja karte, ali to nije ništa detajlnije od GoogleEartha i njihovih satelitskih snimka. Moguče je na displayu E120 napraviti i kombinaciju vektorskih karta, pa preko tih stavimo satelitsku snimku i isto se može podesiti koliko jako če bit prekrivanje sa satelitskim snimkama.
Ali kad se ima takvu kombinaciju onda display vrlo sporo crta kartu, ako se zumira +/-, meni je to dosta smetalo, pa sam isključio ove satelistke snimke i koristim običnu vektorsko kartografiju ko svaki stari sonder. Isto ako imamo samo satelistku snimku ili 2D ili 3D, brzina crtanja karte me nije baš oduševila napram PC kompjuteru i googleearthu, tako da mi ove satelitske snimke više smetaju nego koriste.
Što se tiče detajla podmorskih karta koje se kod Navionics zovu Fish'N'Chip, opet nisam bio baš nešto fasciniran, jer u reklami kažu kolika im je rezolucija, dok su podatci od Hidrometeorološkog zavoda, a njihov program radi samo Best Fit na tim podatcima, znači ovo u reklami stoji samo da 1 piskel ima 25cm kod maksimalnog zooma, a ne da imaju oni sondirano dno svakih 25cm dubine jedna točka u kartografiji odnosno jedan podatak. Kod Suska ima jedna sika koja je ucrtana na običnim papirnim kartama, dok je u Garmin BlueChart pogrešno ucrtana, pa tamo gdje piše 20m, tamo i još pola milje oko je još uvijek 45m, nadao sam se da je to sređeno kod Navionics, ali nije to tako, i tamo je pogrešno ucrtana, pa je treba jednom potražit i sahraniti poziciju u GPS, izgleda da sve ove kartografije koriste podatke od hodrometeorološkog zavoda i da su sa time ograničene. Sa autopilotom sam zadovoljan, dosta je precizan, ali ga treba najprije umjeriti, tako da kad ima malo valova, da se sa putnom brzinom broda vozi kontra valova, pa se onda ukuca jedna kombinacija i autopilot onda radi neke krugove i zig zag vozi i tako sahrani konstntu broda i vidi kako se brod ponaša na valovima, to onda služi za točno korekciju kurza i zaista je precizan. U kombinaciji, kad se vozi sa uključenim radarom, čitav sistem počne alarmirati i ako se ne reagira, autopilot sam skreče ako se ispred nas nalazi neki brod pa i de oko 200m oko broda. Kad se ukuca neki kurz na displayu i onda ruta prebaci na utopilot, ako je ne putu neki otok, onda autopilot sam zaobiđe taj otok ili sa ljeve ili sa desne, zavisi kdje je optimalna udaljenost i ako je između otoka više od 600m, tako da on može od svake obale bit 300m. Autopilot kad se ukuca ruta, neče uploviti u luku ili voziti manje od 300m od obale, nego on ide na nekih 350m, pa onda zaobiđe puntu, neznam dali je to vezano uz brzinu kretanja, ali ako glisiram sa brodom, onda kad se dođe na mjeto, kdje je moguče uploviti u luku sistem samo alarmira, da smo stigli na kraj i da trebamo manualno voziti u port, ako se to ne uradi on i daljle ide istim kurzom na udaljenosti cca 350m od obale i dalje alarmira. Dodatno imam i dalinske komande za autopilot, koje uopšte nisam koristio, ali u stvari na njima je opcija skretanja za +- 1ˇ, i +-10°, slično ko i na displayu autopilota, a može se isto prekidati pračenje rute ili uključiti pračenje rute, ima i opciju raznih zig zig vožnji ili krugova, ali meni se to ne čini baš upotrebljivo. Uvijek sam mislio da je Radar nepotreban na ovim brodicama, ali sada ipak mislim da je koristno imat radar. Do sada nisam imao broda sa kabinom i uvijek sam dobro vidjeo noču ispred sebe, dok ako ima brod kabinu, onda uvijek ima malo soli na prozoru i ostalih prljavština, pa se ne vidi toliko dobro iz kabine naprijed, zato sam upalio rada i vozio uz pomoč radara, na kojem se vidi sve nekih 15NM naprijed, bio sam skeptičan da neče detektirati manje brodice, ali on detektira gotovo svaki plutajuči objekat, pa tako i kaiče. Iz samog pokazivanja radara je tožko vidjeti što je otok, što je brod, ako nismo baš vješči, zato mi se sviđala ova opcija, da se može crtanje radara spojit sa kartografijom, koja se preko autopilota sinhronizira sa 5Hz, tako bolje vidimo što je plovilo usidreno ispred otoka a što je kopno. Ova sinhronizacija 5Hz je jedva dovolno brza inače rada crta na sasvim pogriješnim mjestima na kartografiji, za treba za ovu opcijo imat obavezno autopilos sa sinhronizacijom i Gyro kompasom, još bolje bi bilo imat bolji autopilo koji sinhronizira sa 10Hz, ali oni su za veče brodove, sa jačom hidrauličnom pumpom, tako da za brodove do 8m dođe u obzir jedino ovaj sa 5Hz sinhronizaciju. Dodatno imam još IR kameru spojenu na sistem, sa kojom se noču vidi nekih 20m ispred sebe ko po danu, jedino da je sve crno bjelo, po danu ova kamera izključi IR funkciju i pokazuje u bojama u VGA resoluciji. Ovu kameru sam mislio koristit u slučaju gužve u lučici na vezu, kdje svaki dan u sezoni trebam premještati par brodova, da dožem do veza, ali kad se upali IR kamera, display pokazuje previše svijetlo sliku i ako mu podesimo svijetlost na night vision, ko da imamo upaljeno svijetlo u kabini, pa onda mi to više smeta, jer skorz prozore noču ništa ne vidim, tako da mi je bilo svaki put najlakše sve ove elektronske stvari ugasiti, i ako baš treba vidjet neke konope, ako se ko vezao na moj vez, onda je najbolje upalit reflektor, pa pogledati situaciju. Od početka mi je kamera bila dobra jedino, što sam na vezu vidjeo malo iz visine situaciju i kraj prove, pa mi je bilo lakše vezati brod na vezu, ali kad sam se navikao, onda mi se kamera činila sasvim nepotrebna, dok mislim da bi reflektor trebala imat svaka brodica, ne treba bit baš onaj na joystick, makar imam i ja tak, može bit i onaj fiksni, ali dobro ga je imat. Što se tiče sondera, tu je bila bitna razlika od mog Garmina 250C, ovaj digitalni sonder crta real time i ne svak 0.5s i dosta je precizan, nisam još uspeo nastudirati što sve boje kod detekcije dna znače, ali koliko vidim, kad bi to skužio lako bi prepoznao tip dna, jer tu nisu samo 3 boje, nego zaista više informacija. Sonder sa sondom kroz trup, koja je napravljena za 20° kut boka broda, mi detektira do brzine nekih 15čv ako nema valova inače nestane signal, ali do nekih 12čv radi bez problema i kad ima mora.
Ugrađen imam i sistem za kontrolu baterija Victory, koji ima nekih 50 funkcija sve živo, i neznam koliko parametra koje sam trebao umjeriti, pa tako i podesiti sve alarme, kad se iztključe potrošači itd..., dosta interesantna stvar, ali opet nema ono što bi meni trebalo, možda je samo pogrešno spojeno, pa ču jednom i to pogledati. Radi se o tome, da ovaj sistem pokazuje koliko trošimo struje na baterijama, što je upotrebljivo, i koliki su nam naponi na svakom akumulatoru, što je isto bitan podatak. Ne sviđa mi se jedino to da u isto vrijeme ne vidim, sa kojom strujom mi se pune akumulatori, pa tako neznam o čemu se radi. Po meni ovaj sistem bi bio idealan, ako bi imao samo ove funkcije, Napon na svakom pojedinačnom akumulatoru, bilanca struje, znači koliko ide van kuliko unutra akumulatora, za svaki akimilator odvojeno i alarm, na nekih 11.5V, kad se potrošači izključe, da se nebi oštetilo akumulatora, startni je ionako odvojen od ovih potrošača. Znači samo 3 funkcije koje su jedino bitne i bez drugog sr@**a. Ovi izračuni koliko sati imam još kod neke konkretne potrošnje u A, to meni ne treba, jer znam sam izračunati A*t , pa dobit Ah, a i preko napona znam u kojoj fazi je akumulator i koliko Ah možem još iz njega izvuči. Eto jedan prijedlog za sve elektroničare, šta fali na trgu, jer koliko sam pričao sa ljudima koji montiraju ove sisteme za kontrolu baterija, u Hrvatskoj dobiju se samo dva slična sistema. Ovaj sistem je u stvari integriran u mikroprocesorski regulator punjenja, zato mi nije jasno zašto ne pokaziva strujo punjenja, sad ni neznam kad mi solarni panel puni i koliko puni, znači nema druge nego isprobat A metrom, dali uopšte solarni panel puni, da ču bit sasvim siguran.
Što se Webasta tiče, on još uvijek tvrdim da treba bit u ovakvim brodicama i ne samo ako se spava, nego u slučaju da ima puno ljudi u kabini i da zbog nevremena nije moguče imat sve prozore u kabini, treba non-stop brisat prozore iznutra, a kad upalimo Webasto on nam odmah sve osuši i nema rošenja prozora, slično ko u autu, a još ako se ponekad spava na brodu zimi, onda je sasvim drug luksus spavati u toploj kabini, nego se grijat samo lozom i obučen spavat u spavačoj vreči, pa se probutiti sav mokar od kondenza.
Ugrađen imam i 800W kombinirani inverter-punjač Viktory, jer punjač akumulatora sam htio imat u svakom slučaju, a još uz to dođe i inverter, pa mislim da je ova kombinacija OK, ako nam baš zatreba 220V za koje Laptop i slično. Jedina mana tok invertera i punjača je da troši strujo i u stendby-u, tako da ga treba ručno uključiti i izključiti, što opet nije toliko težko, pa mi ova mana uopšte ne smeta.
Što se tiče Raymarina, mislim da je dobar uređaj, ali opet ne toliko da bi opravdao cjenu, jer osobno meni ne treba ništa drugo nego neki GPS - vektorska kartografija, da se ne izgubim na kornatima, kdje neznam svaku rupu, sonder koji mi pokazuje dubino, pa možda još malo tip dna, brzinu po GPS, morske mjene. A to u stvaro ima moj crno-bjeli garmin 172, ako se na njega spoji sonda. Raymarine mi se isto čini sistem koji ima previše funkcija i opcija, a u stvari na moru mi se nada previše zahebavati tim podešavanjem elektronike, nego uživati na moru. Pa bi više ovako preporučio, ko je navikao na Garmin, neka i dalje koristi Garmin, odnosno firmu koju je do sada koristio, inače če mu bit mjesec dana malo za nastudirati sve funkcije.
Eto par mojih iskustava, sa onom što sam izabrao i imam ugrađeno u B700, pa se nadam da sam kome olakšao odluko, jer kad sam ja birao, ovakvih mnjenja iz prve ruke nisam mogao pročitati nikdje, pa onda sam sve kupio ovako iz kataloga.
Primjer Blivenice, Fish'N'Chip, nije na maksimalni zoom, ali i na maksimalnom zoomu ne vidi se više detajla:

Primjer radarske snimke preko kartografije, ako je brod usidren dosta pogriješi:

Primjer kombinacije pola ekrana radar pola ekrana, radar preko karte, kad se brod kreče sinhronizacija je več bolja, ispred broda sa ljeve strane vidi se brodica cca 8m(ljubičasta boja, žuta na radar displayu):

Kod E120 i vjerojatno svih ostalih modela, moguče je sve prikaze napraviti po želji, znači ako ja očem imat gore ljevo IR kameru, dole ljevo sonar, gore desno osnovni podatci(brzina, kurz, prosječna brzina itd...) i dolje samo radar, ili samo dvije stvari, jedna gore jedna dole ili jedna ljevo i jedna desno, ili samo jedna preko čitavog ekrana, moguče je napraviti gotovo svako kombinaciju, jer opcija za pokazivanje karta ima previše (vektorska, vektorska+satelitska, 3d vektorska, 3d satelitska, kombinacija, razne kombinacije sa podešenom razinom detajla itd... itd...), znači bilo koju kombinaciju na ekranu možete kreirati po željama, pa sahraniti, ali opet možete sahratini tih vaših kombinacija više od trideset, ne samo jednu, ali osobno mislim da večini neče trebat sva ta fleksibilnost i prilagodljivost tog sistema, jer sam kažem da večinom koristim obične vektorske karte, znači Navionics Gold, jer mi se čiine najpreglednije i najviše mi sliče na papirne karte, koje mi se u stvari i najviše sviđaju, pa kad idem na koji dulji put obično imam i karte od papira na stolu i koju pivicu, pa malo drum pusti da upravljaju brod.