ZAVARIVANJE; VARENJE nehrđajučih metala

[veliki]

Krpe su okrugle fi 250 mm staviš par komada i služi za poliranje sa pastom na polirki. Možeš i brod polirati s tim.

[Strici]

kapiram. Ima ih i sa čičkom; tako da se na njih može svašta "priljepiti". Poliranje; Izgorila mi je elektronika na kutnoj brusilici, Boševoj. Išlo je prije od oko 2ooo okretaja stupnjevito do 11ooo. Ja pametnjaković priključio na motorgenerator.

[Strici]

Bušilicu ima svak. Pa kad je bušilica tu, onda se može brusiti, rezati, polirati i td. Bolje su starije bušilice koje imaju klasične borfutere, tj one gdje se ono šta se treba okretati učvrsti zupčastim ključem.







Bušilica se učvrsti u ovakav držač.

[Žabar]

Živio,Strici!
Evo,pregledao sam tvoje varove,mogu samo kao neki profesionalac reći ovako:
Ulovi sa elektrodom cijev u četri točke(priheftaj) materijal da ti var nebi dizao drugu stranu.Blokiraj dizanje sa šarafcingom (stegom). Kad si ga "ulovio" vari sa prekidima od cca 3 sekunde na 5 mm od zadnje točke (var ti se nesmije ohladiti) sa elektrodom od 2.5 mm. Tanja ti je još veče sr@**e,vjeruj mi.Gledaj kroz masku kako se elektroda topi.Moraš skužiti da maska nije stvar koja samo štiti od zračenja,nego prati šta se događa kroz staklo,biti će ti jasnije.
U TIG se nemoj još upuštati,nemaš "ruku" za to.
Savladaj prvo elektrodu(široki var,uski var),e kad to savladaš,neće ti TIG aparat niti trebati.

[Gaso]

Nisam ja stručnjak za varenje prokrona, nego je to moj stari. Ako se sječate moje prokon prove i ona je bila isto varena. Sve to je on radio sa aparatom koji ima za oblok argon i onda dodavao žicu(neznam kako se ovaj način stručno zove), koja je uvijek bolji materjal od onog kojeg varimo. Več nekoliko vremena sam zamolio starog, da me nauči varit prokron ali nikad nije bilo vremena. Kod prokrona treba imat dobro ruko, da nije potrebno popravljat zvar par puta i to nije tako jednostavno, ako se onda polira treba bit zvar vrhunski. Ima mi stari više aparata ali prokorn vari samo uz pomoč argona i koliko znam ovi aparati i niso jeftini. Meni on uvijek kaže, da je varenje prokrona 100 puta teže nego čelik, pa da se tek kad ljudi vare porokron, vide ko ima zaista pojma.
U prvoj priliki kad idem kod staroga, ču ga zamolit da me nauči varit prokron jer mi je to več nekoliko godina u interesu a i imam majstorskog učitelja, pa mogu onda kazat koliko je to komplicirano za nekog početnika, koji ima iskustva samo sa varenjem čelika na elektrode, ali za sad osobno prokrona nikad nisam vario.

[Strici]

Hej Žabaru!
Tako nekako i varim. No koji puta mi se rastopi na jednu ili na drugu stranu, koliko god da se trudio. Pa onda drugom prilikom ide ko po loju. Međutim primjetio sam da kad vučem dugačak var, a to mi ponekad i ide, donji dio vara toliko ugrije podlogu da se ona izvitoperi. Znam da netreba vuči duge varove na tankim materijalima, ali kad ono lijepo klizi, nemogu se suzdržati. To mi se desilo zadnji puta kad sam vario 2 mm okruglu ploču za auspuh motorbicikla (ima slika), pa iznutra zavarivao 22 mm (cijev koja je koso odrezana za vidjeti), a debljina joj je bila 1 mm. I u jednom sam je zavorio okolo naokolo, a da nije progorila. Sa svih šta imam 140 Ampera. No kao što sam napisao okrugla se ploča izvitoperila, pa se i vidi na njoj da je tučena i tuckana nebi li ju pripasao. I onda stegama i stezalicama sam ju uspio kratkim varovima zavariti.
Moje je pitanje: ponekad smanjujem amperažu, teže je započeti, no ide. Ipak mi se čini da je maksimumom ampera i kratkim varovima bolje; naravno ako ne pregorim tanki materijal, ali tu več osječam kad treba prekinuti. Dali da forsiram preporučenu amperažu za 2,5 mm ili da varim sa 140 koliko mi je maksimum?
Da još napomenem. Meni je kudikamo lakše variti nehrđajučim elektrodama nego običnim. A nehrđajuče vare i gus, i to dobro, pa se jako skupe elektrode za gus netrebaju kupovati.

[unije]

ovdje je par dobrih stvari rećeno. međutim tema je varenje nehrđajućih metala a uglavnom u sadržaju teksta je nekavo poliranje, čišćenje, skidanje ruzine ili sprječavanje ruzine mislim koji su to metali ili kovine koje ne hrđaju ??

[Žabar]

Evo ovako:
Za točkasti var full gas.Bolje se razlijeva i bolje lovi materijal.Ne guraj elektrodu u materijal,osim kada variš tupi čošak.Nagni elektrodu na kakvih 45 stupnjeva od sebe da formira "suzu"i lovi sa drugom točkom sami rub suze,možda i malo prijeko. Var će biti širi,ali će biti lijep,nećeš ga morati previše brusiti. E,da,probaj preskočiti točku kojom si priheftao izradak. Ako ostane koja rupica,lako ju popraviš,ali ju moraš dobro očistiti od troske.

Kada ti nekad neide varenje,probaj osušiti elektrode na rešou.Nesmiju biti vlažne,jer onda samo fljučkaju.Druga stvar može biti loš napon u mreži. Možda si primjetio da po noći lošije variš nego po danu,ili preko tjedna nikako,a vikendom ko profesionalac? I jasno,prvu točku napravi negdje sa strane,na štipaljci mase,npr,i prije nego se ohladi vrh elektrode,počni variti.

Istina je da sa rosfraj elektrodom možeš variti svašta. Stvar je u tome što je njezin materijal visokolegiran,pa ne vuče na var ugljik i legirne elemente iz varenog materijala. A i ugodno je variti s njom jer se lijepo razlijeva.

Ovaj auspuh ti se izvitoperio najvjerojatnije što je imao već rupu u sredini? I mi smo znali vući pune varove na oštrim čoškima i tankim limovima,ispadali su bolje nego sa argonom. Štos je bio sljedeči: Trgneš jednu ljutu da ti se ruke ne tresu. Navineš amperažu koliko ide. Kabel preko ramena da ti njegovo njihanje ne trza ruku. Lakat stisneš na bok i elektrodu vrtiš sa zglobom i tijelom. Elektroda pod 90 stupnjeva u odnosu na materijal,a luk održavati na razmaku samo što ti se ne ugasi. Bitno je jako brzo vući elektrodu,najčešće ni ne vidiš što si napravio kroz masku. Bitno je da imeđu limova nema zračnosti,jer na luftu pregori.Variš na osječaj i ide! Zvuči komplicirano,ali probaj.

Elektroda jako i široko grije materijal,a inox se na visokim temperaturama jaako savija. Tu je argon u prednosti,jer topi u jako maloj točci,ali ako je zračnost velika,bolje rezultate daje elektroda. Zato ti je valjda meštar i vario tendu sa elektrodom,a ne TIG-om? Za TIG je potrebna struja od kakvih 30 A,pa je logično da manje grije materijal.

Eto, za sada toliko...

[Žabar]

Evo,Unije i za tebe:
Stvar ruzine oko vara je stvar pregrijavanja i gubljenja legirnih elemenata okolo vara. Isto tako ti je i sa brušenjem. Temperatura iskre je oko 1200 stupnjeva!
Zato kada se brusi ili polira izbjegavajte stiskanje fleksa,jer ako materijal poplavi par sekundi nakon brušenja,sigurno će oksidirati.
Poslije grubog brušenja,dobro ga je ispolirati ručno sa vodobrusnim šmirglom,jer na površini ostane sloj od par stoti koji oksidira.
Poslije TIG-a se najčešće var pere sa kiselinom (crn je) jer nema potrebe za brušenjem,i ako je materijal i žica "pravi" nebi smio oksidirati. Isto vrijedi i za elektrodu.

[unije]

žabar fala na informacijama, ja sam ti ekonomist koji se nešto malo razumi i u fiziku. vidim da se ti kužiš u varenje a bogme i strici. znam jedino kad pitam bravare za napravit ogradu na barci da to košta za popi.....

[Strici]

Je, je bogme dosta od savjeta primjenjujem, a dosta ču ih primjenjivati na prolječe. Šteta što je sa ovom temom tek sada započeto, jer kao napisah za ovu godinu je šlus sa varenjem. U otsadašnjem boravku nesmijem ni misliti na varenje (u podrumu stambene zgrade). Ali zato ču sakupljati savjete koje pišeš. Možeš ti i pisati bez da mi šta pitamo; siguran sam bit če od mnogih pročitano, ali i primijenjeno, jer vidim pišeš iz prakse.

[Žabar]

Ok. Lakše mi je odgovoriti na problem,BTW,alatničar sam ,a ne varioc,makar imam atest... Inox sam vario davno,prije nego sam postao privatnik.
Posao mi je poznavati materijale.Pitajte me gdje je problem,pa ćemo postaviti dijagnozu.I ne samo u varenju,pitajteme o aparatima,strojevima,bušenju,narezivanju navoja,itd,itd...
U svoju korist,mogu reći da sau praktikanti koji su prošli kroz moju radionicu danas pravi majstori

[Strici]

Hej Žabare!

Ja sam nekada imao gustu pastu, bjelkastu kiselinu ustvari za pajcanje varova. Znam da se je nju jako špotalo da je opasna za podzemne vode i uopče da je nezdrava. Uz to prolila mi se u prtljažniku i napravila sr@**e. Pa sam ja to sve lijepo odnio tamo gdje se odbacuju problematični materijali i ne radim sa time.
No ipak, pokatkada tako lijepo zavarim, da i netreba brusiti, pa si mislim to bi bilo dobro pajcati. Sa čime danas. Dali je tehnologija ista?

[primorac]

Hej Žabare!

Ja sam nekada imao gustu pastu, bjelkastu kiselinu ustvari za pajcanje varova. Znam da se je nju jako špotalo da je opasna za podzemne vode i uopče da je nezdrava. Uz to prolila mi se u prtljažniku i napravila sr@**e. Pa sam ja to sve lijepo odnio tamo gdje se odbacuju problematični materijali i ne radim sa time.
No ipak, pokatkada tako lijepo zavarim, da i netreba brusiti, pa si mislim to bi bilo dobro pajcati. Sa čime danas. Dali je tehnologija ista?

Evo strici, jedan amaterski savjet. Nekidan sam zavario kuku za meso na komad prokromske cijevi, pa to natakao na drveni šćap
uglavnom var je bio neloš (zato jer ga je povukao meštar ) običnom prokromskom elektrodom, nije bilo te kako je zovu mravlje kiseline u gelu, pa sam utakao čeličnu četku u bušilicu i lijepo iščetkao var. Izgleda dosta uredno.

[Strici]

Je, je i ja se tako nekako snalazim (ustvari brusim kutnom šlajfericom, pa onda poliram). Ali sa kojom si četkom četkao? Jer ja sam čuo da kad se četka sa običnom četkom (sa čeličnim žičicama), da če kasnije tamo ruzinati.