Airmar B260

[Panbo]

Lako se vidi da li je sonda sa diplexerom ili ne, nema tu nikakve raketne nauke. Prvo, da je bez njega trebala bi imat par žica više, znaci posebno za LF i posebno za HF. Znaci sveukupno 4 žice za dubinu, a ne dvi, kao ona sa diplexerom. Dalje, diplexer je ugrađen u samoj sondi i može se gledati ohmmetrom, uglavnom žice moraju imati spoj, jer je diplexer jedna vrsta transformatora.
Dalje, sonda od proizvođača sondi kojem je ime Airmar koju je on nazvao B260 koja se spaja u ovom slučaju na Furuno nije u ničemu posebna od onih B260 koje se spajaju na Koden, Lowrance, Jrc, Simrad, Garmin,..... Gorenje, Electrolux.. .jer onda ne bi bila B260. Može se raditi u razlici kod kontrole, u fizičkom spoju i o izvedbi ali karakteristike, one vodene moraju ostat iste. Tako imamo B260 sa ili bez diplexera, za Furuno, Garmin, Jrc,.....Gorenje....ali je to uvijek Airmar B260.....jer se tada zna da je to brončana kilowatna sonda koja ima te i te parametre, a ti parametri su ono sto je bitno, mislim zbog njih je ona B260.

[ŠARUN]

Kad prodaš brod najbolje je prodati sonder i sondu onda nemaš problema

[Panbo]

Sonda Airmar B260 je dosta popularna i dosta se prodaje. Ima odvojene elemente. 200 kHz ostvaruje poprilično velik kristal, tako ima na 200 kHz dosta jak snop, ali i uzak. 50 kHz se ostvaruje grupom od, ja mislim 7 elemenata. Kad tu sondu želiš spojit na sonder koji ima samo jedan transceiver odnosno primoodasiljac, moras stavit diplexer ako zelis koristit obje frekvencije. Kod takvih izvedbi se LF i HF impulsi izmjenjuju po jednoj liniji, odnosno paru žica, pa ih zato i zovu "single line transmission fishfinders". To su primjerice i Furuno 588, Koden CVS 128, Lowrance HDS-ovi, mislim većina Garmina, Raymarine DSM300.... Takvi fishfinderi su obicno jeftiniji jer koriste samo jedan odašiljač i jedan prijamnik. Zrtvuje se brzina jer takav fishfinder ne može raditi sa obje frekvencije (LF i HF) istodobno dok recimo uzmimo Raymarine CP570 ili Furuno 295 ili Koden CVS 841 mogu jer unutra imaju praktički dva sondera, svaki za svoju frekvenciju. Razlika u brzini pomicanja slike sve se više osjeti kako se dubina povećava jer je potrebno produljiti impuls i vise vremena čekati na echo. B260, TM260 i SS264N je ista sonda, samo su kućišta različita. Izjavljivati da Furuno ili neki drugi proizvođač neće dobro raditi sa nekom drugom B260, a da je samo potrebno promijeniti konektor je po meni besmisleno i u neku ruku i neozbiljno, a to sa tim potpisom je cak nevjerojatno. Savjetovati potencijalong kupca da kupi drugi tip sonde koju u ovom slučaju proizvodi Furuno ima smisla, ali govoriti da ce ova B260 raditi bolje od one B260 je apsurdno.

[Panbo]

Kad prodaš brod najbolje je prodati sonder i sondu onda nemaš problema

Sta onda, to je ok ako si odlučija prestat s brodovima, a ako nisi?

[Blue Marlin]

Panbo, mozes li mi usporedit Raymarine DSM300, i Furuno FCV585 oaba sa sondom B260. Zanima me razlika u prikazu dna, strukture dna, prikaz ribe i opcenito prednosti i mane jednog na prema drugome.

[Panbo]

Pa, teško je tu nesto novo reci. Oba su rade ok, sta ce vidit ovaj vidit ce i ovaj. Radi se o osobnoj stvari. Mislim da Raymarine automatika za nijansu bolja, ali tko sa Furunom radi u full automatici? Ne znam toga. Stvarno su nijanse u pitanju. S druge strane, kod Furuna pouzdanost čini prevagu, a opet kod Raymarine-a ne vjerujem da ćeš uzet neki MFD na koji ćeš samo stavit DSM, dakle možeš ga proširit u najmanju ruku sa GPS ploterom koji je odličan u spoju sa originalnom antenom. Ali uglavnom posto se radi pretpostavljam o polovnim uređajima, moja lagana prednost je prema Furunu.

[Panbo]

Imate u Airmara jos dvi kilowatne sonde"ispod" B260. Primjerice, te sonde su isto dvofrekvencijske 50/200, ali ne zahtjevaju diplexer jer rade drugačije. Isti elementi rezoniraju i na 50 i na 200 kHz. To su B258 i B164.

[Panbo]

Te dvije sonde koriste prirodu tog elementa koji se može izvesti tako da rezonira na obje frekvencije. Tako većinom za 200 kHz kristal vibrira po svojoj visini (debljini), a kristal je kod ovih sondi oblika diska, dok za nizu frekvenciju koja bi ovdje bila 50 kHz rezonira radijalno. Ova dva načina (moda) se najčešće se koriste. Zovu ih thickness i radial mode. Njih je najlakše izvesti ovako u paru kod harmoničkih frekvencija (50 x 4 = 200) i uz to zadržati neke druge potrebne karakteristike sonde. Tako radi velika većina danas popularnih Airmar sondi od 600W poput krmenih P66, P58, broncanih B45 i B60, pa plastične kroz trup P319 ili one sa posudom za unutrašnji ugradnju P79. Ove Kilowatne samo paralelno imaju spojene dodatne kristale. B258 ima 4, a 164 ima tri kristala. Zbog rasporeda primjerice, B258 ima eliptičnu zraku. Tu je bitno da svi kristali rade uvijek. Da bi smanjili dimenzije kristala i tako ustedjeli dosta proizvođača radi sa drugačijim kristalima (manjim), to se računa, te par frekvencija nije nužno harmoničan. Zbog toga možete većinom za široku zraku kod nekih proizvođača naići na neke "ćoškaste" frekvencije tipa 77 ili 83 KHz. One isto koriste dva rezonatna moda kristala, a iz sonde za dubinu izlaze samo dvi žice iako je sonda dvofrekvencijska. To vam je tako ukratko.

[Blue Marlin]

Dali sonder 600w izlazne snage moze podrzat sondu od kw a da ne izgori on ili sonda. Ako moze koja je razlika u prikazu sa sondom od 600w I ovom od 1kw na istom sonderu od 600w.

[Panbo]

Bilo kojem 600W fishfinderu se može spojit sonda vise snage, neće se ništa dogodit a većinom ce radit bolje (ako je prilagođenje ok), jer ce u tom slučaju 1kW sonda obicno vise fokusirat snop pa ce se vise toga vidit, a i dno ce biti prikazano sa boljom rezolucijom zbog uzet kuta, dok naravno, gubi se ona širina od 600W sonde. Tako se sa 1kW sondom pretrazuje manje morskog prostora. Sve je to jedan balans između zelja i mogućnosti. Tako da primjerice onaj koji osim lova tune veći dio vremena na moru troši i na dubinsku kancanicu, tešku panulu, jigging, žrtvovat ce tu širinu pa ce stavit 1kW sondu za nesto bolji prikaz dna, uz sami dno i na dubinama vise od recimo 80m jer bi na tim dubinama slika dna tribala bit nesto bolja. Nasuprot tome onaj koji vise drifta traži širinu, da bi vidija tunu vise vrimena na ekranu, da bi vidija brumu ako može, ako mu to trenutni kurenat dozvoljava....dakle takvi ce prebolit losiji prikaz dna i uz dno na većim dubinama.

[Panbo]

Tija san rec da je u nacelu teško odgovorit općenito na pitanje "koliko će slika bit bolja" jer se ne zna ni model sondi ni model fishfindera, a ni osobne zelje. Ali, evo recimo primjer iz prakse. Jedan covik koji sa svojom jahtom lovi većinom te tune i iglune na nagovor nekih svojih mestara, experata ili samo prijatelja, ne znan točno, na svome Raymarine DSM300 fishfinderu promijeni B744 (600W) u bas B260 (1000W) koja je u samom vrhu sondi od 1000W. Nakon toga, vrlo brzo zaplače za onom B744, jer "ne vidi nikakvu razliku, manje je tune na ekranu....". Ja isto mislim da je razlika mala, ali ne i da je nema. Dno na 100m bolje, ne puno, ali je bolje nesto, malo, ali opet, on to i nije moga primjetit jer to većinom ne gleda. Recimo da sam u praksi vise razlike kod spoja 1kW sonde na fishfinder od 600W vise vidija na japancima nego kod recimo Lowrancea ili Garmina ili pak Raymarinea, međutim razlika je uvijek tu.

[Blue Marlin]

Bas to I meni treba. Dubinski brakovi, parangalici, kancanica, vertical jigging... eventualno otic I na tunje. Onda mislim da san I pogodija sa ovon b260 sondon. U svakom slucaju za izvuc maximum tribalo bi kupit fishfinder od 1kw. Problem je jedino sta su fishfinderi od kw uglavnom vecih dimenzija a posto mislim stavit sve odvojeno I fishfinder I ploter, radar... neznan kako to sve stavit a da opet ne strsi negdi di ce se zapet, udrit glavon....

[Panbo]

Pa da, većinom su veći, ali muslim da se to može riješiti nekom "black box" izvedbom tipa Raymarine, Garmin, Lowrance....

[tomsic davor]

Na hds imaš sve to upakovano...
Ali bi trebao uzeti 12-ku pa da to sve vidiš...

[Panbo]

Eto, kaže Davor tu imaš sve upakirano, ne znam ne pratim to u detalje ka prije ali mislim da HDS-ovi vise dolaze do izražaja u chirpu, a ti takvi sondu nemaš. Nisam puno ni trazija, pa možda nisan ni nasa, ali neman pojma koliko HDS-ovi imaju na raspolaganju izlazne impulsne snage. Lowrance je tu od pojave prvih HDS-ova ima nekih 250W koju bi konvertira u neku digitalnu snagu od milion kilowatta, pa neman pojma kako je to sad sa ovim HDS-ovima, 58.generacije (ne znan koja je). Po meni, volija bi tuč taj kilowatt u sondu ako mogu i ako imam tu sondu koja ka i nije za chirp. Mislim da svi ti HDS-ovi imaju isti interni sounder neovisno o veličini ekrana, ali to triba provjerit.