Postao/la luka » 26. 04. 2010. (02:46)
Ne zelim nikome drzati predavanje, ali ovdje pojedini zive u praistoriji, kombinacija drva-epoxy-da se koristi u svijetu oko 30 godina, a u ostalom west system ima i certifikat Lloyd's Registera koji je veoma ozbiljna institucija i koja nebi tek tako stavila u pitanje svoj ugled.
Princip je vrlo jednostavan, proces truljenja je proces oksidacije, ako se drvetu oduzme vlaga i kiseonik nema truljenja, za to sluzi epoxy. NAJVAZNIJA STAR PRILIKOM PLASTIFICIRANJE JE PROCENAT VLAGE. Zato prije nanosenja vlage potrebno je svu barku premjeriti vlagometrom i ustanoviti procenat vlage ( manje od 8 %) pa nakon toga poceti plastificiranje(ali ne poliesterskom smolom).Jer drvo koje je puno vlage ima vecu zapreminske dimenzije nego kada je dobro suvo, i takvo plastificirano drvo, kada u njega upece sunce pocinje da se susi, a voda od plastike nema dje da ispari i dvro ispod pocinje da radi (skuplja i siri) i to razbija plastiku ili ne mora ali i dalje se nastavlja proces truljenja. Jos jedna stvar najveca je glupost prica ljudi koji govore da barku ne treba plastificirati izunutra, jer sto ste sa tim uradili vani skaloplastika koja ima male dilatacije, a unutra drvo koje ima mnogo vecu dilataciju, nakon par godina imate trulu drvenu barku i odvojeno plasticno korito, (barem jedna korist plasticna barka, samo joj treba bankove dodati).
Zato sam ja moju drvenu barku statu 57 godina izvadio uljeto i stavio cijelo ljeto da pece sunce u nju, polovinom oktobra unio u konobu i sve do maja mjeseca popravio sve na njoj. Za korbe sam koristio murovinu i brjestovinu koji su dobro stadjonata (umore su kisali dvije godine, i u konobu suseni u balvanu desetak godina,a potom ispilani motorkom nagrubo i slozeni propisno i tako isfetani suseni jos svaki 1 cm godinu danatako ponat od 5 cm pet godina susen), kad sam poceo rabotati korbe imalo je izmadju 3- 5,5 % vlage. Za bankove i kontra madijere koristio sam slavonsku hrastovinu izmedju 4 -6% vlage. Nakon unosenja barke u konobu rastavio sam sve bankove, ostavio sam samo kontremadijer i zavrsni madijer, a onda sam poceo pazljivo skidati madijer po madijer, tako da je ostalo samo kolumba, provena asta, i korbe, takodje sam rastavio citavo krmeno zrcalo jer mi je bila istrulila krmena peta. Sve sam skroio nanovo po starim komadima, sva gnjila rebra preomijenio. Sve madijere ocistio od stare piture. Do maja mjeseca, a onda dak je vrijeme svanulo sve na vrh ponte iznio da pece sunce, pokriveno najlonima da ponoci ne vata rosu ili da stver ne zajebe kakva ljetna nevijera. Svake sedmice sam mjerio procenat vlage, pred kraj avgusta on je iznosio oko 4,5%, tada sam sve namazao sa epoxy prajmerom i sa dvije ruke Epoxy-ja i star je bila gotova, vise nije bilo brige, jer drvo nije moglo raditi uslijed vremenskih uslova. Samo sam madijere prije nego sto sam ih poceo mazati mjesta dje su bile broke razbusio vecim borerom i napunio epoxyom pomijesanim sa prasinom od hrastovine, prebrusio i onda namazao, takodje sam to icinio na korbama. Nakon toga barku sam unio u garazu i poceo zavidavati madijere prohromskim sarafima pri rebrima, ali je isto izmedju rebara i madijera prije zavidavanja nanesen tanki sloj epoxy- ja pomijesanog sa 404 High-Density Filler (Filer koji je razvijen kako bi maksimizovao snagu vezivanja kod spajanja okova, gde su predviđena velika ciklična opterećenja. Takođe se može koristiti za filovanje i popunjavanje praznina. Može se dodati smoli/učvršćivaču u odnosu od 35% do 65% (težinski), u zavisnosti od željene viskoznosti). Takodje izmedju madijera je ostavljan procijep od 3 mm koji je ispunje istom smjesom. Sve je prebruseno ali samo da se skloni mali visak ispune izmedju madijera. Nakon toga dosla je ruka epoxy-ja pa odma preko armaturno platno (740-746 Episize Glass Fabrics ) i jos dvije ruke epoxy-ja.Pa onda prekitovano I izbruseno(za kitovalje sam koristio filer koji ima manju tvrdocu radi lakseg brusenja). Zaboravio samda dodam da sam dodavao u epoxy resin jos neke aditive radi otpornosti na vlagu i so (u skladu sa preporukama proizvodjaca, 420 Aluminium Powder, 422 Barrier Coat Additive…)i jos dvije ruke epoxy-ja, tako das am iz vani imao sve skupa 7 slojeva. Onda sam okrenuo barku da bi je mogo iznutra prekitovati ako je dje bilo potrebno i nanio 6 ruka epoxyja(sa one prve dvije skupa 8 slojeva). Zatim poceo pomalo montirati kontra madijete i bankove, ali tako da sam one strane kojima se vise ne moze prici namazao jos 4 puta epoxy-jem pa onda montirao,ali mjesta spojeva takodje prilikom montiranja namazao smjesom epoxy -404 High-Density Filler (ovom smjeson povisene gustine sam mazao mjesta spoja u slucaju da drvo na drvo ne lezi perfektno , pa da nebi stojala pukotina). Onda sam namazo sva mjesta dje se vise nece moc prici (npr. prostor izmadju madijera i kontra madijera prije montiranja rame ) prvo prajmerom da bi farba bolje prijenula za epoxy, a onda sa 6 slojeva farbe (proizvodjac Veneziani takodje prema njihovim preporukama). Montirao razmu I sve glave vida zatvorio hrastovim spinelima drvenim spinelima, i sad konacno na bankove, razmu , zavrsni madijer I kontra nmadijere kao I krmenu plocu nanio jos 6 slojeva epoxy-ja tako das am ukupno imao 8. Mogo sam poceti sa pituravanjem. Izvanka I unutra sam je opiturao bijelom, a ostalo bezbojnim lakom.Harbao sam pomocu kompresora bije boje sam nanio 14 slojeva, a bezbojnog laka 18 (iako svjetski majstori u drvenoj brodogradnji idu I na 22 I vise rukajer lak lako projijaju I razaraju Uv zraci).
Verdjine I pajule sam naknadno napravi I zadnje montirao. To bi bilo ukratko postupak postoji tu jos mnogo sitnica, ali postoje razni materijali I preporuke na sajtove proizvodjaca, ja sam se njima vodio I nijesam pogrijesio. Na barci mi nema jedne pikotine nidje nije mrdnula. Napravio sam I tendu da je zimi ne moram sekati, a ljeti dignem tu vodonepropusnu telu I stavim obicno bijelo platno da bezbojni lak manje pati. Jedini problem je sto ako je barka imalo mokra opasno je za poklizati se, pajuli nijesu jer sam po njima zalijepio trake protiv lkizanja.