Viking 28 (ex "Leut")

[domagoj]

Toliko sam otprilike i ja očekivao, zato sam se i iznenadio. Znam da se u Slavoniji može naći dosta jeftinija hrastovina, ali bez obzira na cijenu, kad se uzmu u obzir troškovi prijevoza, relativno mala količina i različite dimenzije, ne isplati se dovoziti je. Osim toga, kada se uzimaju relativno male količine, daske treba dobro probrati, inače bude previše škarta, pa na kraju može ispasti i skuplje. Ali nikako mi ne ide u glavu da je neokrajčena hrastovina debljine 5 cm, upitne kvalitete i vlažnosti, jednake cijene kao i prosušeni mahagonij, uredno okrajčen, dakle s puno manje otpada.
Našao sam dvije vrste mahagonija, ne znam koji je kvalitetniji: khaya ili sapeli?

[matrix357]

Mozda malo cudno ali u zadnje vrijeme se u okolici ZG da naci vrlo povoljno hrastovina,prijatelj je neki dan kupio 5m3,prva klasa,do 65cm sirine fosne za 3000,00kn po m3.neznam kako je za brodogradnju slucaj ali ako se zeli nesto odraditi ozbiljno smjer vakumska susara...

[domagoj]

Razlike u cijenama su očito velike. To se vidi i po nekim oglasima na internetu, gdje su razlike i po 100%. Ponuda u Splitu i okolici je slaba, bar koliko sam do sada mogao ocijeniti. Imam poznanika stolara, pitati ću ga gdje i po kojoj cijeni on nabavlja drvo.

[porer]

Isplati se uzeti u Slavoniji, trošak transporta željeznicom (koju smo svi izgleda zaboravili) je zanemariv.

[mastix]

Imam jedno pitanje za brodograditelje?
Ima li kakve razlike u istoj vrsti drveta npr. hrast ali s različitih lokacija. Što oću reć? Čuo sam da hrast iz Slavonije, onaj
koji raste u močvarnim staništima nije baš dobar za neke stvari kao isto drvo iz recimo nekog suhog staništa.
Za bačve ima veze od kuda je drvo. Ima li toga i u brodogradnji?

[franco]

Kako da ne svaki hrast koji raste na tlima u Slavoniji je lakši za obradu i savijanje jer nema toliko pijeska u sebi kao napr. bosanski ili istarski hrast.Ova dva zadnja rastu na kamenitim škrtim tlima i zato su tvrđi i kalafati ih ne vole jer kad pile frču iskre i uništava im noževe, a pogotovo kod istarskog hrasta savijanje je gotovo pa nemoguće.Kad si i savio majere i misliš gotovo on ti more puknut i drugi dan po čavlanju, jeben materijal i puno radi.Dobar za rebra i kolombe, ali palube i majeri zaboravi.Uglavnom bolje je stavit prva dva i zadnja dva majera iz tvrdog drva, ostalo more i bit bor ili ariš, čak i smreka ali nikako jasen,jela ili nešto drugo.Mahagonij je lijep ali nema trajnost kao hrast ako nije dobro zaštićen.

[matrix357]

velika je razlika izmedu hrasta luznjaka i hrasta kitnjaka.izmedu ostaloga razlika je i iz cega je izvucena daska,dali iz grane ili iz trupca.za stvari gdje je bitno da se drvo ne izbacuje uzima se drvo gusce strukture,ono gdje je god uz god jako blizu.inace je vrhunsko drvo za mokre uvjete agacija(bagrem) ali obavezno mora biti obradeno u vakumskoj susari.

[domagoj]

Teško je općenito reći koje je drvo najbolje za brodogradnju, jer su za različite elemente broda različiti zahtjevi. Pokazalo se da je za konstrukcijske elemente najbolji hrast i to zbog čvrstoće i trajnosti. Kako je Franco rekao, slavonski hrast je dobar jer je ravan, lako se obrađuje i ne puca pri savijanju. Ali za neke elemente, npr aštu i kontraaštu, mankule (bitve) i sl. još je bolje tvrđe drvo sa škrtog tla, npr. česmina (crnika), samo što se teže obrađuje. Bor i smreka su dobri za madire (pogotovo iznad vodene linije), jer su relativno otporni na vlagu, dobro se obrađuju i prilagođavaju liniji trupa te ne otežavaju nepotrebno trup. Kod starijih gradnji, prije primjene vodootporne šperploče, pregrade, ležajevi i neki elementi namještaja su se najčešće radili od laganijeg drva (bor, smreka). Kuverta (paluba) od tika. Dijelovi čiji se prirodni izgled želi istaknuti lakiranjem bezbojnim lakom najčešće se izrađuju od mahagonija. Dakle, nema općenito najboljeg drva za brodogradnju. Neka vrsta drva se, zbog svojih prirodnih svojstava jednostavno sama nameće za određenu primjenu. Npr. opas i kontraopas (gornji madir i kontramadir) su, ne samo oplatni, nego i konstrukcijski, u pravilu su deblji od ostalih madira, moraju se dobro savijati, a pri tome imati čvrstoću i trajnost. Sam po sebi se za tu primjenu nameće slavonski hrast: dugačak, vitak, ravan, bez čvorova, neuvijen, koji se uz to još i dobro savija. Obrnuto, za rebra bi idealno bilo pilati ih iz zakrivljenog drveta, manja je vjerojatnost pucanja.
Franco, jesi li siguran da je hrast trajniji od mahagonija, pogotovo za vanjske dijelove?

[franco]

Na jednom kaiću je mrtva banda bila učinjena pola od hrasta a druga polovica mahagonij.Onaj hrast je još uvijek gori a mahagonij smo promjenili pred petnajs let.More bit da je manje trajal jer je grijan prije savijanja, možda to mahagonij ne podnosi?

[franco]

A pozabija sam da je najveća bolest i smrt za drvo-kišnica i slatka voda.Dok je god soli na brodu nema straha ali kad dođe slatka voda taj vrag sve zajebe

[tomi]

bogami je istina,sve je u redu dok pijem biru,kad krenem na vodu slabo mi je

[domagoj]

Tomi, to za vodu se slažem, valja jedino kao bevanda.
Malo sam se dulje zadržao popodne na brodu, ali sad je Primorka u moru. Ostaje mi još slijedeći tjedan srediti motor i onda se mogu posvetiti leutu.
Franco, dobro da si spomenuo mrtvu bandu. U velikoj sam nedoumici od čega je raditi. Ako bi je radio od hrasta, onda bi je radije piturao, a ako bi je radio od mahagonija premazao bi je epoksidnom smolom i lakirao bezbojnim lakom. Uvijek sam bio u uvjerenju da mahagonij bolje podnosi atmosferske utjecaje, uz kvalitetnu zaštitu, no prihvaćam da sam bio u krivu. A što se vode tiče, slažem se da slatka voda više pogoduje razvoju gljivica i truleži nego morska, pogotovo kad se tome doda utjecaj sunca.

[josip]

Hrast je čvršće drvo od mahagonija, te ga je dobro koristiti na svim djelovima koja trpe velika naprezanja, ali je i Mahagonij izuzetno kvaliteno drvo ( uz dobru zaštitu ). U Hrvatskoj egzistira 8 vrsta Hrasta, te ono što govori Franko je slikovito rečeno da Hrast iz Istre i Primorja ima pijeska u sebi. Naime u Istri i primorju u največoj mjeri egzistira HRAST CRNIKA ( zimzeleno drvo ) koji je ekstra tvrdoče, izuzetno čvrst i težak za obradu ( zato ga majstori ne vole ) ali je izuzetno dugovječan ( do 1000 godina ). Hrast iz Slavonije pogodan za brodogradnju je svakako HRAST LUŽNJAK, pod uvijetom da je posječen u potpunom mirovanju ( najbolje u mjesecu siječnju i po mogučnosti za punog mjeseca ), i da je izrastao u gustoj šumi ( Hrastovi sa rubnih dijelova šume i oni koji rastu samostalno nisu dobri jer NIKAD nisu ni kvalitetni a niti ravni a i bogati su čvorovima ). U Slavoniji je vrlo čest i Hrast KITNJAK i Hrast Cer koji nisu dovoljno kvalitetni za brodogradnju. Osobno bih se obratio drvnoj industriji " SPAČVA " Vinkovci, koji striktno vrše siječu Hrasta LUŽNJAKA u najpogodnijem trenutku, te posjeduju i najmodernije sušare drveta u ovom djelu Europe. Osobno bih u brodogradnji u največoj mjeri koristio Hrast , jer je Hrast vrlo bitno drvo i u povjesti HRVATA ( DOK MU HRAŠĆE BURA VIJE ) a i tradicija tako nalaže, a i kvaliteta Hrasta če nadživiti svakog brodograditelja.

[matrix357]

Nedavno su iz Drave kraj Varazdina izvuceni ogromni trupci crnoga hrasta,starost im je procijenjena na 2000g!potpuno su sacuvani,bez trulezi!ne razumijem se u brodogradnju ali je vjerovatno je isto kao i stolarija,ne moze se svaki komad drveta koristiti za sve.drvo sitnog gustog goda se uvijek koristi za ivicenje,kao krajnji komad jer se najmanje izbacuje i najmanje radi a velikih razmaka u godu za popunu.

[josip]

Svako drvo koje raste u ekstremnim uvjetima je u pravilu " GUŠĆE " 1 god u drvetu = 1 godina rasta drveta što znači da drvo starosti naprimjer 50 godina koje je raslu u " EKSTREMNIM " uvjetima je daleko tanje od istog takovog drveta jednake starosti koje je raslo u pogodnim uvjetima ali jedno i drugo drvo će imati 50 godova, a samim tim drvo koje je raslo u ekstremnim uvjetima je i kvalitetnije i dugovječnije. No Hrast Crnika je toliko kvalitetan ( pod uvjetom da je rastao u gustoj šumi što je danas rjetkost u našem primorju ) da ga je izuzetno teško oblikovati ( obavezno ga prilikom savijanja treba kuhati u vodenoj pari te na vruče savijati, barem u proizvodnji bačvi ). Kod slavonskog Hrasta Lužnjaka je uvijek kvalitetnija sjeverna strana drveta jer ista raste u nepogodnijim uvjetima od naprimjer južne strane, te su gudovi na sjevernoj strani i do duplo gušći nego na južnoj strani debla.