Viking 28 (ex "Leut")

[dendo]

Da je Šandrić projektant i da su napravljene dvije serije po osam kom pročitao sam na stranicama udruge Betinska gajeta.Za uvjeriti se u točnost toga nazvao sam meštra Fržopa iz Betine i on mi to nije mogao potvrditi zna samo da je nacrte crtao Šandrić ali da se priča da su predlošci postojali iz Amerike ili čak iz Austrije.Nacrte su ovi iz brodogradilišta pobacali.On sada posjeduje samo Valkery-a i tu je potpisan Šandrić u martu 1960. a projekt je pečatio Heinz Degen Ober inspector Adac i dalje adresa koja nam nije bitna.
Kaže da su Vikinzi bile prve jahte u Betini kad je počela nicati marina pored brodogradilišta(koje je tada imalo 9 navoza) i to na jedinom molu vezani samo oni bez ijedne plastične barke.Vlasnici da su bili Austrijanci,Nijemci,neki naši,zna za jednog Betinjana direktora Otočanke.Misli da ih je napravljeno više od te dvije serije po osam.
Danas zna za jednog Vikinga u Pirovcu pretvorenog u ribarski brod imena "Rutina".Meni je interesantno da su neki majstori,ne baš iz prve lige,po tim šablonama kasnije gradili par leuta ali da su ih podigli za visinu opasa i kako Ante kaže "nagrdili su ih".Napomenuo mi je da to navedem tako da nebi ispalo da Betinjani neznaju napraviti leut.Iskoristio je i priliku da mi po ko zna koji put ponovi koliko je pravi leut izgubio na vrijednosti u jedriličarskom smislu kad ga se je počelo modificirati za motor i da koliko je važno da se sada vrate trupu kakav je nekad bio.

Ovo je kratki sažetak čakulice sa prijateljem koji ne koristi komp,nije na forumu ni na fejsu i nikad mi nije poslao nijedan mail niti to od mene očekuje a radi ponajbolje brodove!

[domagoj]

Ja isto mislim da ih je napravljeno više od te dvije serije po osam, jer koliko sam mogao čuti i ovoga moga je vlasnik bio Austrijanac ili Nijemac i ostao je napušten negdje na Lošinju nakon što je vlasnik ostario. Više podataka nemam. Postoji i teorija da je jedan dio brodova ostao jer nisu prošli nadzor naručitelja, što je moguće, ali ne vjerujem.
Ja sam mišljenja da je nacrt linija trup ipak došao iz Amerike, ali po konstrukcijskim detaljima očito je razrađen u Betini. Na woodenboat forumu sam naišao na jedan post vezan za Phoebe, u kojem se citira mišljenje Stephena Macka, vlasnika, da je brod rađen po projektu Williama Gardena, poznatog projektanta čiji se veliki broj nacrta čuva u muzeju u Mystic Seaportu. Na to upućuje između ostalog i izvedba podizne kolumbe (centerboard ili swing keel) koja je upravo karakteristična za brodove koji su se tamo gradili za plitka područja (npr. catboat) i nije baš karakteristična za Mediteran u to vrijeme. Osim toga, znam da su se prodavali u Americi putem naručitelja Sailing U.S.A. iz New York-a, a teško mi je zamisliti da bi Amerikanci nešto naručili, a da nisu sigurni da će dobiti upravo to što traže. Zato mislim da su oni dali originalni nacrt. Primjeto sam još jedan detalj: madiri su prvobitno zabrokvani bakrenim ili brončanim brokvama, što je karaktristično za američku brodogradnju, a naknadno su pribrokvani pocinčanim. Tikovina na kuverti je također bila zabrokvana bakrenim brokvama.
Osim toga, linija trupa je elegantnija od betinskih brodova, a konstrukcija lakša jer nema hrastove nego borove madire.
Vidim da je jedini način za razriješiti tu dilemu pitati samog Šandrića.
Trebao bih se jedan dan zaletiti u Betinu i potražiti ga, ali sad jednostavno nemam vremena. Da stvar bude bolja danas mi crklo i auto.

Pokušavam samo zamisliti tu sliku mula na kojem su bili vezani Vikinzi.

[rimin]

Jeli auto benzinac ili dizelaš?

[luka]

Ne zaboravite da se sa prostora Dalmacije dosta ljudi odselilo u Amariku medju njima i kalafata i barkarijola, a linije i zanat su ponijeli sa sobom. Tako da se po obalamama i rijekama Amerike mogu sresti linije plovila slicne nasim, najcesce malo sabijena po visini zbog gaza.

[domagoj]

Benzinac, zasmrdila je guma i ugasio se motor, nije mi se svidio zvuk. Odvela ga vučna služba. Nije mi se svidila ni faca meštra kad je čuo što se dogodilo, samo je rekao da će mi se sutra javiti. Kao doktor, kad ti ne želi reći da imaš rak. Kao da ja ne znam da mi je preskočio zupčasti remen, pitanje je samo koliko je šteta velika, mala sigurno nije.

[domagoj]

Obećao sam slike nadgrađa. Evo par varijanti, nisu crtane na računalu, nego olovkom i bojama na predlošku u mjerilu (malo 20-tog stoljeća). Nakon sve ove rasprave o autentičnosti i zadnjeg Dondovog posta (pogotovo ono o Vikinzima na mulu - pogađa direktno u žicu) bio sam u dilemi da li to uopće prikazivati. Napominjem da su to samo nerazrađeni koncepti.

[vagabund]

Ja isto mislim da ih je napravljeno više od te dvije serije po osam, jer koliko sam mogao čuti i ovoga moga je vlasnik bio Austrijanac ili Nijemac i ostao je napušten negdje na Lošinju nakon što je vlasnik ostario. Više podataka nemam. Postoji i teorija da je jedan dio brodova ostao jer nisu prošli nadzor naručitelja, što je moguće, ali ne vjerujem.
Ja sam mišljenja da je nacrt linija trup ipak došao iz Amerike, ali po konstrukcijskim detaljima očito je razrađen u Betini. Na woodenboat forumu sam naišao na jedan post vezan za Phoebe, u kojem se citira mišljenje Stephena Macka, vlasnika, da je brod rađen po projektu Williama Gardena, poznatog projektanta čiji se veliki broj nacrta čuva u muzeju u Mystic Seaportu. Na to upućuje između ostalog i izvedba podizne kolumbe (centerboard ili swing keel) koja je upravo karakteristična za brodove koji su se tamo gradili za plitka područja (npr. catboat) i nije baš karakteristična za Mediteran u to vrijeme. Osim toga, znam da su se prodavali u Americi putem naručitelja Sailing U.S.A. iz New York-a, a teško mi je zamisliti da bi Amerikanci nešto naručili, a da nisu sigurni da će dobiti upravo to što traže. Zato mislim da su oni dali originalni nacrt. Primjeto sam još jedan detalj: madiri su prvobitno zabrokvani bakrenim ili brončanim brokvama, što je karaktristično za američku brodogradnju, a naknadno su pribrokvani pocinčanim. Tikovina na kuverti je također bila zabrokvana bakrenim brokvama.
Osim toga, linija trupa je elegantnija od betinskih brodova, a konstrukcija lakša jer nema hrastove nego borove madire.
Vidim da je jedini način za razriješiti tu dilemu pitati samog Šandrića.
Trebao bih se jedan dan zaletiti u Betinu i potražiti ga, ali sad jednostavno nemam vremena. Da stvar bude bolja danas mi crklo i auto.

Pokušavam samo zamisliti tu sliku mula na kojem su bili vezani Vikinzi.

Skuzajte ako je OT ali ovo gori me posjetilo na situaciju koju san ja ima dok san trazija neke podatke o svom brodu . Naime kao i jos nekoliko brodova koji su radjeni u vrime oko drugog svjetskog rata moj brod je navodno radjen po projektu Artura Tillera.On je u to vrime bija dosta popularan a i njegove knjige(“Yachtbau”, “Handbuch des Segelsports” “Kanubau und Segeln”). su bile neka vodilja mnogim brodograditeljima tog vrimena E sad gledajuci svoj brod i neke orginale po svitu a i u nas nemogu se otet dojmu da je mozda Tiller bija neki idejni plan ali da se dosta koketiralo sa nasin tradicionjalnijim linijama jer ostali brodi sta san vidija nekako su ostrijih linija kabine, sad ili sam ja i oni koji su mi to rekli u potpunoj zabludi u vezi Tillera ili je graditelj namjerno ukonponira tu malo Jadranskog mota.Mozda je upravo tako i Viking dobija taj nas sest u Betini.
Evo o cemu prican :
Moja:



Ali meni nije jasno to ime Viking nekako mi aludira na nordiske brode ili ka marketinski na nesto sta bi se amerima moglo prodat pod nordiski.

[josme]

..poznato je da su vikinzi plovili i po mediteranu,pa zašto bi onda bilo čudno ime?
Domagoj...ova tvoja verzija me rajca do ludila...uvijek sam patio za takvim brodom ali...situacija...

[domagoj]

[quote="josmeDomagoj...ova tvoja verzija me rajca do ludila...uvijek sam patio za takvim brodom ali...situacija... [/quote]
Ne znam na koju verziju misliš?

[Baško junior]

Domagoj,lipo to izgleda na crtezima.Nebi falija sa nijednom verzijom.

[josme]

Domagoj...ova tvoja verzija me rajca do ludila...uvijek sam patio za takvim brodom ali...situacija...

Ne znam na koju verziju misliš?

...na onu sa jarbolom...makar mi je i ova prva super..

[domagoj]

Kaže da su Vikinzi bile prve jahte u Betini kad je počela nicati marina pored brodogradilišta(koje je tada imalo 9 navoza) i to na jedinom molu vezani samo oni bez ijedne plastične barke.Vlasnici da su bili Austrijanci,Nijemci,neki naši,zna za jednog Betinjana direktora Otočanke.Misli da ih je napravljeno više od te dvije serije po osam.

Ima jedna slika na stranici http://www.betinskagajeta1740.hr koja upravo to prikazuje. Sva četiri jarbola na slici pripadaju Vikinzima, odn. Valkerima. S lijeva na desno vide se dvije prove s baštunom (kosnikom) odakle pretpostavljam da je riječ o Valkery-u. Treći brod se ne vidi, okrenut je provom prema kraju, a sudeći prema jarbolu, mislim da je Viking. Četrvrti je sigurno Viking, vidi se dio kabine.

[domagoj]

Ispravljam sam sebe: "ne sva četiri jarbola" nego četiri od pet jarbola. Treći po redu pripada jedrilici.

[dendo]

Poneslo me malo pisanje o autentičnosti restauracije...

Moram napisati par crtica i kao Dendo samograditelj.Ovo su za pojedinca strahovito veliki zahvati,dugotratrajno financiski iscrpljujući,životni projekti i bez bezrezervne podrške cijele familije nemogući.U tim poslovima mjeseci lete poput dana,godine poput mjeseci i vrlo lako to sve skupa izlazi iz predviđenih okvira a samo mi koji smo akteri tog posla i koji u tome guštamo to razumijemo,pomalo sebično.

I onda na kraju priče i da sve bude po volji kritičara,100% autentično i svi lokalni sveznadari nemaju nijednu primjedbu ako oni koji su te sve vrijeme podržavali i možda u kritičnim momentima i gurali naprijed budu nezadovoljni i misle da bi bilo bolje da je drugačije onda to nije to i sve postaje uzaludno i bez ikakvog smisla.
Mnogo puta viđeno.

[domagoj]

Dendo,

lijepo napisano. Imaš ti i literarnog dara.