Yamaha 4t 5KS na tonu broda

[Pape]

Ne razumin...sta se protok benzina u karburator moze mijenjati bez obzira na polozaj rucice gasa? Ne radi se o nesporazumu jer ja pricam o litrama na uru a ti o litrama na 100km (ili milju)?

robi - ja sam ti pokušao objasniti no ti i dalje ne shvaćaš . Rad bez/ sa opterećenja motora nije isti i nema istu potrošnju .
Možda ovako : Ako pentu u leru držiš na pol gasa uru vremena potrošit će npr. 3 l dok će u plovidbi isto tako s pol gasa potrošiti 4l . Reguliranjem gasa ne reguliraš samu količinu benzina koja se sipa u rezervoar ( npr. svaki karburator ima čašicu koja je puna goriva ,plovkom se prekida punjenje čašice ) nego smjese ( benzina i zraka ) . Pri bržem kretanju zrak je stlačeniji, ulazi ga više i samim tim usisava i veću količinu goriva

...evo čitan...pa da prekinem besmislenu raspravu...Robi je u pravu...

...a sad zašto...motor ti radi u leru i ima neke đire...samo ubaci naprid ili nazad...vidit ćeš da motor promini zvuk...jer je dobija teret i pali su mu điri...da bi osta u onim đirima u kojima je bija prije u leru, a bez tereta, moraš mu dodat gasa...čim si mu doda gasa...jasno motor više troši....

...isti je kuac i s elektromotorom...kad vrti u prazno poteže struju praznog hoda...tj savladava vlastite gubitke (trenje u ležajima, masa rotora, gubitci u namotima...bla-bla-bla...)...ako imaš ampermetar spojen na njega...čim mu dotakneš osovinu (teret), struja koju povlaći raste da bi održa svoje đire, tj snagu....jedino šta on to radi sam...a na motoru s unutrašnjim izgaranjem tu energiju moraš dodat dodavanjem gasa....tj više goriva....

...a šta se tiće karburatora (ispravnog) on uvik daje istu količinu goriva (točnije smjese) u nekom položaju ručice gasa...tu se ne mijenja ništa....

[Robi-ST]

robi - ja sam ti pokušao objasniti no ti i dalje ne shvaćaš.

zato sam i napisa da ne razumin

Možda ovako : Ako pentu u leru držiš na pol gasa uru vremena potrošit će npr. 3 l dok će u plovidbi isto tako s pol gasa potrošiti 4l . Reguliranjem gasa ne reguliraš samu količinu benzina koja se sipa u rezervoar ( npr. svaki karburator ima čašicu koja je puna goriva ,plovkom se prekida punjenje čašice ) nego smjese ( benzina i zraka ) . Pri bržem kretanju zrak je stlačeniji, ulazi ga više i samim tim usisava i veću količinu goriva

po tome ispada da bi motor trebao vise trositi ako je neopterecen. jer kad se optereti pri istom gasu, tada padaju okretaji i brzina pa zrak ne moze biti "stlaceniji" ?

znam samo osnove rada karburatora, i koliko se sjecam jedini nacin za povecati protok goriva u srednjim okretajima je podesavanje polozaja igle. mozda nisam u pravu, ali bi stvarno volio strucno objasnjenje kako je moguce da potrosnja benzina po satu (ne po milji!) sa jednakim gasom nije ista na opterecenom i neopterecenom motoru.

[borro]

...evo čitan...pa da prekinem besmislenu raspravu...Robi je u pravu...

...a sad zašto...motor ti radi u leru i ima neke đire...samo ubaci naprid ili nazad...vidit ćeš da motor promini zvuk...jer je dobija teret i pali su mu điri...da bi osta u onim đirima u kojima je bija prije u leru, a bez tereta, moraš mu dodat gasa...čim si mu doda gasa...jasno motor više troši....

...isti je kuac i s elektromotorom...kad vrti u prazno poteže struju praznog hoda...tj savladava vlastite gubitke (trenje u ležajima, masa rotora, gubitci u namotima...bla-bla-bla...)...ako imaš ampermetar spojen na njega...čim mu dotakneš osovinu (teret), struja koju povlaći raste da bi održa svoje đire, tj snagu....jedino šta on to radi sam...a na motoru s unutrašnjim izgaranjem tu energiju moraš dodat dodavanjem gasa....tj više goriva....

...a šta se tiće karburatora (ispravnog) on uvik daje istu količinu goriva (točnije smjese) u nekom položaju ručice gasa...tu se ne mijenja ništa....[/quote]

E sad i ja shvaćam lakše...valjda...

[el passo]

...a šta se tiće karburatora (ispravnog) on uvik daje istu količinu goriva (točnije smjese) u nekom položaju ručice gasa...tu se ne mijenja ništa....

Iman jedno pitanjce. Recimo da dotični motor na maximalnom gasu razvija 5500 okretaja. Po do sada iznesenim teorijama dali bi on na tim max okretajima i max gasu potrošio istu količinu goriva kao glavni motor na gumi od 3m i kao pomočni na primorki ?

[ab ovo]

Po jedinici vremena ili po jedinici pređenog puta?

[el passo]

Potrošnja motora na sat rada

[ropee]

@elpasso -po papi i robiju da , po meni nikako

[Pape]

...a šta se tiće karburatora (ispravnog) on uvik daje istu količinu goriva (točnije smjese) u nekom položaju ručice gasa...tu se ne mijenja ništa....

Iman jedno pitanjce. Recimo da dotični motor na maximalnom gasu razvija 5500 okretaja. Po do sada iznesenim teorijama dali bi on na tim max okretajima i max gasu potrošio istu količinu goriva kao glavni motor na gumi od 3m i kao pomočni na primorki ?

...da....ako razvija svoje maximalne okretaje i ručica gasa gurnuta maximalno....onda nije bitno šta gura...može i zid...srknit će isto....

[el passo]

Samo da uklonim eventualnu sumlju, ne pišem ovo sa željom da nekog prc...nego jer me zanima. Mi amateri smo se izjasnili. Pape & Robi vs Ropee & ja...borro mislim da je granični
Šta bi rekli stručnjaci po tom pitanju...dome ???

[kapetan kuka]

Položaj ručice gasa je uložena količina goriva kojom motor u tom trenutku raspolaže tj. uložena energija kojom se obavlja neki rad.Sa istim otklonom ručice gasa i istom propelom potrošnja bi trebala biti ista neovisno o vrsti i težini plovila jer nemože motor sam od sebe povećati potrošnju.Tu je najviše bitno opterećenje motora zbog njegove trajnosti pogotovo kad sa motor ne gasi satima jer svaki motor mora bit određeno opterećen tj. ni previše ni premalo nego optimalno.Za svaki bi motor trebalo biti naznačen raspon okretaja koje mora razvijati pri normalnom opterećenju.Rad u propisanom rasponu okretaja regulira se odabirom propelera pa imamo standardnu,brzinsku i radnu.Pri kupnji vanbrodskih motora na motoru obično bude standardna propela ali bi trebala postojat mogućnost naknadne kupnje i ove druge dvije propele.Kod Tomosa je to postojalo pa ne vidim razlog da ne postoji i sad (čak sve piše u tvorničkim uputstvima za T10 I T18 motore na 26.-27. stranici).Također je bitan pravilan položaj u kojem je motor montiran na krmu tj. kut nagiba i koliko je uronjen u more što također mora biti propisano od strane proizvođača.

[dome]

Šta bi rekli stručnjaci po tom pitanju...dome ???

Nisam se htio upuštati u debatu ali kad me tražite pokušati ću objasniti mada nikada nisam imao predavačkog dara a, za obajsniti ovu temu trebalo bi održati predavanje.Prvo na temu principa rada oto motora pa nakon toga na temu venturijevog efekta na čijem principu radi rasplinjač.
Zapravo ste obje strane u pravu zavisno od točke gledišta na situaciju jer ju niste točno i nedvosmisleno decidirali.
Princip rada rasplinjača na jenostavnim motorima poput ovog iz teme temelji se na venturijevom efektu i ne koristi nikakav ventil za regulaciju goriva nego samo i jedino regulira protok zraka a, struja zraka usisava gorivo čija količina zavisi samo i jedino o brzini i volumenu protečenog zraka.Volumen zraka ovisi o brzini kretanja klipa odnosno o okretajima motora a, brzina o položaju leptira odnosno o otvorenosti ručice gasa.Dakle pri jednakim okretajima i jednakom položaju ručice gasa odnosno pri istovjetnoj otvorenosti leptira gasa motor će usisati istovjetnu količinu količinu zraka a, time i goriva ma gdje bio ovješen bilo to na gumenjak, adriatika ili na rivu ...........
E sad možemo raspravljati dali će motor ovješen o rivu moći postići iste okretaje kao onaj na gumiju te pri kojoj otvorenosti leptira će postići koje okretraje i debata će se razvući na ko zna koliko stranica i svi će biti u pravu sa svoje točke gledišta ali to ne mjenja zakonitost venturijevog efekta niti mjenja princip rada jednostavnog oto-motora ................. fizika kaže da u istovjetni volumen zraka koji proteče u istovjetnoj jedinici vremena može biti kroz istovjetnu veličinu dizne usisana samo i jedino istovjetna količina goriva ..............

[Pape]

Šta bi rekli stručnjaci po tom pitanju...dome ???

Nisam se htio upuštati u debatu ali kad me tražite pokušati ću objasniti mada nikada nisam imao predavačkog dara a, za obajsniti ovu temu trebalo bi održati predavanje.Prvo na temu principa rada oto motora pa nakon toga na temu venturijevog efekta na čijem principu radi rasplinjač.
Zapravo ste obje strane u pravu zavisno od točke gledišta na situaciju jer ju niste točno i nedvosmisleno decidirali.
Princip rada rasplinjača na jenostavnim motorima poput ovog iz teme temelji se na venturijevom efektu i ne koristi nikakav ventil za regulaciju goriva nego samo i jedino regulira protok zraka a, struja zraka usisava gorivo čija količina zavisi samo i jedino o brzini i volumenu protečenog zraka.Volumen zraka ovisi o brzini kretanja klipa odnosno o okretajima motora a, brzina o položaju leptira odnosno o otvorenosti ručice gasa.Dakle pri jednakim okretajima i jednakom položaju ručice gasa odnosno pri istovjetnoj otvorenosti leptira gasa motor će usisati istovjetnu količinu količinu zraka a, time i goriva ma gdje bio ovješen bilo to na gumenjak, adriatika ili na rivu ...........
E sad možemo raspravljati dali će motor ovješen o rivu moći postići iste okretaje kao onaj na gumiju te pri kojoj otvorenosti leptira će postići koje okretraje i debata će se razvući na ko zna koliko stranica i svi će biti u pravu sa svoje točke gledišta ali to ne mjenja zakonitost venturijevog efekta niti mjenja princip rada jednostavnog oto-motora ................. fizika kaže da u istovjetni volumen zraka koji proteče u istovjetnoj jedinici vremena može biti kroz istovjetnu veličinu dizne usisana samo i jedino istovjetna količina goriva ..............

...eto ga....boldira san...

...Elpasso...4:2 za moju ekipu....

[el passo]

...eto ga....boldira san...

...Elpasso...4:2 za moju ekipu....

Pošteno Struka je rekla svoje

[Pape]

...ko prizna pola mu se prašta...ko ne prizna....sve!!!...

...dakle da rezimiramo...ono šta je i Robi reka gore...

po tome ispada da bi motor trebao vise trositi ako je neopterecen. jer kad se optereti pri istom gasu, tada padaju okretaji i brzina pa zrak ne moze biti "stlaceniji" ?

...u čistom leru bez zakretanja ručice gasa...ako panulaš (motor pod teretom) troši manje nego motor u leru neopterečen...razlog...điri...manje đira pa vuče i manje goriva, zraka (smjese)....

...a ovu bazu s gason i đirima ja koristin na svom brodu...jednostavno ugazin makinu do kraja...on zavrti neke đire...(ne pune koje može postić radi tereta više stvari, intonak se tek triba ispolirat od travuljige, više ljudi na brodu....)...i onda pomalo popuštan manicu gasa dok na đirometru ne vidim da kazaljka počinje reagirat ponovo na polugu gasa...na taj način znan da ako želin vozit pod "punim" gasom u tom trenu...koliki je taj trenutni "puni gas" na makini...i prema tome korigiram ručicu gasa...i na taj način znam da mi troši goriva optimalno za trenutnu snagu i đire koju daje...sve na ručici gasa šta mu dan poviše, a uvik ima da mu moš dodat još, a on ne reagira đirima...jednostavno bacam u vitar jer je motor ne može iskoristit....i motor radi u režimu popularno zvane... "let lampe"...

eto nije ovo ništa neka velika nauka, samo još jedna caka čisto da se zna...i ovde po toj temi dosta od mene...

[tg-boy]

pape care