Viking 28 (ex "Leut")

[ivopilot]

Drago mi je to čuti. Uskoro slijedi nastavak. Malo sam zbog zime i drugih poslova bio zastao, ali sad nastavljam s radom.
Prvi dan mi nije baš najbolje počeo: odmah sam ozljedio prst brusilicom i to vibracionom, točnije orbitalnom, još nisam čuo da se to nekom dogodilo.Znam da je kutna brusilica opasna, ali vibraciona?? Završio sam na hitnoj, na šivanju: tri punta. I da stvar bude još gora, nisam mogao skinuti prsten, pa su ga morali kidati kliještima. I to tupima, tako da me prst bolio još danima poslije, više od tog kidanja vere, nego od same ozljede i šivanja.

hehe ajde da nebudes jedini i meni se dogodilo ima par godina samo sta ja nisan isa na sivanje hehehe

[domagoj]

Domagoj jesu ti svi gornji madiri od mekog drveta....bit će to pravi brod,samo daj slika da malo guštamo...

Madiri ispod vodene linije su od borovine. Nekoliko gornjih je od smreke (tako mi se bar čini). Najgornji madir - opas ili centa je od hrastovine, kao i kontraopas, debljine 25 - 28 mm. Mislim da su svi bili 28 mm, ali se vanjskim opasima vjerojatno zbog brušenja smanjila debljina.

Već sam rekao da sam lijevi opas skinuo, jer je na djelovima dosta propao. Prvo sam ga izbrusio da mogu bolje procijeniti stanje.

I na slici se vidi da je propao u vrhu. Do polovice je oštećenje 2 cm, a u drugom dijelu 4 cm. Oštećeni dio sam otpilao cirkularom i to do pola u širini 2 cm, a pola 4 cm

Naknadno ću nadostaviti nedostajući dio hrastovim letvama širine 2, odnosno 4 cm.

Sad je i to konačno napravljeno. Nakon što je zdravi dio madira vraćen i učvršćen, sad sam ubacio hrastovu letvu debljine madira, a visine 2, odnosno 4 cm, koliko je već bilo otpilano. U slijedećem postu ću staviti i slike (slika govori više od sto riječi).

[domagoj]

Da ponovim, gornjih 2, odnosno 4 cm madira sam ispilao jer je bilo propalo, nakon što je sagnjila razma. Zaključio sam da nema smisla mijenjati cijeli madir, jer je ostatak bio zdrav, nego sam odlučio zalijepiti hrastovu letvu iste debljine, pogotovo što ću ionako sve na kraju plastificirati (jer je cijeli brod plastificiran), pa se to neće ni vidjeti. Plan je primijeniti tehniku sličnu kao kod "strip plankinga", letva se lijepi za donji dio madira i za rebra, a dodatno se učvršćuje brokvama za donji dio madira.

Ima još jedan razlog zašto sam se odlučio na ovu tehniku: planiram povisiti trup za 10 cm, jer je prenizak (50 cm na sredini broda) i to strip planking tehnikom, na način da ću produžiti rebra i zalijepiti četiri letve dimenzija 25x27 mm. Obzirom da je trup plastificiran, mislim da je to najbolja tehnika. Ono što je specifično je izbor drveta: hrastovina se obično ne koristi za strip planking, pa je ovo i svojevrsna proba. Upitno je hoće li se tako debela letva moći saviti na krmi i provi ili će je trebati grijati ili pariti.

Prije nego se zalijepe nedostajuće letve trebalo je pripremiti rub donjeg dijela madira tako da svugdje bude pod pravim kutem i bez neravnina. Osim toga trebalo je i začepiti sve zaostale rupe od brokava:


poravnati i izbrusiti.


Nakon toga, napravio sam probu, pažljivo sam savio letvu od krme prema sredini, točno je namjestio i učvrstio stegama i ostavio jedan dan.


Prije nego što sam je skinuo i namazao ljepilom, prethodno sam izbušio sve rupe za brokve i vide kojima se učvršćuje za rebra. Prvo sam namazao jednu ruku epoksidne smole, ostavio malo da drvo upije i onda namazao smjesu epoksidnog ljepila i fine piljevine kao punila. Nakon toga, letva je vraćena na isto mjesto, stegnuta stegama tako da se nasloni na rebra i prati rub donjeg dijela madira. Sutradan su stege skinute, ljepilo dobro drži, ništa se nije maklo i izgledalo je ovako (prije brušenja):


Ovo je krmena trećina. Obzirom da su letbe dužine oko tri metra treba spojiti još dvije. Ova je visine 2 cm, a preostale dvije 4 cm.

[domagoj]

Ponovno sličan postupak. Prvo suha proba, letve učvršćena stegama


na sredini kosi spoj:


a na provi ovako:


Iako je manji radius zakrivljenosti, na provi mi je bilo teže kriviti letvu nego na krmi, jer osim zakrivljenja ima i torziju, što nije lako napraviti s hrastovom letvom debljine 27 mm.
Jedna po jedna su zaljepljene, stegnute, učvršćene dodatno prokromskim vidama za rebra - svako drugo i bakrenim brokvama za donji dio madira.


Slijedeći dan su stege skinute



blanjom poravnano i ugrubo izbrušeno:

[Ferdo]

Svaka čast! Jako lijepo obavljeno. Hvala na fotografijama.

[domagoj]

Riješena je i druga strana. Stanje opasa s druge strane je puno bolje. Trebalo je samo poravnati gornji rub pod pravim kutem, začepiti rupe od drvenih čepova i brokava kojima je razma bila učvršćena za opas i popraviti nekoliko parcijalnih oštećenja. Na mjestima gdje je drvo propalo ispilana je i oguljena plastika.



Već isprobana tehnika. Gnjili dijelovi su uredno ispilani i na njihovo mjesto ubačeni komadi novog drveta nešto većih dimenzija. Zaljepljeno epoksidom i stegnuto stegama (bez vida)




Nakon dva dana višak drveta i smole je izblanjan i izbrušen:



Ostaje sve još ponovo plastificirati, ali to na kraju, kad sve bude gotovo.

[ivan3]

Koji posal.... Svaka čast!

Al' neka, mirita taj brod i puno većeg posla

[domagoj]

Sad slijedi nova faza: nadvišenje opasa za 10 cm. Podijeljeno u nekoliko koraka:
1. Produžetak krmene ašte;
2. Produžetak provene ašte, s izvedbom karoca i špiruna, kojih do sada nije bilo;
3. Produžetak rebara;
4. Krivljenje i lijepljenje hrastovih letvi strip planking tehnikom;
5. Krivljenje i montaža novog kontraopasa

Za početak koso je ispilan dio krmene ašte.




Nastavak kad se malo popravi vrijeme, a i kad mi prođe prehlada. Nisam se cijele zime prehladio i sad me uhvatilo.

[legi]

bravo...stvarno imaš volje i znanja....sve radiš sam

[Bukh]

postoji koji nacrt za ove brodove?

[domagoj]

bravo...stvarno imaš volje i znanja....sve radiš sam

Volje koliko hoćeš, znanja ni približno. Uglavnom sve šta ovdje radim, radim prvi put u životu. Nešto prethodnog iskustva s drvom i sa brodovima imam, ali sa drvenim brodovima ni malo.
Ovaj internet je super stvar, toliko toga možeš naći, od raznih foruma do literature, tako da ono što ne znaš negdje pročitaš.
Što se tiče nečije pomoći radim sve sam samcat. Dok ne počneš raditi brod imaš i prijatelje i familiju. Kad osjete da bi ti trebali malo pomoći, više nemaš ni prijatelja ni familije. Doći će jedino ako im ispečeš nešto na gradele, vrtiš se cijeli dan oko njih i na kraju na napravite ništa.

[domagoj]

Nastavak:

Rez sam uredno poravnao, napravio šablonu od otpadne jelove daske i prenio je na izblanjani komad hrastovine debljine 60 mm:


U međuvremenu sam nastavio kontraaštu, točnije dodao sa svake strane po jedan komad, na koji će se s vanjske strane pričvrstiti opas.


Izgleda malo neuredno, ali to ću naknadno izbrusiti i poravnati, prije nego vratim nazad masivnu hrastovu zoju, samo ovaj put podignutu 10 cm. Središnji dio kontraašte nema potrebe produžavati.

Danas sam ispilao nastavak ašte, upasao ga i zalijepio.

Cijeli ovaj spoj ću naknadno plastificirati, tako da se neće viditi. Jedino šta će se viditi je dio iznad buduće razme - krmeni karoc, kojeg ću lakirati. Taj dio još treba oblikovati, ali to na kraju.

Toliko za ovaj tjedan.

[Ferdo]

Jako lijepo radiš. Kakvo ljepilo koristiš pri restauraciji oštećenih dijelova?

[domagoj]

Epoksidna smola pomiješana s drvenom piljevinom. Finom piljevinom od brušenja, ne od pilanja ili blanjanja. Za strukturno lijepljenje koristim piljevinu od brušenja grubljim papirom, a za finije kitanje drveni prah od brušenja finim papirom. Bitno je da je piljevina suha, kao i da je drvo koje se lijepi suho (manje od 10%-12% vlage). Na mjestu spoja drvo treba prethodno namazati čistom smolom, bez punila, da je upije. Čak je dobro prije ljepljenja drvo ugrijati fenom, pogotovo ako je hladnije, jer tako bolje upija smolu.
Prednost ovog načina lijepljenja je da spoj ne mora biti perfektan, jer smola ugušćena sa finom piljevinom, odlično popunjava čak i veće zazore. Pritisak mora biti umjeren da lagano istisne višak smole, ali ne pretjeran, da istisne svu smolu, jer bi inače spoj oslabio.
Kad se lijepe vidljivi dijelovi treba koristiti finu piljevinu od istog drveta koje se lijepi. Takav spoj se gotovo i ne vidi.
Osnovni nedostatak je slabljenje čvrstoće spoja pri povišenoj temperaturi - to treba izbjegavati.

[zbjelan]

domagoj,lako ti je radit kad znaš-bravo meštre...