Idući ću tjedan vrlo (vrlo vrlo) povoljno kupiti jedrilicu. Duga je 8 m, široka 2.7 m, trup je plastični, a palube, kokpit i kabina su plastificirana šperploča. U njoj je jednocilindrični Torpedu za kojega ne znam u kakvoj je stanju i može li upoće upaliti. Promijenio sam nekoliko brodova dosad i svi su bili motornjaci. Jedrenje me uopće ne zanima i nisam nikad ni pokušavao. Živim u Zagrebu, i brod mi treba 3-4 tjedna za vrijeme godišnjeg odmora i poneki vikend ako je lijepo vrijeme. To malo odmora svakako ne želim provesti u montiranju jarbola, jedara, opute i sl. Kad sam na moru želim mirno sjediti ispred timuna, a ne trčati po palubi, pritezati, otpuštati, namotavati, prebacivati itd. Osim toga, kad je vjetar i kad mora valja, uopće na plovim jer mi nije ugodno. Najviše volim paklenu vrućinu i bonacu. Ako je drukčije, onda radije u kući gledam TV. Zbog svega toga bih ja od ove jedrilice napravio motornjak. Za sad nemam slike, ali nabavit ću i uploadati.
Dakle...
Jarbol, sajle, ograde sa sajlama, vinčeve (4 kom), veliko kolo timuna sa stalkom nasred kokpita, kormilo, motor, kopču, osovinu i elisu ću izvaditi i pokušati prodati. Mislim da jedra ni ne postoje, a ako i postoje vjerojatno su u vrlo lošem stanju. Pitam nekoga tko se razumije: pod uvjetom da motor pali, mogu li za sve navedeno dobiti cca 1000 €? Treba li možda nekome sve to, pa da trgujemo?
Balastna kobilica je duboka, fixna (trenutno odvojena od trupa jer brod je na suhom). Nju, dakako, nemam namjeru vraćati na brod. Zanima me, ako ne jedrim i ako poskidam sve jedriličarske dijelove, hoće li brod bez balastne kobilice biti nestabilan? Ima li neka jednostavnija matematika da se to izračuna ili ću to vidjeti tek nakon spuštanja u more? Koliko se taj stabilitet eventualno poveća ako u ono malo šuplje kobilice, koja ostane, nalijem beton ili naslažem olovne poluge iznutra, da ne vadim brod iz mora.
Nadalje, imam vanbrodski motor Yamaha 15, četverotaktni koji je radio svega nekoliko sati, a star je 3 godine. Ne mogu ga prodati ni za slično onoliko novca koliko vrijedi. Kupio sam ga novoga i zaista je radio samo 10-20 sati. Otprije imam vrlo loša iskustva sa stabilnim motorima u brodu i to svakako više ne želim. Veća pouzdanost, manja potrošnja, veći valovi... bla bla bla... sve to vrijedi za jednog ribara koji je na moru svaki dan. Meni za tri-četiri tjedna u godini najprije smeta vječito masna kaljuža, voda koja uvijek pomalo probija kroz bukulu, popravci usred godišnjega, svako malo preko zima idi na more i upali brod itd. Na jednom mi se brodu na početku godišnjega (treći ili četvrti dan) okrenula osovina u prirubnici (flandži). Jednostavno se raskolio klin (štift u utoru). Tako sam se dovezao do Martinščice na Cresu i... kvar nije velik, ali brod mora van iz mora da se izvadi osovina. A na brodu živimo supruga, ja, dvoje naše djece i dvoje sestrine djece. Martinščica ima dizalicu, ali ne radi. Moram tegliti u Nerezine. To košta više nego novi vanbrodski motor. Tada sam odlučio da će svi moji sljedeći brodovi obavezno imati vanbrodske motore. Skinem sajle, odvrnem dva leprira i s motorom u auto, pa onda nije problem ni do Zagreba a kamoli do Nerezina.
Da ne duljim, na tu svoju buduću jedrilicu bih metnuo dva vanbrodska motora. Jedan imam i još jedan ću kupiti. Novi, dakako. Planiram napraviti jaču platformu, i na njoj stalke.
Budući da se elise na oba motora okreću u istome smjeru, raširit ću ih maksimalno (krma je široka cca 180 cm). Neće zauzimati mjesto na brodu ni na zrcalu, tihi su, pouzdani (novi), ne treba se patiti s pomoćnim motorom (smještaj, skini ga, stavi ga, ne pali...), a u slučaju nekog kvara za 10 min je u prtljažniku automobila. Manevriranje u lučicama kao da ima pramčanu elisu. Barem se nadam, iako nisam nikad probao. Logično mi je da ako jedan motor ubacim u prvu, a drugi u rikverc da će se brod okretati u mjestu. A potrošnja? Hoću li u nekoliko tjedana potrošiti 500 kn ili 1000 kn za gorivo sasvim mi je nebitno. Zanemarivo u odnosu na sve ostale troškove oko broda. Pitam opet nekoga tko zna: ako se oba motora okreću u istom smjeru je li to problem samo zbog zanošenja krme u jednu stranu ili je problem i u porivu. Odnosno, vrte li oba motora istu vodu, pa se tako gubi snaga, ako je razmak među elisama cca 1 m? Molim znalačke, argumentirane odgovore i eventualno iskustvo. Nagađati znam i sam.
Plastiku s kabine i paluba bih skinuo, kabinu otpilio i napravio ponovno, zajedno s nadkabinom. Potom bih plastificirao samo krovove, a bočne strane ostavio drvene, lakirane bezbojnim lakom. Budući da će cijele brod biti pokriven ceradom (kad nismo na njemu), ne bojim se toliko UV zraka i ljuštenja laka. Tako sam radio i s prošlim brodom i sasvim je okej. Istina, cerada nije mala investicija, ali puno pomogne u očuvanju broda. Na prošlom sam brodu, umjesto skupe tikovine, na palube, spojler, krovove kabine i nadkabine zalijepio tapison. Onaj za terase kafića. Košta cca 1500 kn za brod od 6.5 m. Ugodan je pod nogama i ne skliže se. Brod je kod mene bio 3 godine. Novi je vlasnik skinuo taj tapison, iako bi vjerojatno izdržao još tri godine. Pogotovo ako je otkriven i izložen suncu i kiši samo ona 3-4 tjedna i poneki vikend, a svo ostalo vrijeme je pod ceradom.
Eto, zamima me je itko prije pokušao od jedrilice napraviti motornjak i kako je to ispalo. Naime, koliko sam god vidio jedrilca na moru, sve su se vozile na motor. Tek tu i tamo vidim poneku s razvijenim jedrima (naravno, govorim o ljetnoj godišnji-odmor plovidbi).