Korčulanka 1932.

[kumpanjo]

Evo me skandalozo,informacije iz prve ruke!Bio sam danas kod preostalog brodograditelja u Korčuli, ispred radione jedan kaić,oko četiri metra , bitiće promjenjeno oko 90 %, u radioni zanimljiva priča velolučka gajeta od nekih sedam metara, vrlo star brod, dovukli su ga iz šume , bio je odbačen kao -piši propalo .Kad se digla stara pitura, sve zdravo korbe čitave ni jedna ni puknuta ni trula, madiri svi prva liga -uglavnom cili od borovine i madiri i korbe. mijenjati će samo gornji dio nesto provenog škafa,razme . Obojica ,i ovaj iz korčule i ovaj na pelješcu kau ovako ;mahagonij se tu nije nikada
koristija za korbe -rebra,jedino ponekad za madire poviše vode i li za kabinu i slično!
A sada ono najzanimljivije , obojica su se složila ;OVO NIJE GAJETA! to je GUC!! onaj oblik trupa što se vidi iz visine na onoj slici potvrdio je početnu sumnju,ovako su otprilike rekli obojica: guc odozgo gledano nigdje nema ravan bok krivina putuje od prove do krme pa bi se reklo ima oblik ko limun , Što mu daje kod jedrenja puno veću okretnost nego gajeti, i ima ravno dno ,dok je gajeta bila veći brod , dno s laganim V oblikom a gledano odozgo bokovi putujući od krme prema provi možemo uočiti laganu ravninu u dužini četiri do pet korbi,oko sredine broda što joj daje skladniju i lipšu crtu. A što se korbi -rebara tiče ,kaže ovaj s korčule od kad se on sića još kad je bio dite ,korčulani su radili tanku a visoku korbu,debljinu korbi za svoj brod od9,50 m. stavija je malo preko 3 cm -kako je reko.Evo jedne zanimljivosti u vezi konstrukcionih dimenzija.Časopis Karaka br2 izdano u ljeto 1987po naslovom ;" Korčulanski leut devetnaestog stoljeća"
kaže:- dug je 9 m. širok 2,80m. visok 1 m. kobilica 120x60 mm. rebra 30 mm,oplata 22mm,centa 24mm,spone 100x40 mm.
kursija 24 mm,itd. NASTAVITI ĆU!

[legi]

Ima nas puno koji volimo i posjedujemo drvene brode,imam sreće da sam prijatelj s jednim kalafatom,i već neko vrijeme radim s njim na popravku jednog drvenog broda,13 m talijanska gradnja,brod je rađen od iroka,star je 30tak godina i dosta je propao,korbe,madiri ,puno toga se promijenilo,evo ovih dana smo ga zatvorili,kalafatao sam,još me i danas ruke bole,naporan je to posao,ali neizmjerno lijep i zanimljiv,a i pokušavam upiti što više toga,sve me zanima.....

[kumpanjo]

Spomenuti tekst je pisao Stjepan Sladović. tu sam ja htio natuknut važnost "rengenske" slike u rekonstrukciji građe drvene brodogradnje- konkretno mislim na tu famoznu prepoznatljivu korbu.Pa od kuda je ta vaša gajeta -sad znamo da to nije! ni su sigurni ! nije tipična formom za korčulu opet spominjem ta rebra jer kad ih je vidio na slikama ovaj iz korčule bio je siguran da to nije odavde,ali opet sve je moguće tko to može točno reći, Ja gucu nisam nikada predavao neku važnost jer oblikom ,što su uglavnom bili mali i okrugli nisu mi posebno zapeli oku ,a smatra sam da guc obavezno nema produženu provenu aštu -odnosno karoc.Tu sam pogriješio ! zato sam i ovu vašu svrsta među gajete. Puno sam podataka čuo danas od njih dvojice,i kako razlikovati korčulanku i velalučku gajetu -koje su a gotovo iste! i puno toga još ali to bi trebalo to dokumentirati ipak ti ljudi su još tu . ali još malo !A onaj s korčule posljednji pravi brodograditelj-posljednji koji može izgraditi brod bilo koje veličine . možda se naknadno sjetim još poneke zanimljivosti.
a samo da spomenem ovo ; bijeli temeljni premaz- bijela pitura ili neka svjetlija -tamne piture tamni premaz ,pod crnu onaj bordo boje, nikako pinelom osim u kantunima,Rodul obavezno ,bolje pokriva jednako ravnomjerni premazi lakši i brži rad, štedi pituru.Znam da ste zabrijali na sve ovo, što bi mi rekli infišali. Ali mislim ,nije potrebno pituravati u crno s nekakvim crvenim i bijelim detaljima da bi to sličilo onim falkušama ili onom leutu S.D.(kojeg su zbog iste piture zamjenjivali za falkukše) a ko se ne predomislite sad vjerojatno ćete kad malo zatopli i ,svo to drvo počne činiti svoje a drvo staro,osjetljivo na inbufavanje i sušenje .mogo bi izgledati puno gore nego na onoj prvoj slici.

[skandalozo]

Super, priča ide baš u željenom smjeru. Tko, ili što je Nebuloza, i odakle?
Od kada sam počeo kopati po temi tradicionalne brodogradnje nameću mi se pitanja na koja ne dobijam konkretan odgovor a zadiru u samu bit hrvatske tipizacije starih plovila; Kada guc prestaje biti guc, ili još zanimljivije,kada gajeta počinje biti leut? Tu na Kvarneru su se osnove tih dilema uvriježile u samu osnovu - plovilo koja je prema svim standardima srednje i južne Dalmacije gajeta naziva se Lovranskim gucom. A guc koji je tipišno staro kvarnersko plovilo je gotovo izumro osim kada je riječ o malim plovilima,kaićima. Oni veći gucevi koji su služili za prijevoz turista sve se teže nalaze.Ako neko zna gdje je koji u moru - recite slobodno ovdje.

Boje barke? Nije Nebuloza crna zbog falkuša, već zbog činjenice da su nekad sve barke koje nisu ostajale u naturu i premazivane uljima bile crne, mazane paklinom. Stavio bi ja i paklinu ali mi se bi dali vezati se pokraj nikoga, ovako i onako se digla graja oko Nebuloze, jer ima pojedinaca koji ne žele kraj svoga ljubimca "staru kramu". Istina je da crna boja ne pogoduje drvu, ali ne radim barku koja će biti bolja i lakša za održavanje već onu koja će mi dati do znanja što je značilo nekada održavati barku. I kimnat je bilo lakše zamijeniti silikonom za kalafatanje (rade ga mnogi proizvođači baš za tu namjenu) i umjesto pegule sam mogao naliti bitumen ili plastiku s kvarcom, kuvertu bi bilo praktično isplastificirati...
Crvena crta po boku - bila je kako kažu, jedini ukras skromnih radnih brdova, dakle nije tu slučajno.

Kumpanjo, samo naprijed, štet da se ne uključi netko iz Trogira, Raba, Lošinja... Eo, ono što se malo spominje, rabljani su već dugo vrhunski brodograditeli, samo što nemaju tipične brodove već inače poznatim modelima uvijek daju jedan poseban štih. Nije Pičuljan slučajno nikao na Rabu, prvi rab 720 je drveni brod fenomenalnih linija. A iz njihovog škvera da se diljem obale i van granica vidjeti brodove koji su mahom ukrasi svojih porata. Kažu da je djed danas aktivnih Pičuljana bio umjetnik u brodogradnji, ne pada jabuka daleko od stabla.
Idemo radit,sinoć sam se potrovao isparavanjem pegule, natočio sam je oko statvene cijevi i u provu između dva provena rebra.

[blutut]

ovo u vezi razlike leuta i gajete doda bi da ima odnosno bilo je i gajete od skoro 8 m ( po kalafatski 25 nog),
a i leutića od 6 ipo metri,
prije razdoblja motora i velike kabine leut je ima 3 para vesla,
na provi gajeta nije imala špirun.
A u vezi boje sve je to prije bilo namazano uljen i paklinom, po ljetu se nije bilo ugodno voziti sve bi se to razmazivalo.
Čuja san priču da je pedesetih godina prvi piturani brod u betinskom mulu bija pituran nekom jna smb bojom i bio je apsolutna senzacija

[Lando]

ma bolje i paklina nego jna smb

[gonič zmajeva]

......Evo jedne zanimljivosti u vezi konstrukcionih dimenzija.Časopis Karaka br2 izdano u ljeto 1987po naslovom ;" Korčulanski leut devetnaestog stoljeća"
kaže:- dug je 9 m. širok 2,80m. visok 1 m. kobilica 120x60 mm. rebra 30 mm,oplata 22mm,centa 24mm,spone 100x40 mm.
kursija 24 mm,itd. NASTAVITI ĆU!

Mislim da je Betinski leut dug 9 m, a širok 3.15 m. To se uzima kao nekakav standard u Betini. Jednom zgodom sam pričao sa barba Šimom i spomenuo mi je slučaj da mu je čovjek naručio brod. Želio je da mu opas od kokpita bude viši od standarda za dvadesetak centimetara. Tako da kad sjedi za timunom da se može lijepo naslonit. Šime mu je odgovorija da ako to želi da je treba naručit brod od 12 m,a ne od 9. I ako je to uvjet za napravit brod, neka traži drugog kalafata. Nije želio izać iz zadanih gabarita barke da mu posli ne bi ko ima prigovorit: Vidi šta je Šime napravija.
Zašto opet upirem po barba Šimi. Zato što je čovjek uspija prenit nacrte na papir. Zato ću opet apelirat Skandalozu da bi bilo dobro otić do barba Šime i malo ga ispitat. Čovik je u godinama i tribalo bi to napravit šta prije.

[luka]

Citajuci ove prethodne clanke, uvidio sam jednu slicnost, to jest jedan stari brodograditeljski zakon sirina broda je uvijek oko jede trecine barke, nikad iznad moze malo manje npr. duzina 9 m, sirina oko 3m, 2,8 m. Postojalo je jos jedni pravilo, koliko metara je dugacak brod toliko centimetara je je debela kolumba. Takodje jedna vrlo bitna stvar koja je cinjela razliku medju barkama je iz koliko je komada napravljeno jedno rebro.

[kumpanjo]

Pa naša bi se tu po Korčuli vjerovatno točan odgovor od koje do koje je dimenzije koji tip broda ,a čini mi se da mi je juče reko u Korčuli onaj brodograditelj za leuta tri dimenzije 9,11 i najveći 13 metara.Dobro ste naveli Skandalozo tema ide baš u pravom smjeru.Sad možemo postaviti pitanje dali vi ovaj brod samo održavate ili pravite rekonstrukciju kakav je bio nekada?Gledajući sliku santine vide se poduplana rebra, znači nije izvorni oblk,nije rekonstrukcija( U santini je pa se nevidi)-mala šala!.Kad sam sad spomenuo santinu, di ste nabavili pegulu ?(mislim na baš pegulu ne na običan katran) mislim da bi mi mogla uskoro tribati zato pitam.Neznam kad su se počele koristiti prve piture ,ali u onom tekstu iz Sladovićeva leuta iz 19 st. što sam spomenuo prije spominje da su ih pituravali u plavo! možda su piture bile privilegija bogatijih .Čime je austrougarska pituravala svoje brodove,i željezne i drvene?,nebi reka paklinom.Kad će koja slika gornjeg djela razme,škaf itd. koji tip škarama mislite staviti;s one slike na početku vide se murterski način škarama (nemogu se sititi kako oni taj tip zovu)Mankuli-bitve su isto njihova mota.Evo kako barba Marin radi totalnu temeljitu rekonstrukciju.ukratko :Kaka si bila -takva ćeš i biti !

111.JPG

100.JPG

[kumpanjo]

ovo u vezi razlike leuta i gajete doda bi da ima odnosno bilo je i gajete od skoro 8 m ( po kalafatski 25 nog),
a i leutića od 6 ipo metri,
prije razdoblja motora i velike kabine leut je ima 3 para vesla,
na provi gajeta nije imala špirun.
A u vezi boje sve je to prije bilo namazano uljen i paklinom, po ljetu se nije bilo ugodno voziti sve bi se to razmazivalo.
Čuja san priču da je pedesetih godina prvi piturani brod u betinskom mulu bija pituran nekom jna smb bojom i bio je apsolutna senzacija

Sićan se, negdi sam bija pročita da su i neke veće gajete imale špirun.Ato da je bilo leuti od šest meti , malo mi je čudno -ne kažem da nije bilo - valjda su ih razvrstavali u tipove po funkciji. npr. leut je nosija plivaricu ,a manji brodovi su bili svićarice, neznam !u ovom slučaju je možda leut -leut ! bez obzira na veličinu.

[kumpanjo]

Citajuci ove prethodne clanke, uvidio sam jednu slicnost, to jest jedan stari brodograditeljski zakon sirina broda je uvijek oko jede trecine barke, nikad iznad moze malo manje npr. duzina 9 m, sirina oko 3m, 2,8 m. Postojalo je jos jedni pravilo, koliko metara je dugacak brod toliko centimetara je je debela kolumba. Takodje jedna vrlo bitna stvar koja je cinjela razliku medju barkama je iz koliko je komada napravljeno jedno rebro.

Potpuno se slažem s vama i za dimenzije broda i za debljinu kolumbe.Ali vidim da broj komada od kojih je napravljeno jedno rebro jedino govori o veličini broda ,vidi se na onim slikama od maloprije da je rebro iz tri komada.Sad sam se sjetio da je dotični brodograditelj govorija da se razlike mogu vidjeti i na glavnom rebru mislim između dva tipa broda,ali ne sjećam se točno.Prije par dana naletio sam na podatak da je jedan od poznatijih brodograditelja u hrvatskoj gosp.Frane Milina inače porijeklom iz Lumbarde zanat učio u Tivtu,a tu negdje sam vidio i slike neke gajete koja me podsjetila na ovdašnje ,formom ,ali i nekim detaljima, evo par slika s zaokruženim detaljima (na ovoj s korčule detalj na razmi je manje izražen ali još uvjek postoji-čini mi se da se radi o sužavanju razme radi dobivanja prostora)

4-101_3428_ED[10].jpg

2213344566.JPG

[luka]

Necu da ulazim u polemiku sta je razlika izmedju leuta i guca, jer nijesam sa tol lokaliteta, a skoro sam izvadio neke mustre s jednog guca kazu da je na Korculu gradjen prije 140 god, pio je vjasnistvo jedne ribarske zadruge dok nije zavrsio u sporet, ali zbog velikog vremenskog perioda, vidio sam da su radjenje rekonstrukcije a koliko autenticno ne znam, zato necu da govorim o autohtonosti, i naisi sam na jos jedan iz 1916 ali isto nekoliko puta rekonstuisan .
Ali zelio sam nesto drugo da kazem, od kad sam prohodao u radionu sam sa drveni brodovima, moj djede je napravio dosta drvenih plovila raznih oblika i dimenzija, tako da tog iskustva imam dosta, a i djede mi jos rabota. Ovo prisem iz razloga sto se ovdje govori o nekim standardnim duzinama, mislim da su to budalastine, to su izmislili priuceni mestri koji su naucili rabotat samo jedan model i za njega imali gotove mustre i ponjima krojili rebra. Sjecam se da kad su kod djeda dolazili narucivat barke on ih je samo pitao koliku zelite duzinu, a ostale proporcije i odnosi su se znale, jer to je cinjelo ses a ne standardna duzina. I onda bi on racunao i iz jednog nacrta stvarao nova skalirana rebra.
Najvise je rabotao trabakule i dan danas voze turiste po boki, a imao je i jednog prijatlja profesora sa brodarskog instituta u zagreb koji mu je slao razne nacrte, znam bila je jedna pasara koju su oni razvijali pod nazivo univerzalka, ali smo negdje zagubili planove.
A u vezi broja komada iz koliko je sastavljeneno rebro u jednom mjestu u boki zove se prcanj, naiso sam na tri iste barke (ista modela) jedna jed od mog prijatelja stavio sam i slike na ovaj forum, sa sigurnosci znam da je Izgradjena na korculu i radjena je u zadrugu i njena rebra su iz pet djelova. Znate sto je veliki problem poslije drugog svjetskog rata, po cijenom jadranskom primorju je postojalo dosta tih zadruga sto su pravile brododice i u njima se svasta radilo i fuserisalo, zato danas mozete naci stasta sto plovi, evo naprimer na tu barku moga prijatelja vene drveta uoste ne pratare oblik rebara , rebra su krojena od hrastovih pontova, i covjek je do sada promijeni skoro sva rebra jer su jednostavno pucala, abarka napravljena 68 godine

[luka]

ovo je ta gajeta bila je stara oko 140 god na Korculu gradjena , nazalost vise ne postoji slika je sjecanje iz 1991 godine kada je uradjena opsezna rekonstrukcija, ove ljude sam mako iz razloga jer nijesu vise nedju nama

[kumpanjo]

Pozdrav gospodine Luka, čini mi se da ste vi jedini koji poznaje bit ove stvari .točno je da su postojali meštri koji su znali učiniti jednu ili dvi barke po ustaljenim dimenzijama, i kao što sam bio naveja onaj "moj" briodograditelj s korčule je bio reko da je korčula imala puno brodograditelji ,ali ih je barku ili brod znalo učiniti oko desetak.I uz ovakve spoznaje i ono što ste rekli da su se na svakom kantunu gradile kojekakve barke, došlo je do toga da se neka uobičajna forma nazovimo neke regije -izobliči ,i pretvori u katastrofu a poslije gura među svoje bolje sestrei braću.(gajete ,leute) kad vidim takvo štogod za rivom ili pomoru volim reći: danas se zove brodom sve sto pliva!Davno već za izradu korbi se koristi daska -odnosno sičče se iz punta, korbe i ašte više se ne traže u šumi prema šablonima. Spomenuli ste neku barku koja je radjena na korčuli ,a stavili ste slike na forum( jeli to ona zeleno piturane unutrašnjosti) sličnih sam viđa u korčuli,a mislim da ih zovu batel ili batil,a bile su najmanje brodice što su radili ,sićam se jednog ,bija je štrašno lip -divota za gledati.I da još spomenem ,velikog zla u smislu gubitka forme neke brodice ,nanijeli su neki takozvani mešti koji nisu bili u stanju izvesti kompliciraniju rekonstrukciju , recimo : branduna korčulanske gajete a posebno ovih velikih pasari -brodova kao što je vlasnik gospodin Franko ( slika prove i lijepo izvedenih branduna vidi se na stranici ili dvije prije)
Čini mi se da smo s ovim načeli novu temu koju bi mogli nazvati; Karakteristike drvene brodogradnje po regijama. Ili nekako ? Možda netko želi započeti novu temu ili ima bolji naslov -čekamo prijedloge.

[ceko]

ovo je ta gajeta bila je stara oko 140 god na Korculu gradjena , nazalost vise ne postoji slika je sjecanje iz 1991 godine kada je uradjena opsezna rekonstrukcija, ove ljude sam mako iz razloga jer nijesu vise nedju nama

Ovo je guc..