Korčulanka 1932.

[kumpanjo]

Tema je odlična , a goniću zmajeva , jer stvarno treba obići te stare meštre i nešto pokupiti od njihovog velikog znanja.

teško je od tih starih meštri ista izvuc od njihovoga znanja, cuvaju vecinu toga za sebe i nema bas puno koristi ispitivat ih znan iz osobnoga iskustva

Da teško!! pa lakše bi mu izvuka bubrig golim rukama, nego kakvu korisnu informaciju. Naza par godina pita sam jednog zašto ne uzmu nekog šegrta -da zanat i dalje živi ,da netko ipak posli toliko stotina godina ipak bude zna prominiti madir.Reka je da bi on njega samo usporava ,da on nema živaca nekoga učiti. E pa štaćeš ti onda, moramo ih svatiti jer za njih ipak tu nema neke romantike kao za nas, njima je to bija posa za preživiti i najčešće jedini koji su mogli raditi ,odnosno nasljedili su ga od očeva.Nemožemo ih ni za šta kriviti ,krivo je doba koje je donilo nove materijale u brodogradnji ! Danas je veća faca tko zna pokrpati malo plastike nego jedan brodograditelj u drvu,a pogledajte i sami, u lučicama i portima pokraj drvenog broda svi prolaze a zastaju i dive se plastičnima! to je tako-novo doba-novi ukusi ! No tu smo mi zaljubljenici da probamo štogod spasiti od zaborava,ali kupit nekakav drveni brod i imati ga nije rješenje ,triba stvarati one koji će te brodove znati održavati!

[luka]

Interesuje me jedna informacija vezana za Korculansku drvenu brodogradnju.
Skuoljajuci razne informacije o drvenim barkama po Boki, naiso sam na na jedan tip barke slican pasati, cija se rebra naglo sire ka vani na provi, pravljena za otvorenije more, svi vlasnici su mi rekli da po njihovom saznanju su gradjene na Korculi kod porodice brodograditelja SESSA (mislim da u njihovom prezimenu ima dva s, mozda i grijesim), E sad me interesuje radi vjerodostojnosti podataka. Da li na Korculi zbilja postoji ta porodica, i da li se bavila brodogradnjom ili bavi jos, ako ima ko kakvu informaciju, Hvala

[Buterfly]

ima prezime Sessa na Korculi dobro si napisa ali vise se ne bave brodogradnjom!!!

[kumpanjo]

Interesuje me jedna informacija vezana za Korculansku drvenu brodogradnju.
Skuoljajuci razne informacije o drvenim barkama po Boki, naiso sam na na jedan tip barke slican pasati, cija se rebra naglo sire ka vani na provi, pravljena za otvorenije more, svi vlasnici su mi rekli da po njihovom saznanju su gradjene na Korculi kod porodice brodograditelja SESSA (mislim da u njihovom prezimenu ima dva s, mozda i grijesim), E sad me interesuje radi vjerodostojnosti podataka. Da li na Korculi zbilja postoji ta porodica, i da li se bavila brodogradnjom ili bavi jos, ako ima ko kakvu informaciju, Hvala

kaić.jpg

To bi mogla biti ta barka ,vidi se širanje rebara slično korčulanskim(vidi gore slike i mojih predhodnih postova) odnosno po korčulanski bi rekli vide se lipo izvučeni branduni ,Lani sam dobio od preostalih rođaka te familije nešto alat starog nešto više od 100 godina( npr PADELU- onu ko špatulu za nabijati stupu u kimente, i još par sitnica.) naime ,korčulanski brodograditelji su se radi međusobne jake konkurencije kao iradi političkih prilika često iseljavali iz Korčule po našoj obali ali i u svijet ,ali i opet se vraćali u nekim slučajevima. Točne informacije gdje i kada je otišla koja obitelj može se viditi u knjizi KORČULANSKA BRODOGRADNJA.

[skandalozo]

Odlična tema. Skandalozo kad si već pristupija studiozno drvenoj brodogradnji bilo bi dobro da skočiš do Betine i javiš se barba Šimi Šandriću. Po čovikovim se nacrtima i danas rade gajete i leuti. Vjerovatno je i sam sudjelova u promjeni trupa na gajetama kad su se pojavili prvi motori i kad je trebalo širit krmu. Barba Šime je u godinama ali je još uvik pri pameti. Ti si pisac i bilo bi stvarno lipo da ga malo ispitaš kad si već uša duboko u materiju o drvenim brodima. Kako mu je i otac bija kalafat ,a barba Šimu možemo nazvat samoukim inžinjerom, sigurno bi moga dat puno informacija.

Krenuo sam sa sličnom idejom, kontaktirao sam Milu Jadrešića i barba Čedu Burtinu u Betini. S Burtinom je započeo i dogovor da bi radio uz njega dva mjeseca dok mi renovira barku. U tom periodu bui se dalo ubrati cijelu tu atmosferu pri gradnji broda,tim više što u škveru ima uvijek po nekoliko baraka. Na žalost, u zadnji čas su mi se životni planovi stjecajem okolnosti izmjenili pa sam morao sve odraditi drugačije. Ali sasvim sigurno, da bi se dobilo cijelu sliku, nužno je odslušati staru gardu., Na žalost, kako je netko spomenuo, nije lako naći otvorenog sugovornika. Ali, cijelu tu priču nije moguće dokumentirati u kratkom periodu, ima dana...

Kumpanjo,zaboravih spomenuti, na Kvarneru je prisutan stari leut (1897.) vrlo sličnih linija (naravno uvećenih) spomenutoj gajeti, naročito u krmenom dijelu. A rebra su stvarno debela, ni približno tanka i duboka. Eto još jedan detalj za studiju...
Zanima me mišljenje korčulanskog meštra...

[luka]

Da slicna ovoj pasari tivatske registracije, samo mi je ovaj ses barke vrlo poznat to je Arsenalka, nekad radjena u Tivaskom arsenalu (vojno preduzece), i po mom ukusu su vrlo ruzne barke, previse su pune forme, a te Korculanke su imale slican oblik ovima samo jos ostriju provu pri kolumbi i nesto uzu krmu od ove arsenalske pasere, po mom ukusu sesnije

[franco]

Evo prove jedne korčulanske pasare,obrušena ugrubo,spremna za štukavanje

[gonič zmajeva]

007.JPG

Prekrasna linija. Da je ovo uredit i izvuć kimente da se lipo vide..... Bolje ne može.

[kumpanjo]

Pozdrav Skandalozo ! nema vas čuti zadnje vrijeme ,sigurno je pituravanje ili štogod slično .Viditi ću sutra ako zateknem one brodograditelje , bio sam i danas popodne kod ovoga bližeg ali ga nema pa sam slikao par slika ,sad radi late -sponje na provi i važulin itd.Puno nepoznanica u drvenoj brodogradnji će ostati nama promatračima ,a naučiti se mogu samo u poslu direktno,kao npr. koju stranu madira okrenuti vani a koju unutra (da )nebi posli madir učinija uho) koliko gusto nabiti madire ,da bi se slobodno širili kod stanjavanja ,da ne iskrive cili brod u pravcu krma prova., što se desilo na momu brodu. Kavije-tondini na spojevima kolumbe , na spojevima kolumba ašta itd.itd. Nebi škodila koja fotka tog leuta ,a možda sam ga i vidija jer sam živio u Rijeci dvadesetak i koju godinu.

[kumpanjo]

Evo prove jedne korčulanske pasare,obrušena ugrubo,spremna za štukavanje

Brod za sva mora ,za sve rabote -brod za vječnost. Barba Marin je uvik bija maher u poslu!

[luka]

Nijesam htio uc u raspravu o autohtonosti korculanke, jer nijesam geografski sa tog podrucja, ali kao veliki ljubitelj drvenih baraka prevrnuo sam dosta literature i proucavao tu korculansku brodogradnju, pa iz tog razloga nijesam mogao ostati po strani a da ne napisem koji red, j. zakljucak i misljenje do koga sam doso.
Uslibste u pricu o jednom vrlo slozenem geograsfskom podrucju na kojem su se gradili i grade brodovi - Korculi koja je jedinsteveni primjer i fenomen u svijetu. Korculom ne mozete prosetati i pregledati sve barke i reci ovo je tipicana korculanka, iz razloga sto svaka nekadasnja brodograditeljska porodica je imala svoj prepoznatljivi sest (ne broj sest, nego sets sa kratkim e), i svaka od njih je imala svoje sveto trosjstvo PROTO, BUSKA i SEST, a to je kljuc korculanske brodogradnje koja se sebicno cuvala i prenosila sa oca na sina.
Kada je jednom model razvijen, onda se sve informacije potrebne za precizno pretakanje te zamisli broda u stvarni brod, zapisuju na tri komada drva koja zajedno čine “šest”. Dakle, “buška” sama po sebi nije kompletno rješenje, ona je samo alat da prvi majstor (“proto”) ispita realizaciju modela koju drži u glavi, i da onda to zabilježi na šestu, uputstvom za krojenje svih rebara. I onda, jednoga dana, kada je proto već za penziju, tajnu buške on povjeri svom sinu ili, kao britanska kraljica, preskoči sina i tajnu povjeri unuku ili čak najbistrijem od svojih majstora ako niko od potomaka baš nije u stanju astraptirati liniju živog broda do nivoa buške i nazad.
Dok proto znaci “prvi”, u Korčuli nikad nije bio samo jedan proto. Svaka porodica brodogradtelja imala je svog protu , pa stoga i ne postoji jedinstvena korculanka.

[kumpanjo]

Lipo i ukratko prepričan tekst od Petra Denoble,gosp.Luka. Podrazumijeva se da nema iste ili identične korčulanke ali postoji prepoznatljiva korčulanska gradnja i zato je razlikujemo od murtera ili nekih drugih mjesta.Jer da ne postoje uočljive razlike nikome nebi palo napamet odvajati brodograđevne centre i navoditi brodove koji izvorno pripadaju njima.,znači nešto ipak postoji,nešto uočljivo.Prošećete li danas korčulom i bližom okolicom i ono što je ostalo od drvenih brodova uglavnom sliči svojom formom jedno na drugo u većojili manjoj mjeri.Sve oko buške stoji i ona nije uzrok promjene ,dapače uzrok je sličnosti .Reko mi je barba Marin prije par godina ;-korčula je u mojoj mladosti imala jako puno brodograditelja ,ali od njih svih možda je bilo njih deset koji su znali napraviti brod(gajetu,leuta,itd.)Može se da je nedovoljno znanje,ili nedovoljna vještina mogla dovesti do većih odstupanja od uobičajnog.Č ini mi se da na onih nekoliko slika gajeta i kaića što sam prije stavio, vidi prepoznatljiva korčulanska ruka nekoliko prota različitih generacija ,ali uvijek iste škole.

[luka]

Mozda sam ostao nedorecen, a Vi ste to Kumpanjo dobro objasnili, postoji prepoznatljivi oblik (model) koji se vezuje za odredjeno geografsko podrucje, ali i u okviru njega posto vise varijacija i modifikacija tog istog modela, iz tog razloga sam htio rec da postoji tolika raznovikost, sto bi se reklo na barci se vidi ruka majstora, to je ono sto je pravilo razliku medju skverovima, generacija i porodicama brodograditelja.
Postoji jedna divna knjiga koja se zove "Korculanska brodogradnja " ne znam autora, i ne znam da li postoji jos uvijek u prodaji, koliko me sjecanje sluzi mislim da je izdavac bio Prometej

[kumpanjo]

Mozda sam ostao nedorecen, a Vi ste to Kumpanjero dobro objasnili, postoji prepoznatljivi oblik (model) koji se vezuje za odredjeno geografsko podrucje, ali i u okviru njega posto vise varijacija i modifikacija tog istog modela, iz tog razloga sam htio rec da postoji tolika raznovikost, sto bi se reklo na barci se vidi ruka majstora, to je ono sto je pravilo razliku medju skverovima, generacija i porodicama brodograditelja.
Postoji jedna divna knjiga koja se zove "Korculanska brodogradnja " ne znam autora, i ne znam da li postoji jos uvijek u prodaji, koliko me sjecanje sluzi mislim da je izdavac bio Prometej

Takoje ,mislim da su nekada ko i sada zakoni potražnje i ponude činili svoje,hoću reći kada se na nekom geografskom području razvio neki tip koji je zadovoljava većinu potreba plus maritimne sposobnosti,svi brodograditelji su kopirajući jedni druge odnosno konkurenciju gradili slične brodove .Logično je da ću graditi brodove ko susid jer vidim da se takvi traže.Imam tu knjigu od kada je izašla ,odlična knjiga ,prepuna starih fotografija ,spomenuti su vjerovatno svi ljudi (s slikom i s imenom)koji su se ikada bavili brodogradnjom i u vezi nje,Po meni knjiga predstavlja pisani spomenik korčulanskim brodograditeljima i njihovim djelima !! a o njihovim djelima u ovoj bi knjizi trebalo biti daleko više riječi i slika ,dokaza o ovome o čemu mi raspravljamo cijelo vrijeme.Uz par skica leuta, gajete itd nema u njoj ništa specijalno,više je stranica posvećeno alatu i opisu alata nego recimo gajeti ,ima tu dosta stranica s,godinama gradnje većih i manjih brodova(ne sjećam se svega točno jer mi knjiga nije tu pri ruci)Možda je vrijeme da se dokumentira ta brodogradnja onakva kakva je: drvo ,pilanje drva , savijanje madira, korištenje alata itd riječju i slikom na licu mjesta u nekoj radioni ili na škveru-pri gradnji novog ili popravku starog.

[skandalozo]

Pozdrav Skandalozo ! nema vas čuti zadnje vrijeme ,sigurno je pituravanje ili štogod slično .Viditi ću sutra ako zateknem one brodograditelje , bio sam i danas popodne kod ovoga bližeg ali ga nema pa sam slikao par slika ,sad radi late -sponje na provi i važulin itd.Puno nepoznanica u drvenoj brodogradnji će ostati nama promatračima ,a naučiti se mogu samo u poslu direktno,kao npr. koju stranu madira okrenuti vani a koju unutra (da )nebi posli madir učinija uho) koliko gusto nabiti madire ,da bi se slobodno širili kod stanjavanja ,da ne iskrive cili brod u pravcu krma prova., što se desilo na momu brodu. Kavije-tondini na spojevima kolumbe , na spojevima kolumba ašta itd.itd. Nebi škodila koja fotka tog leuta ,a možda sam ga i vidija jer sam živio u Rijeci dvadesetak i koju godinu.

Nebuloza je od malo prije - crna. Svojevrstan šok je bio prvi potez pinelom crnom bojom na bijeli temelj, kao da je barka dobila bužu po boku.
Fotografiju spomenutog leuta imam na drugom kompjuteru, stavit ću kad bude naredno.
Vidim, diskusija se razvija...