Korčulanka 1932.

Drveni brodovi, ponos i povijest naše brodogradnje

Moderatori/ce: riberer, teranavis, Moderatori

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la skandalozo » 11. 02. 2011. (11:19)

kalafat je napisao/la:evo klasicna trogirska gajeta


Zanimljivo je da je po formui broda moguće pratiti put na sjever i razvoj gajete. Eto, ova gajeta ima položeniju prednju aštu i krmu okja je počela biti punija od korčulanske, negdje "na pola puta" do murterske gradnje.
Lijepa barka
slika
Avatar
skandalozo
Djelatnik u sektoru ribolova
 
Postovi: 324
Pridružen/a: 16. 06. 2008. (06:26)
Lokacija: Rijeka - Susak
Vrsta ribolova: sportski
Tip plovila: Grašo 19, drvena gajeta, Angler 23

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kalafat » 11. 02. 2011. (14:17)

skandalozo je napisao/la:moguće pratiti put na sjever i razvoj gajete. Eto, ova gajeta ima položeniju prednju aštu i krmu okja je počela biti punija od korčulanske, negdje "na pola puta" do murterske gradnje.


a opet imas razliku i među trogirskim gajetama ovisno koji su je meštri radili
iz motora gredu okrugli dimovi (torpedo dizel) - by Uroš
Avatar
kalafat
Senior Member
 
Postovi: 905
Pridružen/a: 23. 06. 2008. (11:57)
Lokacija: trogir
Tip plovila: primorka630+60cm/ vidović 300

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kumpanjo » 11. 02. 2011. (19:40)

kalafat je napisao/la:evo klasicna trogirska gajeta

Pozdrav, točno! to je trogirska gajeta i već odavde vidi se sličnost sa onom"korčulankom"Početi ću ovako:npr. neki recimo Frane ili bilo kako; ima doma staru barku još od pokojnoga dida,itd. pa mu je dosadilo svaku malo minjati madire ,korbe ,ašte ,kontra ašte,picune ,višepicune,kordune itd.a smučilo bi mu se koliko je trošija kita i koliko bi sve to brusija svake godine i nakon dva miseca kad bi je stavija u more -sve isto koda je ni ni taka ,probije ruzina ,otvore se kimenti ispade kit izviri stupa ,isp]uca pitura. A naš Frane lipo učini ONO ŠTA SU ČINILI MNOGI NA NAŠOJ OBALI: pođe do prvog brodograditelja,a ovaj napravi barku istih dimenzija ili sličnih kao ona stara,koju će Frane zapaliti ili iscipati i na njeno misto bez problema podmetnuti novu.Tako je puno barki svugdje rađenih postalo korčulanke ili neke druge.
Kad jeFilipi doša na Murter 1740 (mislim), nije počeja graditi neki novi tip gajete već je gradija onakvu kakvu je naučija graditi u Korčuli ,a s vrimenom i prema željama naručioca dobila je nešto drugačiji izgled.Ako su se do pojave motora ili do rata gradile gajete kao ta na slici,onda su poslije rata ,po toj logici korčulani oponašali betinjane(NEMOGUĆE) Jer današnje gajete ribarice strašno posjećaju na betinske !ko je kome tu uzor??
Imam doma knjigu KORČULANSKA BRODOGRADNJA,a pošto živim u Orebiću autora sam imao priliku čeće viditi,a u knjizi imate skicu gajete pa vidite da je ta vaša uža i sasvim drugačijeg mota,a širina na vodenoj liniji je jedno a na kuverti drugo, zar ne??
Korčulanska brodogradnja pošla je u propast kad su nestajali jedrenjaci duge i obalne plovidbe negdje oko propasti pelješkog pomorskog društva. ,a najveći jedrenjak u Korčuli izgrađen je Fratelli Fabris oko 700 tona-barčica u usporedbi s 2000 tona kod Imperatorice Elizabeta u Malom lošinju. Tu u Malom lošinju već 1885 izgrađen je željezni bark od 1680 tona.
A do drugog sv.rata masa parobroda i putničkih brodova.U to doba u Korčuli su se gradili kaići,gajete leuti bracere štele,
itd.Prvi željezni brod je napravljen tek iza drugog rata jer ja mislim i nije ima gdje a kad je osnovano veliko brodogradilište na Dominču I.Cetinić kasnije Inkobrod počela je gradnja u željezu a drvo je pomalo odlazilo da danas
imamo aktivno jednog brodograditelja u Lumbardi i jednog u Žrnovskoj banji. NASTAVITI ĆU!
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kumpanjo » 11. 02. 2011. (20:34)

nisam baš siguran da nastavljam na pravom mjestu;pa se unaprijed izvinjavavm!Ono što sam spomenuo izjavu jednog starog brodograditelja o trajnosti barke to stoji jer je to reko,a što se tiče kvalitete drveta tu nema rasprave o kvaliteti koja je bila vrhunska.Stvar je da im je nekako u tradiciji stavljanje tankih rebara, sto i nebi bija problem da brukve s kojima su zabiveni madiri s vrimenom ne ruzinaju.desi se da treba prominiti madir ili recimo barku prezabiti -i nađeš se u čudu jer je rebro raskolila ruzinava brukva ili nakon 30-40 godina treba opet prezabiti barku i nemaš u šta zabiti i tu obavezno triba umetat rebra na ona oštećena. To tvrdim sa sigurnošću jer sam to vidio.Moj brod dug je 10,50 ima rebra od 5cm. rađen na Murteru,do mene korčulanska pasara od 12 metara rebra jedva 4 cm. minjali u vrhu dva metra madira i morali stavljati umetke.Imam iskustva s drvenim brodovima(rupe bez dna) moj je star 40 godina .Tako da o konstrukciji drvenih brodova netreba puno filozofirati ,jer još su tu i imamo gdje potražiti odgovor,i sad ko i natrag 300 godina imali su na istom mjestu aštu ,na istom mjestu kontraaštu, uvik je centa bila malo deblja od prvog madira itd.Tako da nam danas još uvik nisu potrebni "znalci i profesori"Da nam kažu,što su to kimenti,važulini ,di se zabivaju špineli itd .Barem s nama koji s drvenim brodom živimo i koji ga znamo u dušu.Vesla po starinski ,na tako maloj gajeti četiri škarma a li dva vesla ,kada vozi jedan veslač livo veslo udesnoj ruci ,desno u livoj -vesla u križ takve dužine da je jedna trećina u barci dvi vanka , odoka ne manja od 4,50 metara.Ali mislim da tu mogu ići razne kombinacije samo ne ba krajevi vesala kad se vozi nesmetano prolaze jedno pokraj drugog -to je djelo novijeg doba.
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la skandalozo » 12. 02. 2011. (10:11)

Kumpanjo, možda ti na ovoj fotografiji bude lakše sagledati formu trupa.
Inače, kako si spomenuo, stara rebra koja sam zatekao debljine su 4 cm, oko 40 posto rebara koja su promjenjena prilično davno, očito pri dolasku u srednju Dalmaciju gdje sam je zatekao, deblja su i masivnija (5 cm). Točno se može pročitati rukopis brodograditelja prema obradi rebara. I staros prema njihovoj izlizanosti i alatima čiji se tragovi na pojedinim mjestima mogu naslutiti. Dokumentirao sam zatečeno stanje i da se vidjeti da je barka do sada dva puta preživjela rekonstrukciju, pa je uz spomenuti zahvat ne tako davno promjenjena kompletna kuverta. Ove rekonstrukcije sjećaju se prethodni vlasnici, rađena je prije petnajstak godina. Vidi se još jedan manji zahvat koji je netko radio vrlo nekvalitetno, saniranje dva rebra koje baš bode u oči.
Sada smo sanirali nekih petnajstak rebara, uglavnom podupljavanjem pašaicama, pa se sada može vidjeti i rebra "debljine" 10 cm. Kako si spomenuo, u najstarijim rebrima sam zatekao na puno mjesta vijeke koji su "ekspandirali" i razorili drvo, na dosta mjesta su rebra u unutrašnjosti otišla u prah. Ovakvih oštećenja vjerojatno ima i na rebrima koja smo ostavili.

Što se tiče dileme jesu li korčulani kasnije kopirali betinjane - korčulanska barka se vremenum prilagođavala uvjetima pa su u nekim segmentima novija plovila slična u oba akvatorija.Pojavom motora pokazalo se potrebnim raširti krmu koja se počela lagano topiti.Jedrenju i veslanju bila je primjerena uža krma , međutim motor i drugi dodatni tereti koji su se pojavili nametnuli su promjenu forme.
Kad sam spomenuo nekolicinu suvremenika koji se studiozno bave ovom brodogradnjom treba napomenuti da njihova uloga nije podučavati kako danas raditi brod obzirom da na Jadranu još uvijek ima desetak mjesta gdje se to zna dobro raditi, već je njihov doprinos u dokumentiranju stanja brodova i brodogradnje kroz povjest. Eto, ovakvim dilemama kakvima se mi bavimo sada u ovoj temi ti ljudi prilaze vrlo studiozno.
Inače, hvala na trudu i pisanju, ugodno je čitati kada piše netko tko o temi zna puno iz prve ruke.
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
slika
Avatar
skandalozo
Djelatnik u sektoru ribolova
 
Postovi: 324
Pridružen/a: 16. 06. 2008. (06:26)
Lokacija: Rijeka - Susak
Vrsta ribolova: sportski
Tip plovila: Grašo 19, drvena gajeta, Angler 23

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kumpanjo » 12. 02. 2011. (18:12)

007.JPG
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la josme » 12. 02. 2011. (18:19)

Dečki svaka vam čast na iscrpnosti,inače obožavam gajete a ovdje sam doznao i neke korisne stvari...samo naprid.. :thumbup: :thumbup: :thumbup:
... ajmo malo ... satnica.com ... povećajte si profit
Avatar
josme
Old Senior Member
 
Postovi: 5380
Pridružen/a: 21. 04. 2009. (14:17)
Lokacija: Pula
Vrsta ribolova: rekreativni
Tip plovila: luft-madrac

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kumpanjo » 12. 02. 2011. (18:21)

013.JPG
010.JPG
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kumpanjo » 12. 02. 2011. (18:26)

aketa
115.JPG
111.JPG
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la josme » 12. 02. 2011. (18:38)

Stavi još koju sliku ovoga ... malo sa boka...
... ajmo malo ... satnica.com ... povećajte si profit
Avatar
josme
Old Senior Member
 
Postovi: 5380
Pridružen/a: 21. 04. 2009. (14:17)
Lokacija: Pula
Vrsta ribolova: rekreativni
Tip plovila: luft-madrac

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kumpanjo » 12. 02. 2011. (20:07)

Pozdrav ,evo sam se potrudija -da dokažem svoje,tvrdnje,pa sam se jutros uputija priko u Lumbardu i napravija par slika onako odoka najstarijih gajeta.Pa da ne duljim,ova plava je ona ista iz teksta od gosp.Markovine ,Važno je naglasiti da sam sve slikao iz kuta iz koga će se moći viditi dali odgovara forma ovih gajeta onoj vašoj i onima na murteru .Evo ovako s jedne i druge strane prove (ovaj dio poviše brojeva na ovoj plavoj) nazivamo branduni (barem tu oko Korčule)Sve korčulanke tu su šire od one Vaše ,bokovi idu put vodene linije pod većim kutem -elegantnije.Vaša je tu u bokovima punija ,Atu se vidi duša svakog broda pa se još ,dok je u rebrima ,dok se gradi može naslutiti kako će izgledati i ostale dvije gajete na slikama neka su dosta mlađe od one plave pokazuju istu formu.Na ovoj jednoj bile boje šta ima jarbolić vidi se na karocu (nastavak provene ašte) jedna rupa -tu se veziva bucel za upravljanje jedriljem.Ovo je dokaz da ova ima lipi broj milja iza krme.Ova maketa koju sam napravija predstavlja korčulanskog leuta (isti je u muzeju u Korčuli autor SLADOVIĆ) možete je viditi kliknite leut pa onda pretraga slika i onaj svjetlo plave boje u staklu.Vidi se ista forma makete i pogotovo ove plave gajete ,vidi se kakva je krma makete- takva je i na ovim gajetama.Dolaskom motora na brodovima se ponešto izmjenilo dno,tako da su nekadašnje korbe koje su činile dno oko kolube ravnim, sada su malo spuštene te dno sada ima lagani V.a trup je tu dobio malo uzgona. Neznam. ja mislim da slika govori dovoljno ,ovo Vaše ni sad mi ne miriše na korčulu-ova maketa je mogli bi reći autentičan dokaz moje teorije a i uz ove slike ,neznam.Napomeniću da i svi kaići koji su još u plovnom stanju i oni rijetki koji se naprave imaju ovu formu trupa ,ali drukčiju krmu,odnosno zrcalo.
Ja smatram da su Filipi kad su napustili Korčulu ,ostavili gajetu upravo ove forme kakve sam slikao danas u Lumbardi i to se vidi pogledamo li današnju betinsku gajetu. Vama sve pohvale pošto ste spasili još jedan drveni brod od propadanja i zaborava , ali ipak da se ja odlučim za tako što,ipak bi izabra ovakvu plavu.Nekako mi je autentičnija, upečatljivija ,moćnija,ipak svake pohvale!Čujemo se !
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kumpanjo » 12. 02. 2011. (20:13)

josme je napisao/la:Stavi još koju sliku ovoga ... malo sa boka...

Koga? misliš makete? ili?
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la josme » 12. 02. 2011. (22:22)

Na maketu mislim... :thumbup:
... ajmo malo ... satnica.com ... povećajte si profit
Avatar
josme
Old Senior Member
 
Postovi: 5380
Pridružen/a: 21. 04. 2009. (14:17)
Lokacija: Pula
Vrsta ribolova: rekreativni
Tip plovila: luft-madrac

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kumpanjo » 12. 02. 2011. (22:51)

110.JPG
112.JPG
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: Korčulanka 1932.

PostPostao/la kumpanjo » 12. 02. 2011. (22:56)

116.JPG
Maketa je duga oko 60 cm.
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

PrethodnaSljedeća

Natrag na Drveni brodovi

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 11 gostiju.