Viking 28 (ex "Leut")

[emils]

Nema minija u prahu nigdi (to ste već znali). Možda ako ga ima u remontu u Šibeniku.

Nema ga u remontu već dosta godina. Hempel, International, Alexseal i ostali su preuzeli ovu ulogu.

[legi]

santine su se prije uvijek mazale uljanim bojama i pokazalo se jako dobro jer se lipo upija i štiti dobro i ne ljušti se,dubravka dubrovnik je imala dobre piture,ja bi sad piturao santine,neznan jel još koji proizvođač ima čiste uljane boje(jedina mana je ča se sporo suše)

[furic]

Ja san golo drvo premaza najprije s drvocidom izvana i iznutra. Ko što je neko već napisal drvocid sadrži fungicide koji "bi trebali" spriječiti truljenje drva. Ne bi trebalo biti ništa gore od toga i još je kompatibilan s svim alkidnim premazima. Nakon drvocida sam pitural sa MINIAX PLX od veneziani-a. Miniax PLX je temelj za drvo i atikorozivna pitura tako da zaštiti i čavli ako ih ima. 1/4 broda sam namazal s firnišom lanenog uja za provu iako me bilo strah kako će se slagat s ovim alkidnim bojama. Firniš prodire puno dublje u drvo nego Miniax PLX, ali Miniax PLX učvrsti (poveže) površinu drva na mjestima kade drvo nije skroz tvrdo. Hrastovi madiri koji su pod vodom, kad sam strugal s njih pituru lako se struže jer ko da s piturom skidaš i jedan sloj drva koji je omekašao. Taj mekši dio kad se namaže s firnišom možeš ga strugat s noktima, a premazan s Miniax plx je tvrd. Nako toga miniaxa ispod pajoli san mazal 2 ruke s Santiflexom od Veneziani ( lepo se maže, a koliko je kvalitetan samo će vreme pokazat). Sve iznad pajoli san mazal s međupremazom Eurogel od Veneziani i međupremazom Hempelin undercoat 4246 od Hempela. Prednost Eurogela je da može ostat i kao završni premaz (iznutra) jer je sjajan skoro kao lak. Dok Hempelin undercoat 4246 je skroz mat i ne može ostat kao završni premaz. Razlika u cijeni je dupla.

[domagoj]

Koja je cijena Eurogela i Sentiflexa?

[furic]

Eurogel - 84,00 kn
Santiflex - 132,00 kn
Ja san na ove cijene dobio još 5% rabata za količinu i gotovinu.

[Mali Dabar]

Ja u zadnju ruku Hempelovog medjupremaza dodam dec-dva bilog laka ili moze neka druga nijansa,obicno plava i s time namazem zadnju ruku da ne puca,a opet ima sjaj.
Tako mi je reka jedan stari meštar da on uvik tako radi,jer drvo radi,a lak je tvrd pa puca.
Tako sam namaza ove godine i evo jos je sve ka novo.

[furic]

Eurogel sam kupio u pakiranju od 2,5 L i koštao je 216,00 kn, što bi ispalo 64,80 kn po 0,75L.

[domagoj]

Hvala na informaciji.

[Ferdo]

Hoćeš li napraviti krmu sa zrcalom?
Hvala ti na objavi lijepih fotografija obnove broda.

[Ferdo]

Oprosti, sad sam vidio da fotografija zrcala s kalafatom nije zbog zrcala, nego zbog čovjeka. Pogriješio sam

[domagoj]

Evo nakon dugo vremena par slika:

Imam i pomagača. Brusi skinutu zoju. Vidi se da je dalmatinac, taj ništa ne radi bez stolice.



Čišćenje fuga između osušenih madira. S vanjske strane je plastika, a fuge su uglavnom napunjene poliesterskim štukom. Ali, očito prije plastificiranja nisu sve fuge dobro očišćene, u nekima je ostalo još stupe, a u nekima ima i nekog silikona. To sve vadim i čistim.


Ovo je dio alata za čišćenje fuga. Izgleda ko ordinacija Jacka Trbosjeka. Ove kuke za čupanje zaostalog materijala iz fuga sam sam napravio, a vrlo praktična za ovu primjenu se pokazala pilica za knauf. I naravno ništa bez usisivača.

[domagoj]

Nakon što je dio fuga očišćen napunjene su epoksidnom smolom i štukom od epoksidne smole i drvene prašine. U veće fuge radi štednje epoksida stavljam drvene letvice, prethodno imregnirane epoksidnom smolom.

Ovako izgledaju napunjene fuge prije brušenja. Vidi se gdje su umetnute letvice.

[domagoj]

Najteži dio posla je bio očistiti prostor između madira i kolumbe na krmi, odn. krmenog masiva. Tu je razmak od nekoliko centimetara u gornjem dijelu do milimetra uz samu kolumbu, na dubini od 15 - 20 cm.

Nakon što je očišćen i dobro ispran acetonom te osušen, taj prostor je napunjen prvo razrijeđenom poliesterskom smolom, a nakon toga polisterskim štukom, napravljenim od smole, talka i sjeckanih staklenih vlakana.

U ovom slučaju je korištena polesterska, a ne epoksidna smola prvenstveno zbog cijene. Ovdje je naliveno gotovo 5 kg smole. Uz staklena vlakna i talk smjesa je ugušćena i drvenom piljevinom. Nalijevanje je trajalo pola dana, jer je trebalo postupno nalijevati da bi u što većoj mjeri ishlapio stiren kojim je smola u prvoj fazi razrijeđena, a i da bi se izbjeglo pretjerano zagrijavanje do kojeg dolazi pri stvrdnjavanju smole.

[Ferdo]

Super fotke: ilustrativne i tehnički jasne.

[luka]

zelio bi ti dati jedan savjet, dobronamjeran
nemoj to sada mazati sa poliesterom, ako to ne radis u kakvom objektu sa kontrolisanim uslovima, sacekaj ljeto to ti je moj savjet. Koliko god bilo drvo suvo vuce vlagu iz vazduha, za takle poslove moras imati oko 12 % vlage inace djabe sav trud. Greota kad si to tako dobro pripremio i ocistio.