Postao/la lvky » 18. 09. 2012. (22:03)
za one koje zanima... ovaj brod ima različite motore volvo penta 200ks, 150ks, nanni 200ks i mislim 150 ks. moj ima motor volvo penta od 200 ks i optimalan je za ovu veličinu i tip broda.Snage ima uvijek i u svim režimima plovidbe. brod ima direct drive pogon . putna brzina je 16-18čv, ovisno o tome koliko su "čisti" kormilo i propela. izglisira sa 2500okr i tada mu je brzina od 10-12 čv. max brzina nakrcanog broda je 22čv. Potrošnja pri putnoj brzini je 25-27l/h, ili 1,7l po milji. Rezervoar je 220litara.S ovakvom računicom nikad se neće imati problema sa gorivom.
evo i test broda iz magazina more
Test: Antares 760
Zbog široke i visoke kabine nije baš da umire od ljepote, no nije ni ružan; s druge strane puno je razloga da o njemu sanjaju mnogi naši boduli
More koje držite u ruci je sedamdeset treće po redu. U svakome smo objavili barem jedan test motorne brodice, pa ih se tako već prikupilo devedesetak. U prosjeku četiri stranice po broju zajedno ih je tristo šezdeset. Bila bi to debela i lijepa knjiga kad bismo sve te stranice uvezali, zar ne? A svaki od tih tekstova valjalo je započeti barem malo drukčije od ostalih. Ovaj put možemo vam ispričati kako mi te testove radimo i u čemu se razlikujemo od drugih.
Isprobati novi model, a to je želja svakog novinara u reviji poput naše, prilično je teško. Problemi počinju obično već pri dogovaranju za test. Čudno je ali istinito da novi brod onog trenutka kad se porine u more odmah vrijedi nekoliko postotaka manje. Zbog toga dileri izbjegavaju na raspolaganje staviti nove brodove, a vlasnici pak žele najprije sami uživati u brodu, pa ga zato i oni nerado prepuštaju drugima.
Kako je brodogradilištima u interesu da se o brodovima piše, rješenje su našli u organiziranju promocija. Uzmu prototip ili jedan od prva dva-tri primjerka izgrađenog broda, pozovu dvadesetak novinara, ukrcaju ih po pet-šest na barku, opskrbe fotografijama i tehničkim podacima, provozaju sat-dva i eto testa. Da sve skupa ne bi izgledalo prozirno, novinar u ruku uzme neku spravu za mjerenje decibela i GPS pa izmjeri buku i brzine, prepiše podatke o potrošnji, napravi lijep graf i time tekst (test) učini vjerodostojnim.
Kad je pak o velikim brodovima riječ, za koje se na primjer specijalizirao talijanski Yacht Capital, nema ni te vožnje. Studijske fotografije, podaci iz kataloga i eto pet ili deset stranica da ljepše ne mogu biti. Tako čitatelj manje-više ne sazna ništa bitno, kao ni onaj tko o tom brodu piše. A brod je svugdje, pa i u nas, predmet tajnih želja. Kad nekoga zanima, taj o njemu želi saznati svaki detalj.
Sjećam se jednog našeg uvaženog znanstvenika i ministra kojem sam prodavao brod. Na radnom stolu na počasnom mjestu imao je fasciklu debelu barem pedalj na kojoj je krasopisom bilo ispisano “Brod”. Unutra su bili svi mogući podaci o barci koju je htio kupiti, ali i o konkurenciji. No to mu nije bilo dosta. Zanimao ga je svaki detalj. Da bih shvatio što me pita, morao sam tu i tamo posegnuti za Pomorskom enciklopedijom ili barem Pomorskim leksikonom. Kad ni tu ne bih našao pomoć, zvao sam škver. Ali ni tamo nisu znali odgovoriti na neka pitanja. Toliko je bio potkovan. I sad, takvim ljudima ne možete folirati s nekim brzinskim testom.
Zato kad ispitujemo i predstavljamo nove brodove nastojimo biti maksimalno pošteni. S tim na umu postavili smo nekoliko pravila. Prvo, brod moramo voziti mi, i to čim više. Drugo, nema službenih fotografija. Fotka može biti tehnički slabija, ali mora biti autentična. Treće, nastojimo doći do korisnika tih brodova i saslušati njihova iskustva. Četvrto, pokušavamo razumjeti dušu, uporabljivost i značajke broda, jer to je važnije negoli podaci o brzini, potrošnji i buci koji se nalaze u svakom prospektu, a osim toga se i mijenjaju, jer se može naručiti jači ili slabiji motor, može se staviti dodatna izolacija itd.
Tako zahtjevan test teško je napraviti u nekoliko sati vožnje, pa smo neke brodove vozili i po nekoliko dana. Katkad bismo brod posuđivali ili unajmljivali za peljarenja ili za pravljenje reportaža s dalekih otoka. I ovaj test u izravnoj je vezi s drugim morskim tekstom, koji ste mogli pročitati nekoliko stranica prije. Kapetan Čubretović napisao je za nas tekst o Starogradskom zaljevu, a nedostajalo nam je mnogo fotografija. Po istom poslu valjalo je otići i do Šćedra, a i naš dizajner Boris molio nas je da mu snimimo nekoliko morskih motiva. Rješenje je nađeno u posudbi Beneteauova Antaresa 760, koji smo ionako namjeravali isprobati. Na raspolaganje nam ga je stavila splitska tvrtka Nava Boats, koja te brodove i zastupa u Hrvatskoj. K tomu to je i brod koji je u Navinom čarteru, a istodobno je i osobno plovilo Darija Marijana, Navina vlasnika. Sve u svemu, motor mu je u godinu dana napravio dobrih 600 sati rada, pa je bio pogodan da usput pregledamo kako se nakon toliko milja drži.
Na ruku nam je išlo i vrijeme. Ta je dva dana dok smo navigavali oko Hvara puhalo jugo. Uglavnom jačine četiri, a na mahove i pet bofora. Bila je to odlična prilika da se vidi kako ta barkica drži more.
Antares 760 je već na prvi pogled po konceptu zanimljiv brod. Ponajviše zato što se može upotrebljavati za razne svrhe. Ta brodica-gliser nije prevelika niti preskupa. Trup joj mjeri tek sedam i pol metara, a njome se ipak može udobno krstariti jer ima izrazito puno prostora. Pogodna je za dnevne izlete i odlazak na kupanje, ali i za sportski ribolov. Predviđena je za jedan motor i dovoljno je brza, pa je i to čini ekonomičnom. Velika udobnost mora se nečim i platiti. Zbog široke i visoke kabine pomalo sliči na autobus i ne umire od ljepote, no iako je malo kusasta, nije ružna. S druge strane, puno je razloga da o njoj sanjaju mnogi naši boduli.
Osiromašeni posljednjih desetak godina, plovili su u svojim starim pasarama i gledali kako u modernim brodovima uživaju stranci ili oni koji su se snašli. Osobito im se, što je shvatljivo, dopadaju barke s tradicionalnim štihom, poput Sciallina, Callafurije, Portofina i Menorqina. Po čitavom Mediteranu takvi su brodovi u modi kod primorskog stanovništva. Samo što za njih treba dosta novca. Trend su zamijetila i velika brodogradilišta, pa su i oni najveći poput Beneteaua počeli graditi slične brodove. Kako njima treba veće tržište, orijentirali su se na nešto jeftinije i manje radikalne varijante. Najuspješniji se se pokazali Francuzi. Duga obala, pomorska tradicija, navika česte plovidbe i još mnogo toga doveli su do toga da peche promenade brodovi, kako ih nazivaju, imaju zavidan uspjeh. Toj skupini pripada i linija Antares.
Premda se kaže da svakom brodu uvijek nedostaje metar, Antares 760 je doista brod s dobrom mjerom za naše lučice. Ne prelazi duljinu broda koji možete vezati na starom mjestu u svojemu portu ili u svojoj klupskoj lučici. Čak je i nešto uži od popularnog Galeba, a niti metar duži od njega. I, vjerujte mi, zahvaljujući potpunoj iskoristivosti prostora i gotovo pravokutnom tlocrtu, u zbilji je gotovo dvostruko prostraniji. Ima veliku prednju kabinu, u kojoj mogu spavati dvije odrasle osobe. Tu je i relativno prostran toaletni prostor s WC-om, umivaonikom i tušem, kao i ormar. Dok mu se potpuno ostakljeni salon s kormilarnicom doima kao omanja garsonijera, kokpit je nešto kraći, ali zato vrlo širok. Sve u svemu, s Antaresom troje ljudi, a u pojedinim situacijama i četvero, može udobno ploviti više dana.
Ali da se vratimo pobližem opisu unutrašnjosti. Ono što svakoga iznenadi kad se iz salona spusti dvije stepenice u prednju kabinu njena je visina. Osoba visoka 190 cm u njoj komotno stoji. Kreveti su klasični, u V. Pod njima su dva velika gavona. Uzduž razme su police. U pretprostoru je veliki ormar i dodatno ugrađeni frižider. Jedini nedostatak u ovom dijelu broda je smještaj umivaonika, koji se nalazi ispod razme broda u jednom udubljenju.
Zato je salon pravo remek-djelo. Bio bi dovoljan i metar većem brodu. Vrlo je visok, negdje 1,95 m po sredini, a i širok, s udobnim mjestom za kormilara, velikim stolom, dvije klupe i kuhinjom. Zahvaljujući ostakljenju, izuzetno je svjetao, a može se potpuno zakriti zavjesama. Dva široka posmična prozora daju mu dovoljno zraka u svim mogućim uvjetima. Dečki iz Nave nisu bili posve zadovoljni stolom i nekakvim gavoncinom iza naslona klupe, pa su taj dio preuredili. Napravili su pravi i čvrsti stol, za kojim četvorica mogu udobno baciti briškulu ili trešetu i koji neće puknut kad netko u žaru igre štroca s kakvim karikom. Time je i ležaj u salonu postao veći i udobniji. Ovo bi rješenje i onima u brodogradilištu vrijedilo pogledati.
Kormilareva je stolica dovoljno visoka da ima dobar pregled. Iza leđa mu je kuhinjski prostor sa sudoperom i malim plinskim kuhalom. Ispod se nalaze jedan pretinac za suđe i ladica za boce. Prostora za odlaganje ima i pod kormilarevim sjedištem i pod klupama.
Pod salonom se nalazi motor. Kod nas je to bio Volvo TAMD 41 P od 200 KS. Dobro je izoliran. Da bi se do njega došlo treba odići stol i klupe, ali kad se to učini onda je vrlo pristupačan. Vrata koja se šire do polovice kokpitske širine daju dovoljno zraka.
U kokpit se mogu staviti četiri stolice i stol ili stolica za ribolov. Pod njim su spremnici za naftu, za vodu i za razne stvari. Svidjele su nam se unutarnje bitve na koje se kroz jedan otvor provlači cima, a višak se konopa sprema u neki pretinac na vratima prema platformi s koje se silazi u more, a koja je dodatno ugrađena. Inovacije Navinih momaka ni tu nisu završile. Na provi su ugradili delfinjeru i otvorili ogradu, pa se u brodicu jednostavno ulazi. Tu je još i sidreni vinč u prostranom gavonu, a i kadena ima svoje spremište, koje služi kao pramčana klupa. U Navi su dodali još jedan rezervoar i, što je najvažnije, na krov kabine su postavili rol-bar i četiri nosača za štapove. Dario nam ipak nije otkrio je li ovim brodom ulovio kakvog kapitalca. Mi smo po memoriji na fishfinderu vidjeli da je dosta panulavao. Bio je, uostalom, i na Palagruži. Kad smo postavili štapove na mjesta i s njima zavezli, učinilo nam se da je rukovanje jednostavno.
I ovaj brodić ima mane, osobito zna li se da mu je osnovna cijena 113.292 DEM. Ako se zanemari već spominjani izgled, nekako nam je isuviše plastičan. Premalo je na njemu drva, na što se ne možemo nikako naviknuti, a i razma je zbog širine kabine preuska. Osobito je nezgodno postavljena ručica na krovu kabine. U jednom trenutku dok s boka silazite u kokpit imate osjećaj da gubite uporište.
U dane kad smo vozili Antaresa puhalo je jugo snage 4, a na otvorenom i preko 4 bofora. To je dosta mora, ali brod ga se izvanredno držao i vožnja je bila pravi užitak. Budući da dobro sluša kormilo, očito zbog dubokog V, uvjereni smo da bi i po jačem moru išao bez velikih problema. Tu i tamo bi nas malo nagnulo, ali smo u svim mogućim pravcima išli jako dobro. Isprobali smo ga i vozeći autopilotom gotovo bočno na najače valove na koje smo naišli. To je tek bilo pravo iznenađenje. Od punte Kabla pa do Farske sjedio sam zavaljen u skipersko sjedalo prepušten odličnom Cetrekovom autopilotu 715 i jeo sendvič. Niti se brod prevrnuo (nije čak ni bježao niz val), niti sam ispao iz sjedišta. Očito ima odličan podvodni dio.
Mana u vožnji je jedino bočno zanošenje kod male brzine. To je danak visokoj i prostranoj kabini. Kad sam u starogradskom portu isključio motor, jednostavno sam nastavio ploviti nošen vjetrom. Umalo sam zaboravio napomenuti: zbog jednog motora i zanošenja valja biti oprezan pri pristajanju. Potrebno je malo vježbe, ali ne bojte se. Ako se zapletete u muringe, niste nadrljali. Propeler je ispod zaštićen i konop vrlo teško može do njega. A ako se to slučajno dogodi, nema problema. Uz propeler je i sjekač, dobije se uz doplatu, koji će zapletenu cimu presjeći. Za dvodnevne vožnje uvjerili smo se u solidnu izradu. Ništa nije otpadalo ni lupkalo.
Na našem brodu motor od 200 konja bio je blokiran na 3700 okretaja. Tako se to obično radi sa svim motornjacima koji idu u čarter. U protivnom bi ga ljetni kapetani spržili. Mi pak zbog toga nismo mogli izmjeriti najveću brzinu. Postigli smo tako 21 čvor, a pretpostavljamo da bismo sa 4000 okretaja mogli doći negdje do 25 čvorova. Inače, sa 1000 okretaja išli smo oko 5,5 čvorova, što je malo previše za panulavanje, pa bi dobro došao troling valve, koji se nudi kao opcija. Izglisirali bismo na 13 čvorova, a brzina krstarenja može biti ili maksimalna (blokirana) ili nešto manja. Sa 3500 okretaja postiže 18 čvorova i to je sigurno blizu optimalne mjere male potrošnje, dovoljne brzine i čuvanja motora.
Ukratko, Antares 760 je brod koji se može preporučiti svakome tko ima dovoljno novca da ga kupi. Unatoč ponekom nedostatku, čini mi se da će dobro služiti svog gospodara i pružiti mu puno užitaka. Baš kao što je i meni za dvodnevnog druženja.
"Najveća draž braka je što bračne partnere prisiljava na -preljub" by Oscar Wilde
