Kakav komad hrasta za koji dio broda?

[didapatak]

Eto uz Božju pomoć za koju godinu( više maštam no planiram) bih pokušao obnoviti neku drvenjaču.To mi dođe
ko neki zavjet ili san,svejedno povremeno mi dođe pod ruku komad hrasta pa bi ga volio spremit na sušenje pa molil upute:dužina, širina, deblina i za koji dio ga planirati, male tajne (kako gledati komad, čega se čuvati) i posebno inf. koje su prosječne cijene. Unaprijed hvala i nemorate žurit !

[primorac]

Za izradu kobilice, ašte, kontraašte i zrcala koristi se hrastovina, za rebra drvo murve (dud po slavonski), a oplata se pravi od borovine (primorske). Pri izgradnji drvene barke polazi se od pravljenja njene osnove – kobilice i rebara, pramčane i krmene statve sa unutrašnjim učvršćenjima ( ašte i kontraašte ), te krmenog zrcala. Dio oplate koji je u moru i malo iznad, također se može raditi od hrastovine.
Građa se u šumi reže u siječnju. Ostavlja se na otvorenom u hladu kako bi se postepeno sušila,te došla do stadija otpadanja kore sa grana. Na početku ljeta poveže se lancima i baci u more u nekom od valova zaštićenom mandraću gdje se postepeno naguca vode i potone na morsko dno. To traje do početka jeseni kada se gradja vadi iz mora na obalu i ostavlja u hladovini i na mjestu gdje je stalno propuh kako bi se što bolje osušila.U siječnju iduće godine spremna je za rezanje i početak gradnje broda pri čemu se pažnja posvećuje svakom detalju – počev od praćenja smjera godova na drvu kako bi rebra i upornjaci bili što čvršći, do potpunog izbjegavanja komada sa vržima-čvorovima.

[berti]

Primorac,
jel imaš kakvih iskustava u lameliranim drvenim konstrukcijama i epoxy sistemima?

Baš me zanima koje drvo se tamo koristi i na koji način

[primorac]

Ne.
Navodno se rabe furniri od mekih vrsta drveta (čak topola) gdje epoxy prodire potpuno u dubinu furnirskih ploča ( cca 2 mm debljine ) i time potpuno štiti drvo. Unakrsnim slaganjem postiže se visoka čvrstoća gradnje. Jedna od boljih načina gradnje ujedino i skupljih...

[didapatak]

Hvala promorac, bolje mi je mučit i učit, pa kad dođe vrime ....

[Groff]

Ali moreš sam delat rebra od laminata koji ćeš sam napravit, stolar ti ispili tanke letvice npr od hrasta, debele cca 3 mm, široke koli ti rabi, napraviš šablonu ( zakrivljenje ) lipiš, stisneš z moršetimi dok se ne osuši. Jako su čvrsta i dugotrajna.

[luka]

Laminirana rebra su odlicna, ven prate u potpunosti krivine rebara, jedino ima puno posla oko njih. Postoji neka donja granica ispod koje se sa debljinom furnira nebi trebalo ici jer se postavlja problem ekonomske isplatljivosti, a to onda vec prelazi u konpozite i nema potrebe za time jer sile koje trpe nijesu bas toliko prevelike. Nebi trebalo ici ispod 3 mm laminata, neki optimum je oko 5 mm.=, Mnogo bolje je rezati trake od furnir tabli jer je manji otpad, nego od pontova, jer kad se raspilava noz nosi puno, u ovom slucaju sto je traka laminata tanja prilikom raspilavanja od pontova otpad je sve veci. Debljina laminata se odredjuje proporcionalno velicini poprecnog presjeka rebra.Ako je rebro 35 x 50 mm tu vec imas minimum 10 slojeva laminata od 5 mm. Prilikom izrade sablona treba voditi racuna skoje ce se strane slagati laminat jer rebra mogu ispasti veca nego sto su potrebna, malo poznavanja geometrije nije na odmet, jer se najceste ljudi zeznu kad skidaju sablon sa crteza da ne uracunaju debljinu oplate.kad se napravi sablon treba izmjeriti duzinu ko krivini da bi se odredila duzina laminatne traku i uvjek treba ostaviti i vise, jer sve zavisi skoje strane laminiras iznutra sablona ili izvani duzina traka treba da bude veca ili manja. Treba voditi racuna ako je visina rebra 50 mm treba laminirati vise od 50 mm jer poslije ce faliti prilikom pasovanja inklinacija, koliko treba dodati na standardnu debljinu laminiranja zavisi od polozaja rebra i zakrivljenosti oplate.Posto ti trebaju sva dupla rebra onda je najbolje isti sablon dva puta koristiti.
Kupis deblju sperplocu najgore klase, kupis ili napravis sto vise zaljeznih ugaonika na jednu stranu probijes min 2 rupe, na sperplocu iscrtas sablon rebara i po njima slozis ugaonike i zasarafis za speru sve zavisi od krivine koliko ce ti trebat ugaonika, prednos laminiranja je sto ja jednu tablu spere mozes izlaminirati vise rebara jedno pored drugog, lako ide i seriska proizvodnja.
Nijesam za to da se meka drva laminiraju, imaju jednu prednost jer bolje upijaju epoxy, nema problema pri savijanju, treba izbjegavati takodje i masna drva (borovinu) slabo upija epoxy. Sa hrastovinom kazu da bi trebalo tretirati sa sredstvima ja jos se ostrane kiseli ali slabo ko to radi,a i nije toliko fatalno, najcesce laminiraju mahagoni srednje hustine godova.
na ovoj strani foruma imas kako covjek laminira pramcanu statvu,a ima i negdje i rebra prelistaj zanimljivo je, statvu pocinje laminirati od 12 str.
http://forum.woodenboat.com/showthread. ... r-catboat/
ima tu jos dosta sitnica ali ovako ne mogu sve da se sjetim odjednom.

[luka]

Kada se laminiraju velika rebra onda su sile vece pa uglovnice koje se sarafe pri sperploci ne mogu izdrzati silu onda se napravi resetka od zeljeznih profila i ojacani ugaoni profili

[luka]