GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

Drveni brodovi, ponos i povijest naše brodogradnje

Moderatori/ce: riberer, teranavis, Moderatori

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la Pun » 26. 02. 2011. (23:16)

Mali Dabar je napisao/la:Prvi brod je bio drveni,sve ostalo što se radi je zamjena-imaitacija drva.
S vremenom dolaze novi materijali koji zamjenjuju drvo.......da ih ne brojim,možda dođu s vremenom i neki novi,ali uvijek je želja da taj brod slici malo na onaj prvi drveni...........dodaje se uvijek drvo,pa neki plasticni imaju na sebi više drva od drvenog......uzmimo smo za primjer tikovinu pa svake godine fregaj,čisti,maži.......sve samo da bude ljepo .


Mali Dabar;kumpanjo ti je dao odgovor ali tako kulturno umotan da ako razumiješ nećeš
ubuduće pisat tako veleumne postove a čini mi se samo radi količine postova.Oprosti ali
ispadaš smiješan.Molim bez ljutnje ,ovo je dobronamjerno. :wave:
Avatar
Pun
Korisnik baniran
 
Postovi: 51
Pridružen/a: 02. 05. 2010. (21:50)
Lokacija: split

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la josip » 26. 02. 2011. (23:23)

Mali dabar je u potpunosti u pravu, jer večina drvenih brodova je prebojana u bijelo i nema mukotrpnog održavanja drveta kao sa drvetom na plastičnim brodovima, jer na plastičnim brodovima se drvo ne ugrađuje da bi bilo prebojano u bijelo već se teži prirodnom izgledu drveta što je deset puta teže održavati nego prebojati drveni brod u bijelo.
Zadnja izmjena: josme; 27. 02. 2011. (08:24); ukupno mijenjano 1 put/a.
Razlog: Nije potrebno quotati/citirati prethodni post....
Avatar
josip
Old Senior Member
 
Postovi: 1215
Pridružen/a: 11. 01. 2009. (14:54)
Lokacija: Vukovar , jugoistočna obala Istre

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la Pun » 26. 02. 2011. (23:46)

Josipe,radi se o tvrdnji da na nekim plastićnim brodima ima VIŠE drva nego na drvenim!
Avatar
Pun
Korisnik baniran
 
Postovi: 51
Pridružen/a: 02. 05. 2010. (21:50)
Lokacija: split

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la kumpanjo » 27. 02. 2011. (01:24)

Evo ovako za početak ; Ovdje bi se trebalo raspravljati o očuvanju tradicionalne brodogradnje ili pokušajima istoga ! a mi smo došli do toga da se natežemo koji je brod drveni ;onaj drveni ili onaj plastični. E ! takve stvari i slične su i dovele do bržeg izumiranja drvenih brodova i brodograđevnojg posla, a definitivno je sigurno da će onaj stolar što radi drvenariju u nekom brodogradilištu plastičnih brodova , uskoro biti veća faca i veći brodograditelj od onoga brodograditelja koji gradi drveni brod od kolumbe do jarbola. Nebi tu sad spominja unutrašnjost bilo kojeg plovila jer su uglavnom od drva odnosno obložena drvom. Puno drvenih brodova ima i kabine izvana u boji drva ,samo bezbojni lak a i cile palube od tikovine. Sve detalje od drva na plastičnom naći ćeš i na drvenom ,ali bitna razlika je što drveni brod cili radi ,pravi škerce ,sve je spojeno vidama ili brukvama ,dok je kod ovih sve lipljeno smolama ili gumama koje dođu kao i amortizer,spojevi na kabinama i po kuverti drvenog broda skloniji su širanju i pucanju piture ,uđe vlaga drvo pocrni, guma se u fugama na drvenom prije odvaja upravo zbog rada cijele konstrukcije, a madiri -kimenti su priča za sebe. To je rat u kome dobivaš jednu bitku ,a znaš da posli misec dana sve izgleda kao da nisi ni taka. Kamo sriće da namazeš malo voska i polirku itd.
Šta se održavanja tiči , a i količine drvene površine na jednima i na drugima, uopće nema smisla raspravljati.
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la Papalina » 13. 03. 2011. (20:30)

O gradnji tradicionalnog drvenog broda

Plovila opće upotrebe na našoj obali

Plovila za opću upotrebu koji su bili najrašireniji na našoj obali jesu batane, guci, pasare i leuti.
Batane su najmanji čamci (3—4,5 m) s ravnim plosnatim dnom, s poprečnim ili uzdužnim platnicama i kosim ravnim bokovima, a imaju i veliko zrcalo.Dosta su Široke i stabilne, s relativno velikim otporom. Sve se manje grade. Slične su im bateline a donekle i bateli, čamci na zapadnoj obali Istre, znatne veličine, s ravnim dnom blagog oblika i s blago zakrivljenim bokovima; oplata boka naglim lukom skreće pod približno pravim kutom i tako tvori zrcalo s velikim kormilom koje služi i za povećanje lateralnog plana pri jedrenju. Ti su čamci plitki zbog plitke obale i slični su čamcima s druge obale Tršćanskog zaljeva.

Guc je plovilo do 6 m duljine sa zaoštrenim pramcem i krmom i dosta je uzak jer se pokreće veslima, tj. treba imati malen otpor; sredina mu ima rebra oblika U, na krajevima mu se rebra šire u V oblik. Dobro se drži na moru. Služi za ribarenje, a sve ga manje grade.

Pasara je danas najčešće građena barka; ima ih malenih i velikih (do 9 m duljine). Sredina Čamca ima oblik U, pramac naglašen oblik V (danas j e sve češće paluba sprijeda gotovo kružna), a krma oblik Y sa širokim zrcalom; vertikalna kobilica obično je dosta visoka. Male pasare imaju poprečne klupe, velike poprečne ili uzdužne i palubu na prvoj trećini. Male pasare pokreću se veslima, jedrom ili vanbrodskim motorom. Velike pasare sve se više grade s kabinom koja ima krevete i eventualno malu kuhinju i WC, pa takve služe za sportsko krstarenje; pokretane su se dizel-motorom.

Pasara [800x600].jpg


Gajeta je srednje ili veće plovilo s karakterističnom zaobljenom i povišenom prednjom statvom i skošenom krmenom statvom; gledana odozgo paluba joj je jako zaokružena sprijedai straga. Gajeta ima podvodne linije vrlo oštre, tj. ima iz-razite V-forme na krajevima, na sredini ima ravno plosnato dno, a obično i nešto više bokove. Prednja trećina, a često i polovina, te krma imaju palubu. Gajete se pokreću jedrom i motorom, maritimne su i sposobne savladati i lošije vrijeme u našim kanalima.

Leut je naša najveća barka, duljine do 12 m, u stvari već mali brod. Sličan je gajeti oblikom, samo gledan odozgo ima oštriji oblik palube, a podvodne su mu forme punije , jer je građen masivno (težak je) i zato sporiji. Posve je pokriven, ali se skidanjem poklopaca može otvoriti polovica čamca. Pokreće se jedrom ili motorom.
linije [800x600].jpg


leut [800x600].jpg
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
Papalina
Member
 
Postovi: 218
Pridružen/a: 25. 03. 2010. (22:04)
Lokacija: Otok Krk

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la Papalina » 13. 03. 2011. (20:37)

Gradnja drvenih plovila opće upotrebe

Drvo za gradnju plovila izabire se posebno, jer je stalno izloženo utjecaju vode i sunca. Elementi kostura : kobilica, statva, zrcalo, koljena, rebra, rebrenice, sponje, razme, kabine izrađuju se od tvrdog drva : hrastovine, brijestovine (rijetko jasena), a oplata, paluba i proveze manjih plovila u nas grade se od smrekovine, srednjih od borovine a većih od hrastovine; u svijetu se to izrađuje od tikovine ili mahagonija. Najpogodnije vrste drva za gradnju prikazane su u tablici.
tab [800x600].jpg
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
Papalina
Member
 
Postovi: 218
Pridružen/a: 25. 03. 2010. (22:04)
Lokacija: Otok Krk

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la josip » 13. 03. 2011. (21:18)

Papalina :thumbup: Nisam znao da su vesla najbolja od Borovine, barem po onoj tablici imaju ocjenu 5.
Avatar
josip
Old Senior Member
 
Postovi: 1215
Pridružen/a: 11. 01. 2009. (14:54)
Lokacija: Vukovar , jugoistočna obala Istre

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la Papalina » 13. 03. 2011. (21:51)

Mislim da je borovina(broj 5) zadnja za izbor po ovoj tabeli.

U nas se vesla delaju uglavnon od jasena, aš je relativno lagan i jak naspram hrasta ili ariža ki su dosta teški za vesla,a bukva po meni, ni za more.

vesla [800x600].jpg
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
Papalina
Member
 
Postovi: 218
Pridružen/a: 25. 03. 2010. (22:04)
Lokacija: Otok Krk

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la kumpanjo » 13. 03. 2011. (22:35)

Eto ,napokon da je netko uletija u ove vode! Navedeni opisi domaćih tipova brodica su općeniti , onako bez studioznog ulaska u razmatranje pojedinih tipova.Tako da možemo reći da su točni ,odnosno da nisu, jer svako naše brodograđevno središte je imalo svoj tip npr. gajete ili pasare .Isti a opet prepoznatljivo različit od drugih. Takav je slučaj bio i s drvom ,uglavnom je cijela brodogradnja koristila iste vrste drva za iste namjene ,ali je bilo iznimaka .Naprimjer bilo je gajeta s korbama i svim madirima od bora,i bez obzira na veličinu ,poznam nekoliko brodova dužine14-17 metara sa madirima od bora ,uglavnom se radilo da podvodni dio bude od hrasta a nadvodni od bora ili picun -prvi uz kolumbu od hrasta kao i prvi na vrhu -centa i kontra centa hrast ,a ostali od bora. Pošto sam tu prekoputa korčule,a i zbog prirode posla u češćem sam kontaktu s još par preostalih brodograditelja i kalafata ,počeo sam pomalo skupljati i dokumentirati ovdašnju brodogradnju, odnosno njen DNK ,kao prepoznatljiv u odnosu na ostale brodograđevne centre.
Tako npr. evidentirati neke preostale brodove karakteristične za korčulu ,nabaviti orginalne nacrte kojih se još da naći, neke karakteristična detalje u gradnji, kao i tehnička rješenja koja dovode do bržeg propadanja broda itd. uglavnom složiti nešto što još nitko nije na taj način ,pa makar samo radi osobnog gušta i ljubavi.A najbolji tragovi ne nalaze se u radionama ili u moru nego negdje sa strane napušteni i zaboravljeni raspadnuti stari brod. Slično arheologiji!
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la riberer » 13. 03. 2011. (23:31)

Na žalost ... :eh:
... al kad sam jednom diga jedra na laganoj buri oduševio sam se, poskočila je kao živo biće i počela rizat površinu mora ka vruća pošada maslac... by brule
... i nemoze svjetlo bit mobitel :(... by josey
Avatar
riberer
Moderator
 
Postovi: 7111
Pridružen/a: 03. 06. 2008. (12:40)
Lokacija: Opatija - Kvarner
Tip plovila: Elan T-401 - Tomos 18

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la kumpanjo » 15. 03. 2011. (20:30)

Papalina je napisao/la:Mislim da je borovina(broj 5) zadnja za izbor po ovoj tabeli.

U nas se vesla delaju uglavnon od jasena, aš je relativno lagan i jak naspram hrasta ili ariža ki su dosta teški za vesla,a bukva po meni, ni za more.

vesla [800x600].jpg

Jasen je broj jedan za vesla ,lagan i žilav - elastičan,
Bukva u izvornom stanju je nula za doticaj s morem, ali parena ili kuhana ;kako već ko zove, dobije elastičnost i žilavost ko jasen ,ali su vesla teška nasuprot istih od jasena.
Kad bukova vesla nebi bila parena već nakon prvog sušenja(nakon veslanja) iskrivila bi se do te mjere dase nebi mogla upotrijebiti.
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la legi » 16. 03. 2011. (15:05)

a pro po onoga o plastici i drvetu po njoj,reka je jedan stari majstor:rade brode od plastike a onda ih kite drvon da lipše izgjedaju,zač onda nisu cili od drva....
Ne lovim lignje
Avatar
legi
Old Senior Member
 
Postovi: 2629
Pridružen/a: 12. 06. 2008. (11:36)
Lokacija: Krk
Vrsta ribolova: sportski
Tip plovila: 2 drvene barke-torpedo i scam

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la Papalina » 16. 03. 2011. (19:02)

Za načinit jednu drvenu barku (po mojen mišljenju) moramo si omogućit :

-prostor (garažu, baraku ili slično)
-alat ručni (blanja,teslica,moršete....)
-električni ručni alatat (bušilica, brusilica,blanja,šlajferica,glodalica....)
-tračna pila za drvo (bansega-banzek-bancek..ili kako ki to zove),aš z ubodnun pilun ćeš se namučit za pilit npr.
hrastove madire (provjereno)
Bansega [800x600].jpg

banseg. [800x600].jpg


-suho drvo od štajuna
drvo... [800x600].jpg
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
Papalina
Member
 
Postovi: 218
Pridružen/a: 25. 03. 2010. (22:04)
Lokacija: Otok Krk

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la Papalina » 16. 03. 2011. (19:22)

- ki ima svoju šumu, pogotovo ako ima kvalitetno drvo za brodogradnju, bilo bi idealno kada bi ga
doma sušil ( debljina drva 1 cm / godini....otprilike)
sušenje.. [800x600].jpg


-dobar nacrt i plan gradnje
plan [800x600].jpg


- na kraju ( ili na početku), malo voje, mota, jubavi...razumijevanja od strane ukućana (pogotovo žene...znate kakove su...."opet delaš na toj bačvi...bla,bla"),pa će bit čagod
- mislin da je to minimum, neki će reć:"nekad su sve to načinili bez pol alata ča si nabrojil...", su, ali nekad su imeli vrimena
i to njin je bilo delo,živeli su zdravo i doživeli su 80 let, a mislin da mi nećemo toliko(kako ki) i rabi uživat dok delaš barku i
kada na njoj navigaš......
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
Papalina
Member
 
Postovi: 218
Pridružen/a: 25. 03. 2010. (22:04)
Lokacija: Otok Krk

Re: GRADNJA TRADICIONALNOG DRVENOG BRODA

PostPostao/la kumpanjo » 16. 03. 2011. (23:07)

Evo par slika kako bi to tribalo izgledati u stvarnosti( nije novogradnja ali skoro) . Razlika je i u tome što je ovo djelo brodograditelja,a za napraviti nešto ovako ipak mislim da treba puno znanja i još više prakse.Ima tu puno stvari koje bi nekom amateru graditelju promakle ,a koje bi kasnije stvorile problem- npr. koja je strana lice madira ,kako ih kriviti ,posebice onog picuna -prvog uz kolumbu, kakav će ostati kimenat na tom madiru . Prije par dana sam kalafatava taj kimenat s obe strane jednog broda od 14 metri inače odlično građen -čvrst ,jak ,u izvrsnom stanju iz 1966g.ali taj dio je loše osta i s obe strane je ispadala stupa- pa ćemo sada viditi! uglavnom čovik mi javija da netoči- barem zasad. o drvenim brodovima i gradnji znam puno-ali to još nije dovoljno da bih iša u taj poduhvat. znam i ljude koji renoviraju stare barke i poznaju brodogradnju i bolje nego ja ,a isto nisu nikad napravili novi brod. Nadam se da nisam nikoga obeshrabrija u pokušaju ,mada mislim da takvih koji bi to pokušali ima malo,ali samo hrabro dok se ne proba neće se znati
099.JPG
101.JPG
DFO45.JPG
Nemaš dopuštenje za pregledavanje privit(a)ka dodan(og)ih postu.
Avatar
kumpanjo
Member
 
Postovi: 239
Pridružen/a: 21. 01. 2011. (00:02)
Lokacija: Pelješac-Orebić
Tip plovila: Drveni brod 11m. BETA MARINE-90 hp

PrethodnaSljedeća

Natrag na Drveni brodovi

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.