ZAŠTITA DRVETA EPOKSI SMOLAMA

[luka]

Gospodine Legi ovdje odgovaram na Vasu privatnu poruku, moze koristiti mnogima, izvinjavam se na cekanju bio sam zauzet nekom drugom temom sa foruma.
Pitanja su se odnosil na izbor mate, vrijeme potrebno nakon skidanja piture do pocetka nanosenja epoxyja, potrosnji materijal.
Godpodin Josip ti je dao dobar odgovor.

Sto se tice mate zadovoljavajuca je vrijednost 80-100 g/m^2, To zavisi od konstrukcije i cvrstoce samog broda, Ja radje volim stavit dva sloja tanje mate nego jedan debeli (2x100 g/m^2 nego jedan od 200 g/m^2). Kod izbora proizvodjaca manje bitno, ne treba sada ici ni sa nekim najjeftinijim upitnog kvaliteta niti sa nekim eksremno skupim nijesu to konstrukcije koje trpe velika naprezanja (karbonska korita) pa da je potrebno ici s nekim skupim i dodatno poboljsanim matama, nosivost u ovom pravci ili onom, pa vodit racuna o slaganu tih slojeva ... Normalno ako se stavljaju dva sloja onda treba povesti malo racuna oko toga kako se stavlja dru sloj da li ce vlakna toga sloja biti pod 90 ili 45 stepeni u odnosu na donji sloj. npr ako je donjem sloju primarna nosivos uzduz broda (prova-krma), onda se sledeci sloj nece staviti u istom tom polozoja nego ce se zarotirani za 45 stepeni, mislim da je bolje nego za 90 jer onda su mnogo duze niti u strukuri platna nego pod uglom od 90. Mislin da na ovoj temi ili nekoj medju ovima sam pisao o postupku izrade.
Koliko kvadrata mate, pa metar u ruke preko broda rastefnes, ali ne najkraci put nego gore preko zavrsnog madijera ostavis malo viska na provi i krmi , onda naslonis metar na najvecem rebru pa izmjeris obim (lolu rebra) uracunata i kolumba pa jos sto vrevrnes mako preko kolumbe, to pomnozis puta 2 (druga polovina oplate) puta broj slojeva.
Kolika je potrosnja, to stvarno ne znam, sto je deblja mata da se bolje natopi veca potrosnja po m^2, imaju proizvodjaci preporuke, Druga stvar potrosnja zavisi u mnogome od vrste i stanja drveta, prvi premaz najvise popije dok se ne zatvore pore drveta, onda na potrosnju strasno utice kitovanje, debljina fuga medju madijerima ....., Mislim da za Vasu barku od 6 m pakovanje epoxija 25 kg min, bolje kupovati na velika pakovanja niza cijena nego po kg.
Pitali ste o vremenskom periodu, ne postoji vremenski period postoji samo parametar vlage u drvetu, sto nize to bolje. Ko ima komoru za lakiranje auta sa grijanjem i ventilaciom a da u nju moze stanut brka moze je i tamo susiti .

Sto cu kriza je pa sam unajmio samog sebe ko (ko)lektora.

[legi]

Zahvaljujem puno na iscrpnim odgovorima i na vašem pisanju o ovoj temi i o ostaloj brodskoj tematici,HVALA

[matee]

evo pitanje za meštra kalafata, što se tiče čvrstoće materjala kojima se tretira stariji drveni brod,
primjerice ako plastificiram drveni brod sa 4 do 5 slojeva staklene vune ( poliesterska smola) debljina oko 4 milimetra,
ako bi umjesto toga išao epoksi, koliko treba epoksija i koliko slojeva tkanine, i koje, za otprilike istu čvrstoću

[luka]

Ovako, odma da bude jasno stari komad drveta (npr. korba hrastova) tretirana epoxyjem, ne moze imat istu cvrstinu i nosivos kao nova hrastova korba tretirana na isti nacin epoxyjem.Koliko ce neki komad konstrukcije tretiran epoxijem nositi tj. koliko ce mu se povecati nosivost i cvrstoca nakot tretiranja, to je jako tesko prognozirati, jer to zavisi od mnogo faktora, vrste drvet, stanja drveta, dubine penetracije epoxija, da li je koriscena armatura, proizvodjaca epoxija .... 4 mm poliestere ili epoxija je puno to je fakticki novo korito, zalijepljeno za vec postojece. Koliko slojeva epoxija treba zamijeniti 4 mm poliestera to niko ne moze rec, jer niko nezna koliko se taj poliester prilijepio za drvo, moglo bi tretiraju se neki uzurci pa se oni oprerete na presu ili kidalicu pa se doboji neki dijagrami...
Evo sto meni iz ovog Vaseg teksta proizilazi kao vas problem. Ako imamo neko drveni plovilo , da li cu postici vecu konstrukcisku nosivost sa 4 mm poliestera ili sa ekvivalentnom debljinom epoxija, ekvivalentn debljina epoxi + mata (pod uslovom da su ispostovane procedure prlikom rada) mogu podnijeti vece opterecenje. Ako je drveno plovilo (bilo koje vrste) sposobno da drzi sebe ( tezinu svoje konstrukcije, motora, opreme, pa i odredjene kolicine tereta) na povrsini vode (bez da ima problem sa stanjavanjem) onda budite sigurni da ce tu funkciju vrsiti i namazan samo epoxijem i bez armature (mate), jer kad su korbe, kolumba, madijeri, kontramadijeri, mogli sve to nositi u predjasnjem stanju onda nakon reparacije sugurno mogu nositi vise.
Mata sa spoljasnje strane prilikom reparacije se najcesce stavlja iz dva razloga, ako je oplata bas ispacenja, pa se brusenjem previse otanjila, onda se stavalj armtura i drugi razlog je taj jer sloj epoxyja je jako tanak pa se npr. prilikom pristajanja pri kamenjima na ponti ako se ne pazi moze lako ostetiti-- probiti, onda se stavlja sloj mate dovoljno 80 -100 g/m^2 da bi se povecala debljina sloja epoxija i otpornos povrsinskog sloja na tackaste udare ( spic kamena). Koliko ce se povecati nosivost objekta sa slojem epoxija + mate je tesko i proracunati jer je to 3D ljuska koja se vrlo tesko i kompjuterski metodom konacnih elemenata moze odrediti zbog svoje komplikovane geometriste i prostorne forme, to se najcesce radi na bazi iskustva slicnih ili istih vec uradjenih objekat. Vi uposte nijeste dali neke preciznije odrednice broda koji treba tretirati da bi se mogo dati bilo kakav savjet o broju slojeva i debljini epoxyja.
I kad je konstrukcija drvenog objekta u jako losem stanju nikad se ne ide na predebele slojeve epoxija npr. 4 mm nego na zamjenu konstrukciskih elemenata ili njihovo ojacanje dodavanjem elemenata konstrukcije bilo uzduznih bilo poprecnih, uz vec postojece elemente, pod uslovom da nije bitna autohtonos i izvornos plovila, a ako je bitna onda se ide u izgradnju identicnih ili priblizno istih elemenata i vrsi zamjena starih.

[el passo]

evo pitanje za meštra kalafata, što se tiče čvrstoće materjala kojima se tretira stariji drveni brod,
primjerice ako plastificiram drveni brod sa 4 do 5 slojeva staklene vune ( poliesterska smola) debljina oko 4 milimetra,
ako bi umjesto toga išao epoksi, koliko treba epoksija i koliko slojeva tkanine, i koje, za otprilike istu čvrstoću

Evo i meni se nameče jedno pitanje. Znači da se ide sa 4sloja epoxy, koja je razlika u troškovniku da se umjesto tog plastificiranja skinu svi truli i dotrajali dijelovi pa ugrade novi i onda se tretira normalnim premazima piture kao svako drugo zdravo drveno plovilo.
Još jedna stvar. Buduči da se, koliko ja znam, plovila plastificiraju onda kad su toliko dotrajala pa im se time hoče produžiti vijek trajanja za koju godinu, dali se to uopče isplati raditi epoxyijem ?
Što se tiče tog da se plovila tretiraju smolama kad su pred raspadom to se odnosi na naše uvjete i naša plovila koja se u 98% slučajeva koriste kao radna , a ne na ona čiji vlasnici neznaju kud sa parama pa ih onda dotjeravaju svim i svačim bez obzira na troškovnik i isplativost

[matee]

moje pitanje je išlo u smjeru kvalitete i isplativosti epoksija jer nije ni poliesterska smola besplatna, pa ako bi ukupno tribalo duplo manje epoksija za isti učinak, onda i ne bi bila neka velika razlika u cijeni, samo bi bilo manje posla i težine.
Težina na klasičnom drvenom brodu nije bitna, ali ako pojačavaš neki mali plastični gliserić, onda bi svaka ušteda u težini dobro došla.

[luka]

Evo i meni se nameče jedno pitanje. Znači da se ide sa 4sloja epoxy, koja je razlika u troškovniku da se umjesto tog plastificiranja skinu svi truli i dotrajali dijelovi pa ugrade novi i onda se tretira normalnim premazima piture kao svako drugo zdravo drveno plovilo.

Pa racunicu stavi na papir koliko se potrosi piture i svog potrosnog materijala svake godine na pituravaanje barke pa pomnozi otprilike sa 7 -10 godina minimalno koliko dobro uradjem epoxy moze trajati i sve ti bude jasno, cijena bude otprilike ista cak i klasicno pituravanje moze izaci skuplje, znaci za 10 godina si barku jednom sredjivo u 10 godin, a ovako svake godine moras izgubit 10 dana godisnjeg odmora na sredjivanje barke umjesto da udjes u spremnu barku. A postoje i klasicne piture namjenjene za drvene barke, one jesu kvalitetnije i modu trajati 3 -5 godina ali i cijene nijesu nimalo male.

Ovo sto ste napisali da se ide sa 4 sloja epoxija ne znaci nisat, bitno je kako su nanijeta ta 4 sloja. Prije nekoliko sam bio u jednu najvecu fabriku u evropi novih drvenih plovila, to ko da sam bio u Nasu vise bih saznao, sve neka stroga tajna, i mobilni sam morao ostavit u kancelariju da nebi sto slucajno slikao, ali ipak sam saznao nesto. Pitam ja glavnog inzenjera koliko slojeva epoxija mazete, on kaze 4 sloja je dovoljno, to je bilo jos u kancelariji, vidim ja da necu nista saznati, pa ga ja pitam mozemo li se prosetati po hali, on kaze mozemo. Sidjemo mi u halu, i vidim ja da to nijesu 4 sloja, a ne mogu nista saznati vise, mislim se ja sad cu ih malo isprovocirati pa mozda nesto saznam. Ja pitam tog lika kako znate kolika je konacna debljina epoxija ako izmedju svih slojeva brusiti glaspapirom, a on kaze ne brusimo mazemo 4 sloja mokro na mokro. A ja ko iz topa a sto onda ovi ljudi bruse epoxy, a on to bruse nakon prve dvije ruke, nakon kojih dolaze ove 4.
I na kraju ja sve sklopim u glavu, na golo drvo mazu dva sloja mokro na mokro da se drvo natopi i zapune pore dveta, nakon toga dolazi detaljno brusenje i 4 sloja mokro na mokro, kad se nanesu 4 solja mokro na mokro konacna debljina epoxija je mnogo veca nego da se nanosio sloj po sloj sa medju brusenjem. Ali zato o broju slojeva laka nijesm mogo nista saznati jer je ovaj vec ukapirao da sam ga uvatio na foru pa nista vise nije htio komentarisati samo me proveo kros halu dalje.

Još jedna stvar. Buduči da se, koliko ja znam, plovila plastificiraju onda kad su toliko dotrajala pa im se time hoče produžiti vijek trajanja za koju godinu, dali se to uopče isplati raditi epoxyijem ?

Ne plastificiraju se samo stari brodovi, mnogo vise se epoxy koristi u svijetu u novogradnji, cak je danas nezamisljiva ozbiljna drvena brodogradnja bez primjene epoxija.

Što se tiče tog da se plovila tretiraju smolama kad su pred raspadom to se odnosi na naše uvjete i naša plovila koja se u 98% slučajeva koriste kao radna , a ne na ona čiji vlasnici neznaju kud sa parama pa ih onda dotjeravaju svim i svačim bez obzira na troškovnik i isplativost[/quote]

To je ziva istina, ali neko na auto stavi alufelne, a onj ko nema stavi rotkapne i celicne felme, a ima i onih koji vole svoj auta pa se stisnu na neku drugu stranu a ipak stave alufelne.

[el passo]

Hvala na odgovoru. Čisto me zanimala stručna matematika, onako kulture radi, jer ja se ne kužim u cijene epoxyja i popravke drva.
Naletio sam jednom prilikom na jedan stari, zapušteni drveni gliser od 5m nešto slično kao riva ( on kaže da je riva, ja znam da nije ) u garažici nekog starijeg gospodina. Palo mi je na pamet da mu ponudim neku cijenu kad sam pogledao taj gliser ali me razum odgovorio.

[josip]

Nevidim potrebu da se uopće razgovara u ovom smijeru, jer se epoxi ne može uspoređivati sa poliesterom u mnogo ćemu a pogotovo ne u debljini laminata. Točno je da se poliester nanosi barem 4 mm na trup, ali epoxi se ni približno tako debelo ne nanosi. Minimalna debljina epoxy smole za kvalitetnu zaštitu drveta iznosi svega 300 mikrona ( 0,3 mm ), a u praksi to znaći 3 do 4 premaza jer svaki premaz nosi oko 100 mikrona, pri čemu je potrošnja smole oko 100 grama po metru kvadratnom po svakom premazu, osim na prvom gdje se kreće oko 200 i više grama po metru kvadratnom, što svakako ovisi koliko će drvo upiti . Znaći po metru kvadratnom za kvalitetnu zaštitu drveta je utrošak smole do 0,5 kg. Ako stavljamo platno , a u večini slučajeva je dovoljno samo jedan sloj platna od 80 grama ( sa platnom od 80 grama laminat je i dalje proziran te za završni premaz možemo koristiti bezbojni lak ), a na podvodnom dijelu dva sloja od 80 do 200 grama. Otprilike koje je težine platno toliko će mo grama smole još potrošiti. Znaći kad bi napravili laminat debeo 1 mm to bi bila zaštita vrhunska uz utrošak smole do 1 kg po metru kvadratnom. Sa nutarnje strane broda je dovoljno samo tri ruke epoxy smole uz potrošnju smole do 0.5 kg po kvadratnom metru ( oko 300 mikrona ).

[josip]

moje pitanje je išlo u smjeru kvalitete i isplativosti epoksija jer nije ni poliesterska smola besplatna, pa ako bi ukupno tribalo duplo manje epoksija za isti učinak, onda i ne bi bila neka velika razlika u cijeni, samo bi bilo manje posla i težine.
Težina na klasičnom drvenom brodu nije bitna, ali ako pojačavaš neki mali plastični gliserić, onda bi svaka ušteda u težini dobro došla.

Znaći bitno je razlikovati što dobijemo sa epoxy smolom a što sa poliesterom. Sa epoxy smolom dobivamo novi kompozitni materijal te će u konačnici brod biti lakši oko 20 % i puno čvršći ( znaći jednu cijelinu ) a sa poliesterom dobivamo plastificirano drvo ( dvije cjeline koji se često puta razdvoje jedna od druge ) i otežan brod. I nije istina da težina drvenog broda ne igra ulogu jer kad sa drvenog broda težine 2 tone skinemo 20 % težine a usput smo ga i ojačali , ako ništa drugo za tih 400 kg manje će barem motor lakše vrtjeti i manje trošiti ( a na resurse smo priseljeni paziti više nego ikada ).

[el passo]

Ne kužim. Po tome ako neko napravi drvenu pasaru od recimo 1 tonu, poslje je premaže epoxyjem i po putu izgubi 200 kg. Kako ?

[luka]

Kad imas drvenu pasaru klasicno opituranu ona se nakon spustanjau u vodu napije vode i ti sa tezinom broda nosis i tezinu vode u drvetu, to nije slucaj kod poliestera i epoxyja pod uslovom da su namazani i sa spoljasnje i unutrsnje strane. Bakrka namzan poliesterom je teza od barke namazane epoxyjem to je sigurno. Razlika izmedju poliestera i epoxija je velika, a jedna od najvecih razlika je to sto je epoxy ljepilo,a poliester nije. Postoji garnica koliko trulo drvo se moze tretirati epoxyjem ( i polisterom), tako da se i pri radu sa epoxijem moraju zamijenito pojedini komadi trulog drveta. Ali zato epoxy ima jednu veliku prednst u odnosu na kasican sistem odrzavanja barke i tretiranja poliesterom , ako ti je rebro puklo ili natrulo, kad se barka klasicno radi ti to cijelo rebro ili dio rebra ako je iz vise komada moras promijeniti, a kod epoxija tu pukotinu mozes ocistit i napunit (zalijepiti) njime. Druga velika prednost je u tome sto moras imati prirodnu krivinu drvet iz koje ces iskidati rebro, a kod rada sa epoxyjem ne moras jer mozes napravit sablon i laminirati to rebro, takvo rebro moze nositi vise od klasicnog jer prelazi u kompozit (viseslojni sendvic panel) jos medju slojevima - laminatima mozes dodati armaturu, pa takvo rebro u konacnici moze biti manjeg poprecnog presjeka za istu nosivos kvasicno izradjenog rebra pa je i njegova masa manja a u konacnici i cijeli brod ima manju masu. Ista je stvar i sa opltom mozes napravit laminiranu oplatu sa medjuslojnom armaturom takva oplata moze biti tanja od klasicno izradjene oplate - madijera.

[luka]

Ova barka je napravljena 1913 i ovakvo stanje se ne moze snirati epoxyjem zaato se moraju izraditi novi elementi





Provena asta, moze se vidjeti da je kontra asta naprvljena laminiranjem, danas nac takvu prirodnu krivinu je vrlo tesko skoro nemoguce e u ovakvim slucajevima epoxi ima veliku prednost







Ovo crno sto vidite da toci nije pegula to je jedna vrsta avionskog ljepila ima vecu silu lijepljenja od epoxija

[VelikiCar]

Kakvu vrstu premaza mi preporucujete od ovog odabira? Premazi za drvo ?

[macro]

Evo da ne otvaran bzvz novu temu.

Di je najpovoljnije uzet i pošto bi okvirno došlo cca 5kg epoksidne smole klase recimo Kelteks Epocon 88?