epoxy ili poliester

[josme]

Dobro,ali nisi se trebao tako rano dizat iz kreveta za to napisat!

Ne znaš ti što je rano. Jutros sam komp upalio u 3:45

Moj je uključen 24 sata.

[gavijal]

Ameri koriste isključivo epoxy, bilo u kombinaciji sa drvetom ili šperom. U svemu je superiorniji od poly-a osim u cijeni. Usto prodre u strukturu drveta tako da kod tehnike strip planking drvo je vise kao cvrsta jezgra sendić gradnje a ne kao plastificirano drvo.

[josip]

Ameri koriste isključivo epoxy, bilo u kombinaciji sa drvetom ili šperom. U svemu je superiorniji od poly-a osim u cijeni. Usto prodre u strukturu drveta tako da kod tehnike strip planking drvo je vise kao cvrsta jezgra sendić gradnje a ne kao plastificirano drvo.

[Gaso]

Nakon 10 godina upotrebe pokazale su se mane epoksia kod spojeva, to ti govori Larry Pardey u svojoj knjizi, on je uradio svoj prvi brod kombinaciom epoksi-drvo, a na kraju je tužio west system proizvađača. Drugi brod gradio je bez epoksia.

A imašti i ti to knjigu, odlična je

No na kraju u knjigi Pardey piše i kako se žalio sa WEST firmom, pošto mu nakon 10 godina ispala kobilica iz njegove 1. jedrilice, a žalbu je gubio, pošto je WEST kazao da "kao" nije imao idealne uvjete. Ja sam mišljenja, da za impregnaciju novoga drva epoxy da, dok za ljepljene bolje radit sa vijacima i kojim drugim ljepilom.

Mogao bi ja stavit i koji sliku, ovih problema iz knjige, ako mi moderatori dozvole, recimo kako se raspao volan ljepljen sa epoksiem, kako je izbilo bitvo ljepljeno na palubo sa epoksijem, kako su se delaminirala rebara itd...., ima toga puno. U stvari epoksi kad se zagrije gubi snagu.

Inače sam mišljena, ako bi se koristio epoksi za impregnaciju čiravog broda, onda bi bilo OK ako se radilo laminiranje 2mm šperploča, slično ko enavigo.
Ili ljepljenje letvicama, pa na kraju još preko mata itd..., a ne za klasični način, kako su rađene brodice na Jadranu, pa onda kalafatane.

[primorac]

Tako je Gašo!
Novogradnja epoxyem da, i to furnirom od drveta koje će potpuno upiti smolu, 2 mm debljine maximalno, npr za naše prilike topola, potpuno suho drvo - ugrijati prije laminiranja, pa u križ slijedeći sloj, i sve tako dok se ne dobije debljina stijenke 12 -18 mm.Zadnje nakon brušenja vrlo fini mat 2x, nakon toga premazi na bazi epoxia, Internacional ili Veneziani.

Za klasično građene barke, jadranskog tipa, samo premazi na epoxy bazi...

[Gaso]

Da treba stavljat križno laminat, da nema onda disanja drva. Da bi ja tako radio, izbjegao bi i rebara, tako da se na kraju dobije čist trup, a rebara bi imao samo za model da se dobije trup.

Ma šta ja znam, ja za klasiku nebi stavljao ni epoksi premaze, nego obične uljne boje. Gotovo nemoguče je potpuno zatvoriti sve rupe kod klasike, a da ima barem malo rupica(između madira), između rebra i oplate, ma ima tih mjesta ko u priči, koje nisu zatvorene, vlaga če uči u drvo i za godinu dvije ispucat če svaki premaz, pa čak i drvo nije kod starog broda nikada bez vlage.

Jedino recimo kod mene se dobro pokazala zaštita epoksi premazom i preko lak, za klupice, kašun iz špere, to sam radio sve novo i ove manje komade mogao sam zaštitit sa svih strana i to sam uradio prije montaže, a na kraju je sloj bio debeljine cca 2mm, nakon toga stavio sam 6 ruka laka. Nakon tri godine, na nekim mjestima, posebno na raznim rubovima, klupice počeo je lak matirati, to se lako uočilo, pa sam prije 3 mjeseca lagano pobrusio papirom 240 i nakon toga prešao 360, sve sa rukom, onda sa kistom stavio dva sloja laka na ova mjesta i sve je opet u stanju ko da sam jučer radio.
Evo ako mi sad izdrži još 3 godine, onda je to prava stvar za manje komade, koje je moguče sa svih strana obojiti, barem tako ne treba svake godine lakirat, a drvo izgleda ipod toga ko novo, ne vide se tragovi godina i ne izsuši se ništa, pa tako sadrži sjaj.
Ja sam radio sa šperom, koja ima kržni laminat, pa gotovo nema disanja drva, za masivno drvo neznam kako bi bilo, ali mislmi da ako je drvo zatvoreno i ne ulazi vlaga, ono puno manje diše, jer mislim da je više bitna vlaga od same temperatura, barem za drvo, uz to da epoksi bolje prati disanje drva, mislim da ako drvo nebi nikdje puknulo, onda bi i za masivne komade bila takva zaštita OK, ali mogu kazat da je špera 100% provjerjena.
Preporuka za obnavljanje slojeva laka kod Veneziani-a je dvije godine, ja sam radio nakon 3 prvu obnovu laka.

[josip]

Gašo, sada ti neće izdržati tri godine. Godišnje se gubi 1 do 2 sloja laka , trebao si staviti 4 sloja pošto si lakirao nakon 3 godine, a da ti izdrži sljedeće tri. Ovako će ti izdržati do 2 godine.

[Gaso]

Onda ču sljedeči put staviti više slojeva, ali nema veze lako se uoči kad je vrijeme za ponovno lakiranje, više sam se plašio da bi zakasnio i tako uništio epoxy ispod.

[gavijal]

razlika je u gradnji naravno, ima puno vrsta gradnje u varijaciji epoxy - drvo, epoxy -špera ili epoxy pvc pjena (neznam kako bi to preveo). zato uglavnom veci brodovi nikad nisu stich and glue nego imaju drvenu konstrukciju ili se koristi cold molded tehnika. Ma u svakom slucaju, americki sistem gradnje je skroz drugaciji od naseg i oni uglavnom izbjegavaju hrast radi njegovve tendencije pucanju i težine. I naravno nije isto kad ti drvo ili špera koristi samo kao jezgra za epoxy ili kada je to drveni brod koji ides plastificirati.

[luka]

Ne zelim nikome drzati predavanje, ali ovdje pojedini zive u praistoriji, kombinacija drva-epoxy-da se koristi u svijetu oko 30 godina, a u ostalom west system ima i certifikat Lloyd's Registera koji je veoma ozbiljna institucija i koja nebi tek tako stavila u pitanje svoj ugled.
Princip je vrlo jednostavan, proces truljenja je proces oksidacije, ako se drvetu oduzme vlaga i kiseonik nema truljenja, za to sluzi epoxy. NAJVAZNIJA STAR PRILIKOM PLASTIFICIRANJE JE PROCENAT VLAGE. Zato prije nanosenja vlage potrebno je svu barku premjeriti vlagometrom i ustanoviti procenat vlage ( manje od 8 %) pa nakon toga poceti plastificiranje(ali ne poliesterskom smolom).Jer drvo koje je puno vlage ima vecu zapreminske dimenzije nego kada je dobro suvo, i takvo plastificirano drvo, kada u njega upece sunce pocinje da se susi, a voda od plastike nema dje da ispari i dvro ispod pocinje da radi (skuplja i siri) i to razbija plastiku ili ne mora ali i dalje se nastavlja proces truljenja. Jos jedna stvar najveca je glupost prica ljudi koji govore da barku ne treba plastificirati izunutra, jer sto ste sa tim uradili vani skaloplastika koja ima male dilatacije, a unutra drvo koje ima mnogo vecu dilataciju, nakon par godina imate trulu drvenu barku i odvojeno plasticno korito, (barem jedna korist plasticna barka, samo joj treba bankove dodati).
Zato sam ja moju drvenu barku statu 57 godina izvadio uljeto i stavio cijelo ljeto da pece sunce u nju, polovinom oktobra unio u konobu i sve do maja mjeseca popravio sve na njoj. Za korbe sam koristio murovinu i brjestovinu koji su dobro stadjonata (umore su kisali dvije godine, i u konobu suseni u balvanu desetak godina,a potom ispilani motorkom nagrubo i slozeni propisno i tako isfetani suseni jos svaki 1 cm godinu danatako ponat od 5 cm pet godina susen), kad sam poceo rabotati korbe imalo je izmadju 3- 5,5 % vlage. Za bankove i kontra madijere koristio sam slavonsku hrastovinu izmedju 4 -6% vlage. Nakon unosenja barke u konobu rastavio sam sve bankove, ostavio sam samo kontremadijer i zavrsni madijer, a onda sam poceo pazljivo skidati madijer po madijer, tako da je ostalo samo kolumba, provena asta, i korbe, takodje sam rastavio citavo krmeno zrcalo jer mi je bila istrulila krmena peta. Sve sam skroio nanovo po starim komadima, sva gnjila rebra preomijenio. Sve madijere ocistio od stare piture. Do maja mjeseca, a onda dak je vrijeme svanulo sve na vrh ponte iznio da pece sunce, pokriveno najlonima da ponoci ne vata rosu ili da stver ne zajebe kakva ljetna nevijera. Svake sedmice sam mjerio procenat vlage, pred kraj avgusta on je iznosio oko 4,5%, tada sam sve namazao sa epoxy prajmerom i sa dvije ruke Epoxy-ja i star je bila gotova, vise nije bilo brige, jer drvo nije moglo raditi uslijed vremenskih uslova. Samo sam madijere prije nego sto sam ih poceo mazati mjesta dje su bile broke razbusio vecim borerom i napunio epoxyom pomijesanim sa prasinom od hrastovine, prebrusio i onda namazao, takodje sam to icinio na korbama. Nakon toga barku sam unio u garazu i poceo zavidavati madijere prohromskim sarafima pri rebrima, ali je isto izmedju rebara i madijera prije zavidavanja nanesen tanki sloj epoxy- ja pomijesanog sa 404 High-Density Filler (Filer koji je razvijen kako bi maksimizovao snagu vezivanja kod spajanja okova, gde su predviđena velika ciklična opterećenja. Takođe se može koristiti za filovanje i popunjavanje praznina. Može se dodati smoli/učvršćivaču u odnosu od 35% do 65% (težinski), u zavisnosti od željene viskoznosti). Takodje izmedju madijera je ostavljan procijep od 3 mm koji je ispunje istom smjesom. Sve je prebruseno ali samo da se skloni mali visak ispune izmedju madijera. Nakon toga dosla je ruka epoxy-ja pa odma preko armaturno platno (740-746 Episize Glass Fabrics ) i jos dvije ruke epoxy-ja.Pa onda prekitovano I izbruseno(za kitovalje sam koristio filer koji ima manju tvrdocu radi lakseg brusenja). Zaboravio samda dodam da sam dodavao u epoxy resin jos neke aditive radi otpornosti na vlagu i so (u skladu sa preporukama proizvodjaca, 420 Aluminium Powder, 422 Barrier Coat Additive…)i jos dvije ruke epoxy-ja, tako das am iz vani imao sve skupa 7 slojeva. Onda sam okrenuo barku da bi je mogo iznutra prekitovati ako je dje bilo potrebno i nanio 6 ruka epoxyja(sa one prve dvije skupa 8 slojeva). Zatim poceo pomalo montirati kontra madijete i bankove, ali tako da sam one strane kojima se vise ne moze prici namazao jos 4 puta epoxy-jem pa onda montirao,ali mjesta spojeva takodje prilikom montiranja namazao smjesom epoxy -404 High-Density Filler (ovom smjeson povisene gustine sam mazao mjesta spoja u slucaju da drvo na drvo ne lezi perfektno , pa da nebi stojala pukotina). Onda sam namazo sva mjesta dje se vise nece moc prici (npr. prostor izmadju madijera i kontra madijera prije montiranja rame ) prvo prajmerom da bi farba bolje prijenula za epoxy, a onda sa 6 slojeva farbe (proizvodjac Veneziani takodje prema njihovim preporukama). Montirao razmu I sve glave vida zatvorio hrastovim spinelima drvenim spinelima, i sad konacno na bankove, razmu , zavrsni madijer I kontra nmadijere kao I krmenu plocu nanio jos 6 slojeva epoxy-ja tako das am ukupno imao 8. Mogo sam poceti sa pituravanjem. Izvanka I unutra sam je opiturao bijelom, a ostalo bezbojnim lakom.Harbao sam pomocu kompresora bije boje sam nanio 14 slojeva, a bezbojnog laka 18 (iako svjetski majstori u drvenoj brodogradnji idu I na 22 I vise rukajer lak lako projijaju I razaraju Uv zraci).
Verdjine I pajule sam naknadno napravi I zadnje montirao. To bi bilo ukratko postupak postoji tu jos mnogo sitnica, ali postoje razni materijali I preporuke na sajtove proizvodjaca, ja sam se njima vodio I nijesam pogrijesio. Na barci mi nema jedne pikotine nidje nije mrdnula. Napravio sam I tendu da je zimi ne moram sekati, a ljeti dignem tu vodonepropusnu telu I stavim obicno bijelo platno da bezbojni lak manje pati. Jedini problem je sto ako je barka imalo mokra opasno je za poklizati se, pajuli nijesu jer sam po njima zalijepio trake protiv lkizanja.

[borro]

Svaka čast luka na trudu i odrađenom poslui, mislim da ta barka zaslužuje da bacimo pogled na nju i divimo se. Ako ima gdje kakava slika da zavirimo!

[luka]

Rado bih postavio slike, ali ja trenutno zivim u New York-u, a slike su mi u Boku. Slucajno kad sam nesto trazio po netu naiso sam na ovaj saj pa me zainteresovalo, a onda nijesam mogo da ne napisem koji rijec tj. malo sam oduljio.

[josip]

Luka, slike obavezno stavi prvom prilikom, jer svakako će ih bit zanimljivo pogledati. Stvarno nisi štedio materijal, jer da si i upola manje stavio ruku, posao bi bio za 5. Bilo bi dobro da nam navedeš utrošak materijala.

[borro]

Obzirom da je tema epoxi ili poliester, a da sad ne otvaram novu u plastičnim brodovima, recite mi samo dali može ići epoxi smola na poliestersku, pa da preko svega stavim ruku toga kao zaštitu protiv osmoze?

[Gaso]

Može, ali nije preporučljivo obrnuto, poliester preko epoksia, ali ni nema smisla to radit.