kalafat je napisao/la:evo klasicna trogirska gajeta
Pozdrav, točno! to je trogirska gajeta i već odavde vidi se sličnost sa onom"korčulankom"Početi ću ovako:npr. neki recimo Frane ili bilo kako; ima doma staru barku još od pokojnoga dida,itd. pa mu je dosadilo svaku malo minjati madire ,korbe ,ašte ,kontra ašte,picune ,višepicune,kordune itd.a smučilo bi mu se koliko je trošija kita i koliko bi sve to brusija svake godine i nakon dva miseca kad bi je stavija u more -sve isto koda je ni ni taka ,probije ruzina ,otvore se kimenti ispade kit izviri stupa ,isp]uca pitura. A naš Frane lipo učini ONO ŠTA SU ČINILI MNOGI NA NAŠOJ OBALI: pođe do prvog brodograditelja,a ovaj napravi barku istih dimenzija ili sličnih kao ona stara,koju će Frane zapaliti ili iscipati i na njeno misto bez problema podmetnuti novu.Tako je puno barki svugdje rađenih postalo korčulanke ili neke druge.
Kad jeFilipi doša na Murter 1740 (mislim), nije počeja graditi neki novi tip gajete već je gradija onakvu kakvu je naučija graditi u Korčuli ,a s vrimenom i prema željama naručioca dobila je nešto drugačiji izgled.Ako su se do pojave motora ili do rata gradile gajete kao ta na slici,onda su poslije rata ,po toj logici korčulani oponašali betinjane(NEMOGUĆE) Jer današnje gajete ribarice strašno posjećaju na betinske !ko je kome tu uzor??
Imam doma knjigu KORČULANSKA BRODOGRADNJA,a pošto živim u Orebiću autora sam imao priliku čeće viditi,a u knjizi imate skicu gajete pa vidite da je ta vaša uža i sasvim drugačijeg mota,a širina na vodenoj liniji je jedno a na kuverti drugo, zar ne??
Korčulanska brodogradnja pošla je u propast kad su nestajali jedrenjaci duge i obalne plovidbe negdje oko propasti pelješkog pomorskog društva. ,a najveći jedrenjak u Korčuli izgrađen je Fratelli Fabris oko 700 tona-barčica u usporedbi s 2000 tona kod Imperatorice Elizabeta u Malom lošinju. Tu u Malom lošinju već 1885 izgrađen je željezni bark od 1680 tona.
A do drugog sv.rata masa parobroda i putničkih brodova.U to doba u Korčuli su se gradili kaići,gajete leuti bracere štele,
itd.Prvi željezni brod je napravljen tek iza drugog rata jer ja mislim i nije ima gdje a kad je osnovano veliko brodogradilište na Dominču I.Cetinić kasnije Inkobrod počela je gradnja u željezu a drvo je pomalo odlazilo da danas
imamo aktivno jednog brodograditelja u Lumbardi i jednog u Žrnovskoj banji. NASTAVITI ĆU!