Viking 28 (ex "Leut")

[Lando]

... a ostalo

[Ferdo]

... a ostalo

Fali toranj za bušenje nafte!

[Gaso]

Meni se čini logičnim, da ima tih brodova na Long Islandu, jer kad pogledaš nakon prvog i drugog svetskog rata, gotovo čitavo stanovništvo sa otoka otišlo je u USA, večinom u New Jersey, pa tako i po koji kalafat. Ja na Susku neznam ni jednog kalafata, ali ima nešto starijih koji su se preselili u USA, a u Hrvatskoj su se školovali. Pa kad pogledaš, koliko ima Hrvatskih izseljenika, par puta više nego ih je ostalo na otocima. Npr na Susku živi cca 150 ljudi, od toga 70 rođenih na Susku, dok ih je u Hoboken-u preko 4000, 80% stanovništva se izselilo u USA. Pa pošto su navikli na brodove, gajeta, leut itd..., koje su prije koristili, bila je u USA nakon 2. sv rata vjerojatno i potražnja za tim brodovima, jer vjerojatno se tim iseljenicima nisu sviđali američki brodovi. Mislim, da je možda više tih primjera, da ima nekih brodova, koji su u stvari napravljeni u USA sa strane Hrvatskog kalafata - iseljenika, nego da su se radili za izvoz, pa stavljali na brod.
Siguran sa, da je pokoji izseljenik naručio koji brod u Hrvatskoj, pa stavio na brod, jer koliko gledam, oni i sada večinom sve kupuje u USA, pa si kontejnerom šalju u Hrvatsku, tako da su dosta navikli na ovakav transport.

[domagoj]

Ono što za sada znam je da su oba broda građena u Betini. To su mi potvrdili u brodogradilištu. Pokušao sam doći do više informacija, ali ne ide ovako "na daljinu". Nadam se da ću uskoro imati priliku otići do Betine, pa se tamo raspitati i doći do konkretnijih podataka. Očito je da su brodovi rađeni serijski, jer su konstrukcijski potpuno jednaki. Isto tako, vidi se da su odmah rađeni kao jedrilice sa sošnim jedrom. Mislim da im serijski rađena i kolumba.
Iz dva izvora sam čuo priču da su brodovi rađeni za američkog naručitelja. Tražeći po internetu, naišao sam na ovaj post http://www.boatdesign.net/forums/sailbo ... -2561.html i zaključio da autor vrlo vjerojatno govori o ovim brodovima. Opis broda odgovara, osim podatka o ukupnoj duljini - 37 stopa ? Pretpostavljam da autor navodi ukupnu duljinu sa timunom i baštunom. Duljina na vodenoj liniji od 28 stopa odgovara. Spominje se i ime Viking. Na žalost, post je pisan 2003. godine, a autor više nije aktivan, tako da ne znam što je na kraju ispalo s tim brodom i odakle mu informacije, koje je naveo?

[Gaso]

Pa vjerojatno su ove informacije koje je naveo točne, ja samo kažem da me ne čudi da ima tih brodova u New Yorku, pošto je dosta Hrvatskih izseljenika tamo, pa je imao New York uvijek dobre veze za Hrvatskom i 1960. , tako da mi se ne čini slučajnost da su ovi brodovi došli u New York, ja mislim da je to bila neka veza sa izseljenicima, nego da su kalafati sami prodavali brodove u USA, jer oni su se često vračali u Hrvatsku u posjet porodici.

[domagoj]

Najvjerojatnije. Sigurno je da su hrvatski iseljenici dali svoj doprinos drvenoj brodogradnji u Americi, jer sam našao na nekoliko mjesta spominjanje utjecaja hrvatske (oni tu doduše govore o jugoslavenskoj) brodogradnje i brodograditelja, a sigurno je imala utjecaja i nostalgija naših ljudi.
U jednoj knjizi "Sailing the farm" autor opisuje brod na kojem živi, brod je drveni, double-ender, dug 30, a širog 10 stopa (9 x 3 m), rađen u Jugoslaviji (u to vrijeme nije bilo spomena o Hrvatskoj). Piše da je brod rađen za prijevoz poljoprivrednih proizvoda do tržnice, a kabina mu je naknadno ugrađena. Obzirom na robusnost i veliku nosivost, na temelju tako škrtog opisa zaključujem da je riječ o betinskom leutu ili manjoj braceri.
Dakle, očito je da je u Americi bilo hrvatskih drvenih brodova.

[domagoj]

Nisam se odavno javljao, jednostavno nisam ni imao što posebno, a nisam imao baš ni vremena. Danas je Nedjelja, nemam šta raditi, Hajduk gubi, utakmice nema na TV-u, idealno za posložiti slike iz mobitela.

Ovaj posao se pokazao puno zahtjevniji, nego što sam to mogao pretpostaviti na početku. Sporo, sporo, presporo, ali prestao sam se sekirati. Zadovoljan sam sa ishodom, do sada, a rok završetka je nešto što u ovom trenutku ne mogu ni približno predvidjeti.

Od zadnjeg posta sve fuge između madira su očišćene i napunjene epoksidnim štukom. Nakon toga sam skinuo kontramadire. Iz više razloga
1. pocinčane brokve kojima su bili učvršćeni su mjestimice previše izruzinavile.
2. na taj način mi se otvorio pristup do gornjih madira, tako da ih mogu izbrusiti i sanirati
3. vrhovi nekih rebara su napukli, a da bi ih popravio smeta mi kontramadir
4. planiram povisiti bande za 10 cm jer je visina razme na sredini samo 50 cm

Evo slika, nisu baš neke kvalitete jer je slikano mobitelom, neke po noći



Nakon kontramadira, demontirao sam i gornji madir (opas) s lijeve strane. Dijelom je propao, zbog toga što je zbog propale razme ulazila voda kroz brokve, pa su gronja 2 - 3 cm sagnjila. To je vjerojatno bilo prije plastificiranja, a nije dobro sanirano, pa se plastika odvojila od hrastovog opasa. Prvo sam ispilao i skinuo plastiku 3 cm ispod donjeg ruba opasa, a onda sam skinuo i njega.
Opas s desne strane je u dobrom stanju, plastika se dobro drži, probao sam je odvojiti, ali ne ide, odvaja se i drvo. Zato njega ne treba skidati, samo ću ga na mjestima popraviti.

Moram reći da ova demontaža nije nimalo jednostavna. Nema ništa gore od ruzinavih brokava u hrastovini. Jedva se izvlače, a poneke i puknu. Trebalo mi je gotovo tri popodneva za demontažu opasa i kontraopasa. Rezultat je nekoliko puknutih vrhova rebara (bila su napuknuta)



Ima još - u slijedećem postu

[domagoj]

Kao što sam već rekao, desni opas je trebalo samo na nekoliko mjesta sanirati i dodatno pričvrstiti na proveno i krmenoj ašti. Zoje su već od prije skinute i njih u ovoj fazi još neću vraćati, obzirom da planiram podizati visinu za 10 cm. Lagano sam ih odvojio na provi i krmi, izvadio brokve, očistio rupe i dosjede te napunio smjesom epoksidne smole i drvenog praha. Umjesto brokava, stavio sam prokromske vide, stegnuo stegama dok epoksidno ljepilo ne počne izlaziti i onda zavidao vide. Sutradan su skinute stege, a ostalo je naknadno to izbursiti i poravnati.
Približno na polovici broda je spoj dva dijela opasa (cente). Izvorno je spoj bio izveden brokvama u "kušinet" - hrastovi blok debljine 5 cm između dva susjedna rebra. Brokve su izruzinavile, a spoj se opustio, pa se vidio diskontinuit u liniji opasa. Zato je na tom dijelu skinuta plastika s vanjske strane i hrastovi kušinet s unutrašnje strane. Sve je dobro izbrušeno i očišćeno. Umjesto debelog kušineta postavljen je novi, tanji (2,5 cm), iskorišten od zdravog dijela hrastovine skinute s kabine te zalijepljen s unutrašnje strane epoksidnim ljepilom, a umjesto brokava - prokromske vide.

Drvo je prvo zagrijano da bolje upije, a nakon toga namazano smolom bez punila. Nakon sat vremena naneseno je ljepilo napravljeno od epoksidne smole i drvene piljevine.

Steže se stegama dok ljepilo ne počne izlaziti i onda se stegnu vide. Višak ljepila se skida, a rubovi poravnaju.

Sutradan su stege skinute. Spoj je ostao čvrst, kao jedno tijelo. Ovako izgleda s unutrašnje strane.

A ovako izleda svanjske strane. Naknadno će sve trebati zakitati i ponovo plastificirati.

[domagoj]

Prilikom demontaže opasa, jedno od rebara se rascijepilo u vrhu. Naknadno sam ga odvojio i ponovno zaljepio epoksidnim ljepilom na istom mjestu. Prethodno sam na oba komada izbušio male rupe da ljepilo bolje drži.


Nakon toga sam obe polovice zagrijao i namazao neugušćenom epoksidnom smolom da se upije.


Kad je drvo upilo smolu, namazan je sloj ljepila od epoksidne smole ugušćene drvenom prašinom, a izbušene rupe su dobro napunjene.


Nakon toga su oba komada poravnata bočno s dvije letvice, obložene plastičnom folijom (da se ne zalijepe) i stegnuta stegama, bez vida.

Slika je loša, malo mi se ruka zatresla.

Ovako je izgledalo sutradan, nakon što su stege skinute.

Na žalost, nemam sliku nakon brušenja, ali gotovo da se uoće ne vidi spoj. Rebro je kao jedno tijelo.

[Mali Dabar]

Znaci krenulo je s radovima

[legi]

Domagoj jesu ti svi gornji madiri od mekog drveta....bit će to pravi brod,samo daj slika da malo guštamo...

[luka]

Odlicno ociscena pitura, svaka cas za pohvalu, koliko vidim ima popravki na rebrima ali ne puno, u dosta dobrom stanju su, malo su popustile broke ili pasaice na preklopima rebara, ali nema veze dobro natopi epoxijem i pilotinom (ili je smola zaboravio sam su cim rabotas) napuni i nema zime bice ko Bog. Madijeri dobro stoje priljubljeni pri rebrima kojiko sam uspio da vidim to je dobro znaci da broke jos drze.
Ne znam kako si odlucio da podignes rebra, moj ti je savjet ako imas dovoljno hrastovine ili murovine, a moze i kakve masne borovine, da dodas pored ovih rebara i preklopis 15 cm. Nemoj se brinuti sto su glave rebara ispucale samo ih dobro natopi i natuni pukotine, gledao sam i mnogo gorih sve se to sredi. Samo prvo sredi te glave rebara pa onda povecavaj visini, a mozes i svako rebro gore iskidati ukoso pa zalijepiti nove produzetke, ako nemas dovoljno drveta, samo je ovo prvo mnogo bolje.Ako se budes odlucio da da dodaj lapace pored rebara, bilo di dobro da kao sto si i ovo rebro lijepio da i nih tako lijepis jer onda epoxidna pasta popuni sve one supline i ako lapac ne lezi sasvim pri madijeima i rebru.
i ako je barka iz vanka oblozena, vezi bande kojom poprecnom letvom da se barka ne otvara, barem na sredinu
Svaka cast i Sretna rabota !

[domagoj]

Luka,
upravo tako sam i planirao. Produžetke rebara ću napraviti od hrastovine debljine 35 mm (biti će 8 - 10 mm tanja od osnovnih, ali to je za te kratke produžetke dovoljno). Preklopi bi trebali biti duljine 20 cm i zaljepljeni sa strane epoksidnim ljepilom (epoksidna smola i drveni prah) i učvršćeni vidama. Obzirom da se produžava samo 10 cm, preklop od 20 cm je više nego dovoljan, a pri tome će i učvrstiti napuknute vrhove. Jedno vrijeme sam planirao napraviti dulje produžetke - štile, koji bio nosili mrtvu bandu, ali sam odustao. Štili koji prolaze kroz razmu su uvijek potencijalno mjesto za prolaz vlage, tako da ću mrtvu bandu riješiti na drugi način, pogotovo što nakon povišenja visine razme, više ne dolazi u obzir visoka mrtva banda.
Puknute vrhove rebara ću riješiti ovako:
Prvo ih pilam ukoso u omjeru 1:4. Uz širinu rebra pri vrhu od 6 cm znači da se pila u duljini od 24 cm


Ovo pilanje pod kutem nije baš jednostavno. Kombiniram ubodnu, sabljastu i uranjajuću pilu i nekoliko različitih brusilica. Nakon pilanja, rez se poravna tračnom brusilicom,


i konačno brusnim papirom gradacije 60 pričvršćenim za ravni komad drveta.


Ovako izgleda na kraju:


Da ne bi bilo zabune, kosim ljepljenjem ću samo nadostaviti puknuti dio rebra, do originalne visine. Produžetak ću zalijepiti i učvstiti vidama, tako da osim funkcije produžetka rebra, ujedno preklapa i učvršćuje ovaj kosi spoj. Zato je dovoljna kosina u omjeru 1: 4, inače bi trebalo 1:8, a to bi bilo predugačko.

[domagoj]

Domagoj jesu ti svi gornji madiri od mekog drveta....bit će to pravi brod,samo daj slika da malo guštamo...

Madiri ispod vodene linije su od borovine. Nekoliko gornjih je od smreke (tako mi se bar čini). Najgornji madir - opas ili centa je od hrastovine, kao i kontraopas, debljine 25 - 28 mm. Mislim da su svi bili 28 mm, ali se vanjskim opasima vjerojatno zbog brušenja smanjila debljina.

Već sam rekao da sam lijevi opas skinuo, jer je na djelovima dosta propao. Prvo sam ga izbrusio da mogu bolje procijeniti stanje.

I na slici se vidi da je propao u vrhu. Do polovice je oštećenje 2 cm, a u drugom dijelu 4 cm. Oštećeni dio sam otpilao cirkularom i to do pola u širini 2 cm, a pola 4 cm

Naknadno ću nadostaviti nedostajući dio hrastovim letvama širine 2, odnosno 4 cm.

Jučer sam vratio ovu krmenu polovicu madira (malo više od pola - dug je skoro 5 m), zalijepio i učvrstio vidama, ali o tome u slijedećem postu. Još nisam odlučio što ću s prednjom polovicom. Sutra ću procijeniti dali se isplati popravljati ili potpuno zamijeniti novim komadom. Da brod nije plastificiran, na bih se puno mislio, promijenio bih ga. Međutim, obzirom da ću ga i tako ponovo plastificirati, šteta je nepotrebno trošiti hrastovu dasku, a i nije je baš jednostavno kriviti.

[domagoj]

Jučer sam vratio i učvrstio krmenu polovicu najgornjeg madira. Nakon što sam otpilao dio koji je propao, još jednom sam sve izbrusio papirom gradacije 60. Za ovu fazu ne treba finije, bitno je doći do zdravog drva. Odlučio sam iskoristiti postojeće rupe od brokava, samo ih zamijeniti prokromskim vidama 5x50 mm i 5x70 mm i to ne sve nego samo po dvije za svako rebro. Sve rupe sam izbušio ponovo svrdlom 5 mm i upustio za glavu vide.
Prije lijepljenja sam napravio suhu probu. Namučio sam se jer sam radio sam, morao sam smisliti sistem kako istovremeno držati teški krivi madir na jednom i na drugom kraju dok ga privremeno učvrstim. Pomagao sam se konopcima i stegama.


Napokon sam uspio. Nije baš iz prve dobro legao, treba ga još namještati, jer je zazor prevelik. Zazor je postojao i prije, ali ne ovoliki.


Uzrok je završetak madira ispod, koji se malo izbacio prema gore. Isto tako i vrh jednog rebra je izbačen previše vani, pa madir ne naliježe dobro.

To je i razlog zašto je vrh ovog rebra bio pukao (vidi se da sam ga lijepio).
Slično je i sa susjednim rebrom


Nakon što sam blanjom i turpijom poravnao susjedni madir i izbačeni vrh rebra, ponovno sam ga na suho namjestio i učvrstio stegama. Zavidao sam i nekoliko vida u postojeće rupe da provjerim je li sve na svom mjestu. Označio sam rupe koje ću koristiti za vide, a ostale ću začepiti. Nakon toga sam ga ponovo skinuo i sve rupe sam namazao epoksidnom smolom, bez punila. Isto tako namazao sam dosjede prema susjednom madiru i prema rebrima, kao i dosjede na rebrima.
Prije nastavka, ostavio sam sve nekih pola sata da se smola upije, a taman je došlo vrijeme za marendu.
Nakon marende, zamiješao sam smolu s punilom od drvenog praha i to ljepilo nanio u debelom sloju na dosjede između rebara i madira. Ponovo sam namjestio madir na svoje mjesto, provizorno učvrstio i počeo pritezati stegama od krme prema sredini (za svako rebro po jedna stega). Prethodno sam zavidao samo nekoliko pilot vida, tek toliko da madir sjedne točno na svoje mjesto.


Nakon što su sve stege stegnute, u rupe sam špricom od inekcije ubrizgao ljepilo i zavidao vide.

Ovako je izgledalo, nakon što su sve vide zavidane i stege skinute.

Višak ljepila koji je istisnut prilikom pritezanja je skinut, a dosjed između rebra i madira poravnat.
Zazor između madira je postojao i prije (bio je napunjen nekakvim štukom. Sad se zbog brušenja dodatno povećao. Ispilao sam tanku jelovu letvicu, namazao je smolom i ubacio je u taj zazor.


Na kraju sam cijelu fugu obostrano poravnao kitom od epoksidne smole i drvenog praha, sličnim onom koji sam koristio za lijepljenje, samo gušćim.

Pokitane su i sve rupe, kao i glave vida.
Prije plastificiranja, ovo će trebati izbrusiti i još jednom pokitati, ali za sada sam zadovoljan.

Kao što se vidi na slikama, pala je noć. A počeo sam ujutro. Ne bi se reklo da ima toliko posla, ali kad radiš sam i kad si neiskusan, jednostavno ne može brže.