DOBRA VINA

Tisuću načina dobre kuhinje

Moderatori/ce: tramontana, Moderatori

DOBRA VINA

PostPostao/la Tom » 27. 02. 2009. (20:03)

Dragi prijatelji,
U očekivanju toplijih dana i poćetka nove ribolovne sezone čovjek se mora s nećime zabaviti.
Saljem vam link na blog koji sam nedavno pokrenuo. Post je o druženju i vrhunskim vinima...
Pozdrav, Tom
http://bigblog.tportal.hr/brajnovic
Avatar
Tom
New Entry
 
Postovi: 48
Pridružen/a: 03. 06. 2008. (15:38)
Lokacija: Rovinj

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la morskivrabec » 27. 02. 2009. (20:09)

dobar blog, preporučam. :thumbup: nego mogao bi nam tome negdje na forumu malo napisat nešto o vinima
'Ko ne zna bestimat, neka kupi parangal
Avatar
morskivrabec
Korisnik baniran
 
Postovi: 603
Pridružen/a: 20. 11. 2008. (22:41)
Lokacija: Dubrovnik

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la Tom » 28. 02. 2009. (09:46)

morskivrabec je napisao/la:dobar blog, preporučam. :thumbup: nego mogao bi nam tome negdje na forumu malo napisat nešto o vinima


Dragi morskivrabce,

Hvala na komentaru! Sto se tice vina nisam preveliki ekspert, ali cini mi se da sam "talent" i stalno "ucim".
Salu na stranu, vino je stvarno kompleksna i zanimljiva tematika. Super je kada covjek neko vino zapamti po
njegovim posebnim karakteristikama. Na zalost, ona najbolja vina su cesto i najskuplja, a za samostalno otkrivanje sto
znaci i putovanje po, recimo,Italiji, treba imati novaca i vremena. Ovaj model druzenja koji smo mi u Rovinju uveli je odlican jer se na jednom mjestu istovremeno pojavi 6-7 vrhunskih vina koje je onda moguce usporediti i ocijeniti.
No, bitno je ne zaboraviti da vino treba gustati a ne samo vrtiti po casi i mirisati, poput mnostva novopecenih eksperata.
Ima vrhunskih vina po privatnim podrumima, u bacvi, koja mogu biti i bolja od ovih flasiranih koja cesto imaju i previse kemije. Medutim neka vina dozrijevaju i u boci (Barolo, Brunello, pa i Dingač) tako da u takvim slucajevima boca ima prednost. To su vina duge maceracije (lezanje na dropu i do 30 dana) sa jakim taninima, snaznog "tijela", puno alkohola, cesto i kiselinama sto se sve s vremenom gubi sazrijevanjem u bacvi i kasnije u bocama. Kod velikih bacvi od oko 600 litara taj proces traje duze ali su rezultati finiji. Barrique od 225 l taj proces ubrzava ali je prisutnost bacve izrazenija i sirovija. Na neki nacin ta vina su usminkana. Neka vina to podnose a neka ne.

Ovo je jedan mali uvod u vina. Siguran sam da na forumu ima vecih eksperata pa bih volio da me isprave ili nadopune propusteno!

Pozdrav od Toma!
Avatar
Tom
New Entry
 
Postovi: 48
Pridružen/a: 03. 06. 2008. (15:38)
Lokacija: Rovinj

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la Žabar » 28. 02. 2009. (12:04)

Imaš pravo,nađe se u manjim podrumima puno jeftinija i puno bolja vina od razvikanih brandova.
Sva vina dozrijevaju u boci i razlika je nebo i zemlja od istog vina ispod pipe.
Duga maceracija može biti i dobra i loša,na kraju i kod bijelih vina je poželjna maceracija,naravno da ne zakipe.
Barici su totalna glupost i pomodarstvo,i nema ti baš neke veze njezin volumen sa dozrijevanjem,švabe su izmislili čips koji ti daje iste rezultate ko i barik u inox tankovima,samo se po zakonu nesmije deklarirati kao barik,nego vino sa doticajem drva.bijela mlada vina i kratko odležala crna vina su najbolja,a kod nekih crnih vina je poželjno da ima kontakt sa hrastovinom,ali i to ovisi o ukusima.
Po meni su mlada bijela vina i vina sa malom koncentracijom tanina najbolja,jer se ipak u njima osijeti voćnost i sorta.

No dobro,o ukusima se ne raspravlja...
Avatar
Žabar
Old Senior Member
 
Postovi: 1234
Pridružen/a: 24. 07. 2008. (00:45)
Lokacija: Pula-Vrbovec

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la Tom » 28. 02. 2009. (20:08)

Žabar, slažem se sa svime što si rekao. Ovo što sam ja naveo je ekstremna maceracija za vina poput Barola koja se ni ne planiraju piti prije 4-5 godina sazrijevanja što u bačvama što u bocama. Ovo o razlici bačvi od 225 i 600 litara na koje sam naišao na francuskim siteovima je bilo vezano uz velika vina i ima itekako utjecaja na način i brzinu dozrijevanja vina (meni je to i logično jer površina doticaja bačve sa vinom je različita a i količina vina u odnosu na tu površinu je različita. Poznato ti je vjerojatno i da vrsta hrasta ima utjecaj, slavonski je npr. blaži od francuskog. Stupanj paljenja bačve ima također utjecaj, itd. Pa i boca kao vrlo mali volumen ima svoje "mikro" zakone. Čips pravi poznavatelj vina osjeti jer se taj miris i okus ne sljubi u pravom smislu sa vinom. To je čest slučaj kod jeftinih "Barrique" vina. Naravno razlike mlađih i starih vina su velike i sigurno je da kod mlađih vina ima više voćnosti, međutim kod starijih se pojavljuju neki drugi okusi i vrijednosti, zrelo voće, suha šljiva, zaokruženost, uravnoteženost, kiseline ne strše, tanini su plemenitiji, itd. U biti vina mogu biti dobra i mlada i stara (ne prestara nego optimalno stara) ovisno o namjeri i procesu proizvodnje. Šampanjci se npr. rade od lošijih vina, tj. vina koja se i nebi mogla piti u tom primarnom "mladom" stadiju. Međutim dodavanjem šečera i specijalnih gljivica ili pak mošta pokreće se naknadno vrenje u boci i dolazi do velikih promjena u tom istom vinu.

Eto malo pričamo o vinima, bilo bi dobro jednom se i naći i nešto popiti!
Avatar
Tom
New Entry
 
Postovi: 48
Pridružen/a: 03. 06. 2008. (15:38)
Lokacija: Rovinj

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la Žabar » 01. 03. 2009. (22:15)

Vino će uvijek brže sazrijeti u manjim sudovima,bili oni od drva ili inoksa. Nego,da malo razbijem famu oko čuvenog barika...

Barik bačve su bile ništa drugo nego bačve za transport vina u starijim vremenima. Od tuda i njihov volumen od 225 litara,najviše da dva muža mogu utovarirati i istovarirati te bačve.Nagorijevale su se da im taj sloj ugljena služi kao membrana (onaj tko je kupovao mladu bačvu zna o čemu govorim),jer je grosse problem staviti vino u mladu bačvu bez pravilnog ovinjavanja dotične.

Takvo vino se promijenilo do neprepoznatljivosti,samo francuzi,kakvi jesu,su to uredno komercijalizirali,tako da danas etiketa na kojoj piše barriqe košta previše nego šta to vino vrijedi.

Proizvođači su se bunili zbog cijene bačvi,šta se tiče volumena,jer je prije 10 godina bio dopušten volumen isključivo 225 l ,pa je dozvoljen volumen od 500l.(ovo o 600 l mi je novi podatak)

Prije sam bio zbilja znatižejan što se tiče takvih novotarija,i nije bi bilo žao ni para ni truda da probam takva vina,ali sa godinama i nekakvim iskustvom,vračam se na mlada suha vina(ne velim da takva vina ne valjaju,dapače!). Bolje od mladih vina su mi samo izborne berbe,jer hrastov tanin nema šta tražiti u normalnom vinu.

Struka isto glorificira ekstremne maceracije i barike,zato što im je to struka,ali uz čašicu i neformalnim razgovorom,svi preferiraju ovo o čemu ja pričam.

Malo si se krivo izrazio kod šampanjizacije,pa ako se ne ljutiš,objasnit ću i to:

Bere se nedozrelo grožđe zbog kiselina i do max 11% šećera po babou,od toga se radi bazno vino,pa se kao takvo stavlja u šampanjske boce uz dodatak odgovarajuće količine likera(ugušćeni mošt+šampanjski kvasci koji imaju mogučnost da rade svoj posao pri večim tlakovima i nižim temperaturama) koji diktira količinu CO2. Dodatno fermentira na hladnom uz stalno okretanje flaša da se mrtvi kvasci i talog skupi na čepu,pa se poslije dekapiranjem vadi talog i čep i stavlja se čep koji svi znamo kako izgleda.
Avatar
Žabar
Old Senior Member
 
Postovi: 1234
Pridružen/a: 24. 07. 2008. (00:45)
Lokacija: Pula-Vrbovec

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la riberer » 01. 03. 2009. (22:22)

Bravo Žabar! slika
Malo si zabrljao kod "šampanjizacije", što se redosljeda i vremena tiče, no uglavnom je tako.

Maaaajstorr! ;)
... al kad sam jednom diga jedra na laganoj buri oduševio sam se, poskočila je kao živo biće i počela rizat površinu mora ka vruća pošada maslac... by brule
... i nemoze svjetlo bit mobitel :(... by josey
Avatar
riberer
Moderator
 
Postovi: 7111
Pridružen/a: 03. 06. 2008. (12:40)
Lokacija: Opatija - Kvarner
Tip plovila: Elan T-401 - Tomos 18

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la Žabar » 01. 03. 2009. (22:26)

Ma pišem iz glave i pod šusom :mrgreen: u ove kasne ure.Mogao bih prepisivati postupke iz knjiga,al to nitko nebi razumio :mrgreen:

Nekakav sam sitni proizvođač vina,a šampanjci me nikad nisu zanimali,pa eto...
Avatar
Žabar
Old Senior Member
 
Postovi: 1234
Pridružen/a: 24. 07. 2008. (00:45)
Lokacija: Pula-Vrbovec

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la Tom » 02. 03. 2009. (10:26)

Vidim ja Žabar da se dobro razumiješ u vina. Uz to još i proizvodiš.. To sve objašnjava.
Nisam ni ja neki preveliki ljubitelj barrique vina. Međutim blago prisutstvo tih aroma u kvalitetnim vinima me ne smeta, dapaće. Smatram de je veza vina i drva vrlo poželjna (možda i iskonska) i da se pravilnim korištenjem mogu dobiti fantastična vina. Ne znam da li ćeš se složiti samnom ali rostfrei bačva je jednako kao i barrique novotarija. Znam da rosfrei bačva vinu ništa ne oduzima (ako je ispravno korištena) ali ništa i ne daje. Ne znam, možda je to dobro. Pogotovo za bijela vina. Prednost rostfreia je svakako higijena, kontrolirani proces vrenja (hlađenje ili grijanje), hermetičnost (dušik), itd.

Hvala na prilogu o barrique bačvama, nisam to znao.

Tu je link na bačvu od 600 l, ima i opis ćemu služi (ova je blago paljena, ali ne mora biti) Tonneau, Demi muid
http://www.seguin-moreau.fr/page_us.php?page=produits&famille=futs&categorie=07

Što se šampanjaca tiće, poznato je da zona Champagne nema neka kvalitetna ne-pjenušava vina. Ima nešto, ali ne smatraju se vrhunskima. Takvo je podneblje. Bazno vino (kako si to ispravno stučno nazvao) sastavljaju od čak ponekad 30-tak raznih vina (raznih u smislu starosti, vjerojatno i pozicija), tako sam čitao. Moje znanje na žalost ne proizlazi iz praktičnog iskustva, nego pokušavam nešto saznati preko literature i prijatelja.

U svakom slučaju, pozdrav od Toma!
Avatar
Tom
New Entry
 
Postovi: 48
Pridružen/a: 03. 06. 2008. (15:38)
Lokacija: Rovinj

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la DAMIR » 02. 03. 2009. (10:31)

U ovu se temu neću pačat jer smo ja i vino tri pojma. Meni bi od 100 litri vina, 99 i po otišlo u kvasinu. Onih po litre bi se prolilo pritakanjem u bocune. :lol:
Avatar
DAMIR
 

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la riberer » 02. 03. 2009. (11:59)

Sad ste me navukli na šampanjizaciju ... :D

Nije istina da se pjenušci rade od lošeg grožđa, štoviše rade se od najkvalitetnijeg i strogo kontroliranog grožđa, od strane tehničara podruma koji ih proizvode. Govorim naravno o velikima, kao na primjer Ferrari iz Italije. Čak su, zadnjih godina, eliminirali kao dostavljače sve one vinograde koji se nalaze u ravnici i grožđe im stiže samo iz vinograda na padinama planina okolo Trenta. Treba znati i to da je tamo strogo kontrolirana količina grožđa koje se smije priozvesti po hektaru po određenim sortama (chardonnay max 130 q/Ha), kako bi se mogla proizvesti vina sa kontroliranim geografskim porijeklom (DOC u Italiji).

Pjenušac, zvani spumante, jer je šampanjac ime dozvoljeno samo u Francuskoj, se radi koristeći grožđe vrste chardonnay. Berba se obavlja krajem osmog, početkom devetog mjeseca i to kada je količina kiseline oko deset do dvanaest promila, no nikad manje od osam. Količina šećera, kako se bliži kraj berbe polako raste (dok kiselina pada) i često se penje i do nekih 16 ili 17 stupnjeva po baboo-u.

Nakon prerade i vrenja, koje traje dok se vino ne izbistri (uglavnom period od svibnja do srpnja) se počinje sa punjenjem u boce. Prilikom punjenja, a kako je to napisao Žabar, dodaje se vinu određeni postotak šećera, kvasca i prihrane za kvasac, takozvani liqueur de tirage sa ciljem da se potakne naknadna fermentacija u bocama. Boce se taj, prvi put čepe sa plastičnim kapsulama i zatvaraju čepovima tipa onih kao na pivi sa krunicom. Vrenjem u bocama se stvara ugljični dioksid (što i je poslije odlika šampanjca), a zanimljivost je da pritisak u bocama zna doseći i osam atmosfera, što se kontrolira sa posebnim manometrima koje neke boce imaju na sebi (u grlu kao čep). Vrenje i sazrijevanje, traje minimalno devet mjeseci, a zna potrajati i tri ili čak četiri godine, a za specijalne i više.

Nakon toga se pristupa prečepljivanju, prije kojega se boce moraju "odvrtiti", naginjući ih svaki dan malo više, u stalcima za to posebno napravljenim (pupitre), a sa ciljem da se talog, malo po malo, skupi u grlu, ispod čepa. Boce, uvijek okrenute prema dolje, se stavljaju u zamrzivače (do minus 30°, 60-ak sekundi) zamrzavajući samo dio vrata boce u kojemu se nalaza nečistoće. Prilikom odčepljivanja pritisak iz boce izbaci "čep" od leda i nečistoća, pa tako ostatak tekućine u boci ostane potpuno čist.

Prije definitivnog čepljenja se uz količinu vina koje u boci nedostaje dodaju kiseline, vinobran i male tajne proizvođača , kao arome (cognac, vanilija i sl.) i neki put, ponovo šećer, kako bi odredili okus pjenušca (brut, sec ili demi-sec itd.) takozvani liqueur d'expédition.
Nakon toga ostaje definitivno čepljenje, stavljanje košarice i etikete, te navlake na grlo boce.

Zaboravio sam reći, a to je važno da se boce, tokom fermentacije i sazrijevanja pjenušca, drže u prostorima potpuno tamnim i stalne temperature. Neki put to mogu biti i pećine ili stari tuneli, no uglavnom su to ukopani podrumi .
... al kad sam jednom diga jedra na laganoj buri oduševio sam se, poskočila je kao živo biće i počela rizat površinu mora ka vruća pošada maslac... by brule
... i nemoze svjetlo bit mobitel :(... by josey
Avatar
riberer
Moderator
 
Postovi: 7111
Pridružen/a: 03. 06. 2008. (12:40)
Lokacija: Opatija - Kvarner
Tip plovila: Elan T-401 - Tomos 18

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la Tom » 02. 03. 2009. (13:32)

To se traži Riberer, pravi znalački odgovor. Možda isprovociramo još kojeg forumaša da se priključi temi.
Hvala i pozdrav od Toma!
Avatar
Tom
New Entry
 
Postovi: 48
Pridružen/a: 03. 06. 2008. (15:38)
Lokacija: Rovinj

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la vlajko » 02. 03. 2009. (14:04)

Bravo meštre :clap: :clap: :clap:
Reka si sve šta nisan zna a nisan smio pitat
Kad buden radio pjenušac samo tebe zovem.A kakav si sa uporabom istih?
Avatar
vlajko
Member
 
Postovi: 317
Pridružen/a: 14. 12. 2008. (22:20)
Lokacija: Sinj-(Ražanj)

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la Robi » 02. 03. 2009. (14:57)

DAMIR je napisao/la:U ovu se temu neću pačat jer smo ja i vino tri pojma. Meni bi od 100 litri vina, 99 i po otišlo u kvasinu. Onih po litre bi se prolilo pritakanjem u bocune. :lol:


Ja imam veci problem, naime vino uopce ne mogu piti jer se nikada nisam uspio priviknuti na njegov okus. Isprobao sam dobrih vina, uvik u kuci imam koju bocu kvalitetnog vina ili sampanjca za goste, ali ja sam nazalost totalan papak za vino.
Ljudima se digne kosa na glavi kada me vide da uz dobru ribu pijem sok. Ostale vrste alkohola su mi vise manje OK, ali vino 0 bodova, svjedeno mi je da li je nekakav otrov iz tocionice vina ili nesto kvalitetno, jednostavo mi ne odgovara okus i miris.... :eh:
Avatar
Robi
 

Re: DOBRA VINA

PostPostao/la Strici » 02. 03. 2009. (15:01)

Ti možeš ali nečeš. Ja mogu ali nesmin. Najnovije ALERGIJA. Njanci ni gemišt. :roll:
Avatar
Strici
Senior Member
 
Postovi: 915
Pridružen/a: 13. 06. 2008. (05:14)
Lokacija: Wien
Tip plovila: Westerly 31 Kech Volvo MD2B, Leisure 17 KK

Sljedeća

Natrag na Mediteranska kuhinja

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 3 gostiju.