DOBRA VINA

[Žabar]

Gledaj, sva konzumna vina su manje-više ista...
Mene je i moj pokojni čača upozoravao kako su sva taložena vina ista.
Ako netko voli bersu,bjelančevine,sumporovodik,hrastovinu,sretno mu bilo! Po tome se vino raspoznaje!!!


Netreba glorificirati ni jednu sortu,ni vino iz hrastove bačve,ni barik,dapače,sve treba probati,pa izvuči svoje zaključke.
Treba se naučiti prepoznati karakteristike sorata,pa po tome suditi jel je vino dobro ili nije.

Šta se tiče vinobrana,dan danas nitko nije našao takav čuvar vina.I istina je da je čim manje vinobrana bolje vino.

[riberer]

... I istina je da je čim manje vinobrana bolje vino.

Često i pokvareno.
No to znaš dobro i sam Žabar, bez vinobrana se ne može.
Bez minimalne, ali i obavezne količine, tako zvanih, slobodnih sumpora u vinu, ono uglavnom (rijetko ne) mijenja svoje karakteristike na gore.
Glavobolja često pripisivana sumporu sadržanom u vinu, može biti prouzrokovana i sastojcima izlučenim iz opne bobica ili tanina, ali izgleda da to nitko ne može tvrditi sa sigurnošću.
Zanimljivo je da puno vrsta suhog voća ili na primjer, prženi krumpirići, imaju razinu sulfata višu nego što to ima veći dio raznih vina ...

[primorac]

Ajde reci Riberer, prije nekoliko godina ja i kolega u Španjolskoj (Pamplona), sjeli u najobičniju gostionu, pojeli po komad tortilje, iza toga 9 (devet) čaša različitih crnih vina. Zašto nas nije zaboljela glava???? Otišli u hotel, odspavali 2 ure, kad smo vidili da ne boli glava nikog, nazad u onog staroga, polokali smo mu čudesa... (Tamo po danu nema nikog vani, cirkus je po noći. Do zore, doslovno.)

[riberer]

Ha, ha, ha ... zato, jer je to normalno, primorac, kad je vino zdravo i napravljeno po pravilima struke.
Ima toga sve više i kod nas, a dovoljno je otići u bilo koji bar obližnje Italije, pa da to postane pravilo. Piješ, a ne boli te poslije glava.

Ja tako "pijem" godinama i ne samo razna crna nego crno i bijelo. To je, na žalost, kod nas uvriježeno mišljenje da miješanje vina dovodi do glavobolje. Ma i iskustvo to govori u ostalom, dovoljno je (bilo) popiti dva gemišta više, pa da drugi dan imaš "armaturu" što ti viri iz glave. Sve se to događa radi toga što je u tim vinima u prvom redu malo ... grožđa. A previše svega "ostaloga".

Ja sam naučen godinama piti ujutro (do podna ili ručka) bijelo vino, a uz ručak i poslije crno. Nije me zaboljela glava već dvadeset godina.

Nažalost, postao sam možda i previše "izbirljiv" te mi je neki put žao reći prijatelju da mi se njegovo vino ne sviđa, jer na "prvom nosu" osjetim da bi me od takvoga vina boljela glava. Nepogrešivo! Ili izmislim neku škužu

Ne znam tko je to rekao, no istina je živa:
"Prekratko živimo da bismo pili loša vina!"

[Žabar]

... I istina je da je čim manje vinobrana bolje vino.

Često i pokvareno.
No to znaš dobro i sam Žabar, bez vinobrana se ne može.
Bez minimalne, ali i obavezne količine, tako zvanih, slobodnih sumpora u vinu, ono uglavnom (rijetko ne) mijenja svoje karakteristike na gore.
Glavobolja često pripisivana sumporu sadržanom u vinu, može biti prouzrokovana i sastojcima izlučenim iz opne bobica ili tanina, ali izgleda da to nitko ne može tvrditi sa sigurnošću.
Zanimljivo je da puno vrsta suhog voća ili na primjer, prženi krumpirići, imaju razinu sulfata višu nego što to ima veći dio raznih vina ...

Normalne količine su min 10 i max 25 mg/l slobodnog sumpora,mada zavod za vinarstvo tolerira i do 35. Sve preko toga nebi smjelo u promet i sa takvim količinama slobodnog SO2 glava zbilja teško zaboli.
Normalno da se bez vinobrana nemože. Zato sam i napisao da se do dana današnjeg nije našao bolji nadomjestak od vinobrana.
Uglavnom,za normalno vino je najbolje da se količina kreče oko 20 mg.

Glavobolje se najčešće javljaju zbog količine polokanog alkohola,tu je vinobran najmanje kriv.
Npr,prije kada još nismo imali laboratorij u našem mjestu,dodavali smo ga napamet. Kad je laboratorij proradio,svi od reda smo imali količinu od 70 mg/l pa naviše,ali glavobolje nije bilo.E,pa sada...

Postoji nekakva referenca da se od berbe do berbe smije potrošiti 60 g vinobranana 100l bez ikakvih negativnih posljedica. Moja iskustva su da se ta količina slobodno može prepoloviti,pod uvijetom da je podrum k nečemu.

Vinari koji proizvode vino za vlastite potrebe znaju od starta pretjerati sa vinobranom,pa u procesu vrenja i samog dozrijevanja slobodni sumpor koči normalne procese,pa takva vina ispadaju čisti prosijek.

Uglavnom,vinobrana se netreba bojati,najvažnije ga je pravilno dozirati.

I ja i moj krug prijatelja smo isto postali previše izbirljivi,dapače,to je već pitanje časti da nemamo lošeg vina u podrumu,pa tako dok netko nešto slučajno spalamudi sa kojom bačvom,izlije ga u grabu,samo da nebi morao trpiti zajebanciju nas ostalih.

Isto,godinama nemam glavobolje,i kada mi se dogodi da dođem doma naroljan ko vepar,drugo jutro se dignem i odem na posao ko da nije ništa bilo.
E,to je pravo vino!

[sluksic]

domaći primoštenski babić
nema mu ravnopravnog

[ribarica]

A Žabar di ima tog vina -ma ja bi se navuka ko na koku bio sam sa Krpizzom u Poreču u jednom vinskom podrumu,nas četvero smo vraga ispili tamo --čovik nas je skoro istjera i kad smo otišli bili smo pijani ko zviri ali na onaj dobar način(cice i guzice) --Ma fino smo i hodali ,račun je bio strašan a jutro prekrasno

[Žabar]

ad1) sam sam sebi dao ban na ovom forumu,strpi se još 5 dana
ad2) takvih vina imaš po malim vinarijama koliko ćeš,svi koji su skužili da mogu zaraditi više na pravom vinu nego na kvazivinu,rade dobar poso. Bit će toga sve više i više.

[dragoburin]

nije vas zaboljela glava od vina zato što velik dio europskih zemalja uključujući i naše susjede zlovence imaju tradiciju u restoranima i čak kafićima otvaranja butelja vrhunskih vina i točenja na čaše... imamo i mi vrhunska vina ali kod nas ih moš popit u dobrim restoranima i platit samo butelju (najčešće) i to masno, vani imaš birat desetak sorti iz butelje i dudaš čaše, meni je to isto gušt i još si uzmem platu raznog sira i da vidiš gušta

probajte ako niste plavac mali - baković, murvica (otok brač), jako, barikno vino oko 14,5%alkohola.... ali daje onaj okus starih konobskih vina u kakvima su nono i pranono znali guštat, i uvijek je najmalđe koje moš kupit tri godine staro...

[kaja]

lipa tema svaka cast, malo cu o svojim iskustvima sa vinom jer san neka znanja oko vinograda grožđa vina nasljedija od pokojnoga oca koji je bija težak... inace sam radim vino svake godine 600l, crno, sorta loze babić nista kupovno sve iz svoga vinograda... pa ako koga sta zanima pitajate.... jel se neko od vas upusta u pravljenje vina kako ide jeste zadovoljni????

[riberer]

[tg-boy]

odlična tema - samo moglo bi biti puno različitih komentara
- evo jedan moj :
odrasta u kući u kojoj je vinova loza i vino bila tradicija, sad vrimenom su se mijenjale i sorte a bogami i količine šečera dodane u grožđu,
moj dida je radija dobro vino na jedan način, baba prodavala drugo "lošije"vino skuplje a radila ga na drugi način,
tako je i pokojni stric ima puno grožđa - dobroga - a loše vino, dok je moj stari bija malo načitaniji pa je o vinu razmišlja učija i čita ,
u konačnici sad stari uzgaja lozu a vino pravim ja,
radim "loše" vino i to svima koji dođu kod mene kažem - vino je uz dodatak vode i šečera, vinske kiseline i malo vinobrana ovisno u zdravlju grožđa,
nikada nikoga od mog vina nije bolila glava a znalo ga se popiti dosta, (susidu bi znalo livo oko počet šetat vamo tamo koliko bi se uroka)
prijatelji bi mi donili po koju bocu "kvalitetnog" skupog vina zvučnog imena ,
istu bi temperirali i pijuckali te je naravno popili (neš ti 7,5 deci), ali više puta bi se stalo na pola i prešlo na moje vino,
doša sam godinama do zaključka da moja obitelj i prijatelji više vole tanka slatkasta-desertna vina sa jačim postotkom alkohola a ne prebogatim aromama i ukusom pa takva vina i radim- pogotovo bijela , dok od crnih uglavnom dobivam rose isto tako pitak i slatkast ali jak...
crno, trpko oporastije gusto vino punog ukusa u mojoj kuči niko nebi pija
možda ovo gori navedeno nekome nema smisla ,, ali mišljenja sam da vino treba raditi za sebe i dobiti ono što neko voli piti -naravno ukoliko viša sila dozvoli dobar i zdrav urod, a ono vino je bolje ili lošije složiti ćete se da nekad vrlo jeftina vina tako lipo pašu

e i da samo znate kako istarska malvazija u dalmaciji lipo dozrije i uđe u kombinaciju sa našim sortama

[COGI]

Mislim da imam puno pravo da nešto napišem:
1-Iz mista sam koje se zove Vinovo...Pa jasno je da je vino dobilo po njemu ime
2-Ja volim crna,jaka,gusta vina,dobivena od recimo:br1 plavac mali,babić,teran mi ima malo viška kiselina,merlot,može i malo vranca.Dingač koji se radi od plavca malog,a slovi kao naše najbolje crno vino nije mi baš po volji jer je za moj ukus dosta trpak,a o ukusima....jel....Postup je zakon
3-radim malo vina,(za moje osobne potrebe,a nešto se nađe i za dobre prijatelje)na naćin da imam sotinjak loza(crne sorte-razno razne)te kupim još po koju stotinu kila kvalitetnog Plavca malog, merlota,babića,nešto malo vranca zavisi od godine.
4-Najvažnije je da grožđe bude optimalno zrelo,ZDRAVO i da se što prije nakon berbe preradi.
5-stavim min vinobrana i to nakon gnječenja i OBAVEZNOG odvajanja peteljki.Peteljka da nešto kiseline i dosta trpkosti,što ja ne volim.Vinobrana se mora stavit makar minimalno,da ukloni štetne kvasce.Šećer se ne dodaje,jer u pravilo u grožđu ga redovito bude oko 20 (pa i više) po Babou.
5-mošt(mast)držim 4-5 dana o onda ga prelijem.
6-za vrime vrenja kontoliram šećer i obavezno temperaturu(nebi tribala preć 29 C stupnjeva)
7-A možda 1-SVE TRIBA BIT IZUZETNO ČISTO!!!!!!!!!!!
8-Nakon što vino prestane vriti u inox bačvi(volio bi u drvenoj,ali.....)prilijem ga u inox stavim parafinsko ulje i prst u uho....
9-bilo bi dobro da odleži makar 1 godinu,ali kad staro nestane.....
10-Ovo je šala mala prema svim velikim proizvođačima kojima skidam kapu za znanje i VELIKI trud
11-A još da se pohvalim na prošlom Meetingu-donio sam malo vina za pofalit se,a oni ga prozvali:ACETO BALZAMICA....pa ti sad radi vino....

Nemojte se na moj upad među meštre o vina ljutit....al nisam moga odolit srcu....a i zbog......VINOVA....Zdravi,SRITNI i veseli mi bili

[granata7]

Ako bi željeli probati dobra vina pozvani ste na : http://www.vinskavigred.com. Inače u Sloveniji - Metlika ( Bela krajina ). Na samoj državnoj granici - blizina Karlovca ako je neko zainteresiran od članova foruma. Ko je jednom posjeti taj se uvjek vrača.

[Siki]

Napokon dobra tema nokon vrhunskih recepata. Naime ja nisam baš ljubitelj previše botiljiranih vina velikih proizvođača ponajprije iz razloga, koje čim vidim u njihovim podrumima nemam gušt piti vino napravljeno tim novijim postupcima tehnološke izrade. Svi imaju prekrasne vinograde lijepo uređene i tretirane starim metodama, a kad uđeš u podrum svako od njih ima kemijski laboratorij, sve u inox-u (lakša manipulacija), stalaže pune kemijskih preparata i na kraju nekoliko prezentativnih drvenih bačava koje samo zavaravaju poglede posjetitelja.
Prije dvadesetak godina svi su prešli na lakšu i jednostavnije, kritizirajući stariji način proizvodnje vina, da bi se eto polako vratili proizvodnji koju su nas naučili naši nonići, djedovi, i oni prije njih. Do prije desetak godina npr. za "Maceracija" vina nitko nije ni znao šta je to, kakav je to naziv, a sad je odjednom postala HIT u vinarstvu, dok su naši isti ti nonići/djedovi svake godine provodili postupak maceracije tj. namakanje vina u dropu ili kod novih tehnički izrađenih vina, (čuvanje vina u bocunu uskog grla radi oslobađanja jakih mirisa). Naši nonići/djedovi su nakon mljevenja grožđa koje su ručno mljeli sa peteljkama, a neki danas bez peteljka (noviji uređaji za mljevenje, ovisno o podneblju), mlado vino po tjedan dana držali ispod dropa, te svakodnevno mješali kako bi dobili crno vino ili bijelo sa žuto smeđom bojom, To je bila maceracija!!. Danas se vino preša u postrojenjima, automatski pretače u inox bačve, sazrijeva u inox bačvama, nemacerira, mješa sa raznorazim kemijama i na kraju botiljira, da bi kad dođe u naše domove još isto to vino trebao pustiti da se izmacelerira u novoizmišljenim staklenim debelim bocama uskog grla. Znači, postupak svega ovoga je jedno veliko NIŠTA jer ako sam ja kupio bocu vina, punog kemije, izrađeno super brzom tehnologijom, bezbojno, još ga moram macerirati, Koga ste se vraga trudili sve to izumiti, kad ste nam mogli jednostavno prodati otrov i objasniti nam da ga pustimo da ishlapi kako nas nebi ubio odmah već nakon nekoliko godina?!! Ta botiljirana vina dobrog su okusa ali neka svima bude jasno da kemija može okus prilagoditi prema svima, kao šta se može proizvesti vino bez alkohola tako može i okus dobar svakom pojedinačno. Moramo i shvatiti da je vino staro skoro kao i čovječanstvo koje traje stoljećima, a u zadnjih desetak godina je izmišljeno previše "sr@**a" za prodaju kemijskog vina. Pogledajmo samo vinograde kako nam se ponašaju, pošpricaš ga jednom kemijom već nakon nekoliko dana moraš drugom koja je kompatibilna prvotnoj jer ako ne sve ide kvragu. Nekad je bila dovoljna kopriva, malo vapna i modre galice, malo praha sumpornog ako je bilo i to je to, a sada se šprica svime i svačime. Kakvo je to vino, ako se nakon tjedan dana šta je otvoreno, nije ukiselilo??? Šta to mi pijemo?? Sve to mi nakraju konzumiramo kroz ugođene okuse koji će nas koštati zdravlja (problemi bubrega, mokraće, krvožilnog sustava, živčanih stanica.. itd). Jedemo umjetnu hranu, pijemo kemijska pića, sami sebi lagano ali neprimjentno uzimamo živote. Treba početi tražiti i cijeniti domaću proizvodnju, domaću hranu, domaće vino, domaću rakiju, ulje, !!! Dobrog su okusa botiljirana vina ali ulijte ga u usta, promučkajte, osjetite okuse i ispljunite, tako ćete najduže zadržati okus tog vina, sjetiti se njegove arome i sapasiti svoj organizam od kemijskog šoka. Nevjerujte onim VINSKIM GLUMCIMA što kažu da ga ispljunu zbog raznih razloga, VJERUJTE SEBI I Zapamtite, VINO NAŠIH STARIH JE 100 % BOLJE OD BOTILJIRANOG, ima ga malo ali kad znate tko ga radi i kako ga radi piti ćete ga sa većim guštima od onog BOTILJIRANOG VELIKIH PROIZVOĐAČA.
Uzmimo npr. babića, plavac mali itd. kojeg u omjeru boca na stalažama ima više nego čokota trsa navedenih vrsta loza, Malvazije istarske ima više velikih proizvođača od postojećih vinogradara i tako redom, a da nepričamo koliko mješanih i zamjenskih vina ima, preparata koje kao kad čaj kuhate, a dobijete vino (jedna žlica preparata=litra vina). Svako KEMIJSKO VINO ima svoj negativni dokaz na negativna svojstva. Svaki vinar proizvodi posebno vino za izlžbe i osvajanje nagrada, a u pozadini svega se nalazi ogromna količina kemijski neispravnog vina koje čeka VAS/NAS.
Znam da vi svi to znate, nije ni na meni da Vam solim pamet ali istinite činjenice treba znati i dužnost je svih nas da ljudima koji kupuju vino a nemaju svoje, da znaju šta kupuju i koje su im dugoročne posljedice.
To je moje mišljenje, svatko ima pravo na njega i znam da će me dosta vas kritizirati i zbog pisanog i zbog loše napisanog ali jedna je istina IN VINO VERITAS !!!