Bok ekipa,
trebam pomoć lovaca na lubine. Naime radimo istraživanje utjecaja lubina koji pobjegnu iz kaveza (mlađ se često uvozi iz Italije i Francuske) na naše autohtone lubine. Za ta istraživanja koja su u stilu forenzike (serija SCI) trebamo malo biološkog materijala. Trebamo komadić (1cm) bilo koje peraje. Ovaj komadić perajice treba sačuvati u alkoholu. Svi koji su zainteresirani neka se jave mailom na moju adresu leon@izor.hr Zainteresiranim ću poslati posudice s alkoholom. Od podatak trebamo samo točnu lokaciju gdje je lubin ulovljen, i naravno ime i prezime dostavljača tako da se možemo u znanstvenom radu zahvaliti onima koji pošalju najviše materijala. Naravno svečano obećavam da ćemo vas izvjestiti o rezultaima istraživanja. Naime križanje "stranih" i autohtonih lubina nije poželjna pojava, ako ništa drugo autohtoni gubi genetsku raznolikost i nasljedne osobine prilagođene za život u našem moru.

zar nisu to sve isti lubini?
koliko ja znan oni migriraju za strujama.

Da , o tome bi se dalo raspravljati.Neki kažu da je razmjena gena dobrodošla stvar.Ali nismo u temi.

Dakle oni lubini koji se uzgajaju generacijama i generacijama u mrijestilištima i na uzgajalištima često se mrijeste u srodstvu i genetski su "siromašniji" pa kao takvi sa sobom ne nose ništa pozitivnog u smislu genetske bioraznolikosti. Njih se selekcionira samo u dva tri pravca: dobro iskorištavanje umjetne hrane, brz prirast, poželjnini odnos jestivog naspram nejestivog (manja glava) itd, itd........
Stoga baš ovim istraživanjima želimo otkriti kakav je utjecaj prebjega iz uzgoja na prirodne stokove autohtonog lubina.

leon je napisao/la:Bok ekipa,
trebam pomoć lovaca na lubine. Naime radimo istraživanje utjecaja lubina koji pobjegnu iz kaveza (mlađ se često uvozi iz Italije i Francuske) na naše autohtone lubine. Za ta istraživanja koja su u stilu forenzike (serija SCI) trebamo malo biološkog materijala. Trebamo komadić (1cm) bilo koje peraje. Ovaj komadić perajice treba sačuvati u alkoholu. Svi koji su zainteresirani neka se jave mailom na moju adresu leon@izor.hr Zainteresiranim ću poslati posudice s alkoholom. Od podatak trebamo samo točnu lokaciju gdje je lubin ulovljen, i naravno ime i prezime dostavljača tako da se možemo u znanstvenom radu zahvaliti onima koji pošalju najviše materijala. Naravno svečano obećavam da ćemo vas izvjestiti o rezultaima istraživanja. Naime križanje "stranih" i autohtonih lubina nije poželjna pojava, ako ništa drugo autohtoni gubi genetsku raznolikost i nasljedne osobine prilagođene za život u našem moru.

Leone bilo bi dobro da nama forumašima daš i neke konkretnije informacije o tome tko provodi istraživanje i kakvim se još istraživanjima bavite.Lijepo je predstaviti se ako se od forumaša traži pomoć.NHF.

Radim na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Pored utjecaja marikulture na prirodne populacije riba, nekoliko kolegica i kolega (i moja malenkost) provodi i druga istraživanje: predacija komarči na uzgajalištima školjkaša, transver nametnika s divljih riba na uzgajane i "vice versa", reprodukcija tuna u zatočeništvu, optimizacija uzgoja tuna (reducirano hranjenje), uvođenje u akvakulturu novih vrsta, uzgoj najranijis stadija nekih vrsta itd.....

Da se osvrnem iz vlastitog iskustva, što se tiče selekcije na brzinu prirasta, možda se ona i provodi, ali unatrag zadnjih petnaestak godina nisam primijetio nikakav pomak u brzini rasta lubina, dapače prije bi se po biometrijama dalo zaključiti da je došlo do usporenja rasta, možda je razlog tomu značajna promjena formula u proizvodnji hrane, a koja je posljedica nedostatka ( čitaj skupoće ) ribljeg brašna. Puno su očitije razlike u rastu između pojedinih da tako kažem " nacionalnosti " lubina. Npr talijani su najbrži u prvoj godini rasta, u drugoj se izjednačavaju, dok u trećoj i četvrtoj drastično zaostaju za domaćim lubinom koji je u početku sporiji, ali zato u drugoj jeseni značajno brže napreduje. To se pripisuje crijevnim parazitima koji inače napada lubina, ali izgleda da je talijanski lubin slabije otpornosti na njega, pa mu usporava rast, s druge strane, bočata voda čisti lubina od parazita , a lubin u kavezu nemože otići na čišćenje u bočatu vodu, tako da je cijela stvar prilično zamršena, jer je puno faktora koji djeluju i isprepliću se međusobno. Momentalno uzgajamo( testiramo )francuske lubine, i za sada su vrlo slični našima, jedino ako ih se pojačano hrani, da se primijetit sindrom malih glava, možemo ga nazvati i velikih tijela, ali pravilnim doziranjem hrane dobivaju ponovno normalan izgled, ukoliko se neradi o deformitetima, što su sporadični slučajevi. Sve navedeno odnosi se na uzgojenog lubina. Moglo bi se puno stranica napisati, ali moram ić večerat, a ekipi iz Instituta želim puno uspjeha u radu, i stojim na raspolaganju za suradnju ako treba koja peraja, ima ih svih " nacionalnosti ".

Luc hvala ti na željama i na ponuđenoj suradnji. Tanja je prikupila već dosta uzoraka za "strance" ali za svaki uzorak smo bogatiji. Usporen rast također može biti poslijedica inbreeding-a. Selekcijski rad u akvakulturi, zootehnika pa novi trendovi u proizvodnji hrane, probiotici, biotehnologija i drugo su teme o kojima se može raspravljati naširoko ali ja ne bi trenutno otvarao tu Pandorinu kutiju na forumu. Dobacit ću samo to da kvaliteta mlađi koju dobijamo iz Italije naprimjer u direktnoj je korelaciji s financijskom kondicijom uzgajivača. Premda bi to trebalo biti tako da proizvođač mlađi na tržište nudi samo dobru ribu, često je tako da onima koji će mu mlađ platiti sa značajnim zakašnjenjem uvali i "žunte". Koliko para toliko muzike.
Ali dobro, od forumaša tražimo samo komadić peraje i poziciju ulova lubina.
PS još te nisam skužio

leon je napisao/la:Bok ekipa,
trebam pomoć lovaca na lubine. Naime radimo istraživanje utjecaja lubina koji pobjegnu iz kaveza (mlađ se često uvozi iz Italije i Francuske) na naše autohtone lubine. Za ta istraživanja koja su u stilu forenzike (serija SCI) trebamo malo biološkog materijala............
Naime križanje "stranih" i autohtonih lubina nije poželjna pojava, ako ništa drugo autohtoni gubi genetsku raznolikost i nasljedne osobine prilagođene za život u našem moru.

Bok Leone,
znatiželje radi...imate li biološki materjal iz vremena prije početka uvoza mlađi izvana?
ako da, onda ovo vaše israživanje na institutu ima smisla...
a ako ne, nego imate "svježi" uzorak, onda više ni Drug Tito ni svi CSI-evi neće moći ustanoviti genetiku "autohtonog" lubina, jer se to sve već odavno izmiješalo....
Ipak, vaš rad će biti vrlo interesantan svim uzgajivačima, kad se jednom odluče udružiti i stvoriti zaštićeni "brand", kako bi se u maloprodaji mogli izdvojiti od uvoznih...
Pozdrav

Čim uhvatim lubina javit ću se!
padaju mi neke misli na pamet, IZOR će na ovaj način biti bogatiji za značajan popis lokacija za lov lubina. Ali je to moralno ostaviti samo za djelatnike IZOR-a ili je dobro podijeliti sa članstvom ovog foruma hm...

E jbg, borro, pa zar u svemu treba tražiti neku urotu ili nečiji skriveni interes?

Pa nećeš im valjda opisivati grotu sa koje si ga ulovio (a i što bi im to značilo), dovoljno je da kažeš "kod Malog Lošinja" ili "Crikvenica" ili "Karin". Te podatke su i tako više-manje svi naši majstori već objavili i nisu nikakva tajna.

Ovo je jako interesantno što radite na Institutu,ali kako sakarabandi reče ako nemate,a vjerojatno ipak imate,onog našeg autohtonog glavonju od prije svih uzgoja mislim da nemate baš s čime usporditi te rezultate.
Eto ja svojeg najvećeg ulovila u po metra mora blizu plaže u podne,kada me sin zvao da je tamo neki veliki lubin.
Triba nekad i djecu ozbiljno shvatiti!

Leon ja ti lovim pored kaveza iza Pašmana,uz otočiće Košara i Žižanj gdje je velika koncentracija kaveza s lubinima.Tu probajem pa onda idem gore uz Žut i u Kornatima pa kad se ulovi mogu ti poslat peraje jer ih ionako ne jedem (mislim peraje).

Evo bio sam tjedan dana bez interneta pa nisam mogao pogledati ni e-mailove a kamo li obići ovaj zanimljivi forum.
Sabarakandi i mala od kužine nešto starog materijala imamo, međutim još ga nismo "isprobali".
Borro kao što kaže Tramontana možeš nam dati samo širu lokaciju tipa: ušće Neretve, vala u Lovištu, ušće Cetine, luka u Puli, Mali Lošinj-luka, Trogir ispod mosta, Ždrilac, Novigrad-ušće Zrmanje................
Som hvala na ponudi. Što se tiče lokacija najviše nas zanimaju Kornati, nakon toga i Žut. Na košari radi moj bivši student kao tehnolog pa mi može poslati i one iz kaveza i povijest zadnjih 10 godina (od koga su kupovali mlađ itd). Tamo sam ronio nekoliko puta na kunjke pa sam vidio i te lubine uokolo. Oni mi izgledaju tipične "izbjeglice" s farmi i to onih od Vrgade pa gore do Lamljane i dalje. Uglavnom moj mail je leon@izor.hr napiši mi mail s adresom pa ću ti poslati poštom posudice i alkohol, kao i kratku uputu kako uzeti uzorak. Uglavnom trebamo cca 0,5x1cm bilo kojeg mekšeg-krajnjeg fragmenta peraje. Pozdrav Leon

Evo za one nove a i one stare koji love brancine ovih dana da potsjetimo na ovo..... ja probao i ne boli... vjerujte