madi je napisao/la:500-tinjak sati planiram raditi godišnje, panula, parangal, izleti, razno .... Svakako stavljam troling ventil. Želim imati idealnu brzinu za tu barku 12/13čv, a ovisno o raspoloženju i količini goriva u rezervaru i deplasmaski režim vožnje. Neznam dali mogu tako razmišljati, ispravite me ako griješim, na 500sati rada neka je razlika u potrošnji između 100-tinjak i 140ks 30-tak posto ispada "karikiram" da je to na bazi godine 1.500l goriva × 7kn (litra goriva) = "preko nekoliko" a sa 140ks na ovoj barci se dobije možda 5% veća konačna brzina.
Griješiš, i to činiš grašku koja je vrlo česta. Potrošnja motora se računa prema utrošku goriva po konjskoj snazi i tu si u pravu. Međutim, računa se po iskorištenoj snazi u datom trenutku a ne po deklariranoj maksimalnoj snazi na osnovu čega si ti, pretpostavljam došao do onih 30 % razlike. Pri usporedbi ova dva motora kalkulacija je gotovo suprotna (ako se zanemari veće opterećenje plovila zbog povećane težine onog jačeg motora). Naime, tebi za postizanje željenih perfomansi plovila (spomenutih 12 milja) treba uvijek ista raspoloživa snaga. Recimo da je to 90 KS. Dakle, motor će ti u tome trenu trošiti umnožak snage (90) sa specifičnom potrošnjom motora na okretjima na kojima postiže tih 90 konja. Konkretno,slabiji motor tu snagu postiže na znatno većem postotku od max broja okretaja nego onaj snažniji. Ili jednostavnije rečeno, jači motor će ti željenu snagu postići na idealnom dijelu kriviulja momenta i potrošnje goriva, tj. na maksimalnom momentu. A na maksimalnom momentu motor ima najmanju specifičnu potrošnju. Nadalje, motor s turbinom ima veću iskoristivost, tj. manju specifičnu potrošnju jer koristi kinetičku energijiu ispušnih plinova. Daljnji stupanj uštede goriva je inetercoller (koji ima spomenuti scam) pri čemu se veća učinkovitost postiže daljnjim spuštanjem temperature usisnoga zraka koji se prethodno pregrijao u turbini,a još ranije u motornom prostoru.
U kratko, što se tiče potrošnje goriva, uz uvjet da je pogođen u slučaju oba motora i omjer kopče i izbor propele, sasvim sigurno će ti u režimu poludeplasmana manje trošiti spomenuti motor od 140 ks.
U mome slučaju, 12 milja plovim na 1900 okretaja (od max 2600), za razliku od prethodnog plovila okd kojeg sam putnu brzinu imao na 3200 (neusporedivo manja razina buke iako je riječ o motoriu točno dva puta veće kubikaže).
Problem je velike minimalne brzine plovila koja je kod mene oko 5 čv. To može biti problemkod manovre i zato je troling dobro rješenje, naravno uz proimjenu u ribolovu. Ali ako ti treba troling u manovri onda je dobro staviti duple komante tolinaga da njime možeš rukovati i iz kabine, jer je dosta problem kod plovila ove dimenzije uplovljavati upravljejući sa krme, pogotovo noću.
Osobno nemam troling u kabini, što znači da uplavljam iskapčanjem kopče i... bow trusterom. Iako se silim što manje koristiti bočni potisnik s obzirom da sam često na drugim barkama pa nije dobro da se naviknem na komoditet koji nije uvijek na raspolaganju.
Što se tiče korištenje vanbrodskog motora za panulanje - drži vodu. Naravno, što je plovilo veće to vanbrodski pri panuli prije ispada iz igre. Kod uvjeta jake struje i vjetra često mala propela vanbrodskog motora ne može održavati smjer većeg trupa. A u tim uvjetima je velika brodska propela rješenje. Istina, ovako glavni motor skuplja veći broj radnih sati, ali usporedimo li te satnice sa onima profi ribara, ili pak sa satima rada agregata od kuda potičunavedeni brodskui motori, vidjet ćete da smo još uvijek na malom broju radnih sati. U prilog panulanju, tj. ribolovu sa pogonskim brodskim motorom ide i to što plovila ovakve veličine obično imaju nešto više potrošača struje pa je poželjno da se alternator vrti. U tu svrhu sam, bez obzira na relativno velik broj radnih sati, s motorom naručio dvostruko jači alternator, pa po ljeti uvijek imam na raspolaganju struje za opsluživati, izeđu ostalog, ledenicu sa instalacijom od 400 litara. U suprotnom bi mi trebale dvije velike sunčane ćelije.
). 
