Razni načini prikaza fishfindera

[Panbo]

Bottom discrimination je isti kao i bottom lock samo se kod njega dno crta uvik ravno. Korisna funkcija za ciljeve uz dno i detaljno otkrivanje tvrdoće. Pomoću ove funkcije sam jednom pronaša pentu na dnu na 25m. Pravilni naš prijevod bio bi "razlučivanje dna". Zašto crta dno uvik ravno? Pa, evo. Ako bolje razmislite možete si recimo postaviti pitanje: zašto normalni prikaz dna uvik crta dno krivo kad se prolazi iznad terena promjenjive konfiguracije? Svu znamo odgovor, ali može se i odgovoriti " zato što je površina ravna (0m)!". Referenca je ravna, a to je praktički površina. E u različuvanju dna nije, ravno je dno, a površina prati konfiguraciju, samo je to teze vidjeti jer je to zoomiranje uz dno pa ne vidiš površinu.

[Panbo]

Sad, whiteline. Ovo nije zoom prikaz. Whiteline se moze koristiti i u zoomu i na normalnom prikazu. Ovo je odlična i vrlo stara funkcija koja pomaže separirati objekte uz dno i tvrdoću. Mnogi proizvođači je zovu drugačije, pa se znaju naću nazivi: grayline, edge, ......, ali to je uvik whiteline (bijela linija). Funkcija radi na način da najsnažniju boju odraza zamini bilom bojom. Tako se kod standardne kolor-palete ona jarkocrvena minja bilom. Kako odrazi dna vecinom sasroje od većeg postotka ove crvene, kad se zamini u whiteline crtanje dna rezultirat ce jednom bilom trakom koja je tu umisto te prve crvene. Whiteline nije ograničena samo na dno, jer ako u plovi sitne ribe po danu ima te crvene (a imat će) i tu ce biti crvena zamjenjena bilom.

[Panbo]

Kako je ovo funkcija u samom videu, ovisna je o gain postavkama. Sto više gaina više bile boje na ekranu. Ipak, iako je ovaj jednostavan način whiteline a ovako opisan i najčešći ima uređaja koji to rade drugačije. Recimo, jedna generacija onih pravih Simrada je uvik u bilo pituravala od 4tog do 8mog piksela dna bez obzira koje to boje tu budu.

[Panbo]

To je rezultiralo kontinuiranom bijelom linijom u liniji dna, sto ne moze biti tako u prije opisanom načinu. Tamo Vi možete smanjit gain do te mjere da maknete tu prvu crvenu sa ekrana i bijele uopce nece biti jer nema uvjeta, nema se sta zaminit jer nema te crvene, a whiteline funkcija je uključena. Ova Simrad ova whiteline je bila mnogima draga, meni osobno ne, ja volim promjenjivu debljinu whiteline a, odnosno kad se nađem na kamenu, kako onda upadne vise crvene, a whiteline je minja bilom, bude mi bila šira, kad dođem u meko bila se stanji ili nestane. Proizvođači su išli dalje, pa su u nekim izbornicima stavili da sami whiteline možeš konfigurirat, pa recimo možeš rec da želiš bijelom zaminit recimo dvi boje, a možeš i namištat praktički za koju vrijednost amplitude odraza želiš crtanje bijele boje. To je malo neovisno o samoj boji. Ovo prakticira Raymarine. Da bi objasnio kako to radi, moram ovdje objasniti kako sonder uopće mjeri dubinu.

[Panbo]

Ovde ne mislim na ono kako sonder štopa vrime od pinga do echa.
Pitanje je slijedece:

Imate sondu kuta 20°. Ona gazi na dnu krug promjera trećine od trenutne dubine. Na 90m dubine ste otprilike. Krug sonde na dnu je promjera 30m. Sonder pise dubinu od zamisli 90,6 m. Odakle mu taj broj?

[Panbo]

Dakle imate krug promjera 30m (u ovom slučaju), sto znači da ste ozračili područje od nekih 700m kvadratnih. Odakle je došla ta dubina od svih tih pustih kvadrata? Mora da ste se kadikad zapitali ovo?

[Panbo]

Uzmimo za slučaj da u ozračenom području nema ničega osim dna. Koliko god bilo područje pokrivanja sonder će crtati odraze dna. Recimo da je dno ravno, ali da imamo ovo prije spomenuto područje promjera nekih 30m. Isto tako, recimo da u tom pokrivenom području ima i malih ulegnuća (rupa) i izdignuca terena, recimo da je bonaca. Da je dno idealno ravno sonder bi napisao dubinu točno ispod sonde, recimo da je to tih 90m. Ali, dno nije baš idealno ravno, te se sve "komponente" tog stožastog snopa odbijaju od raznih dijelova terena nazad prema sondi. Neke komponente tog snopa ce se odbiti cak nekoliko puta, a neke ce se odbiti u smjeru gdje ih sonda ne može primiti zbog te "krivudave" konfiguracije područja pokrivanja. Hoću reći da ako je dno ravno prvo nazad u sondu stiže komponenta odraza koji je točno ispod sonde.

[Panbo]

Nakon toga sonda prima odraze sve kasnije i kasnije (gledajući vremenski). Sonda dakle prima odraze dna to dulje, što je snop širi. To Vam je jedan od glavnih razloga zašto je crta dna šira (mislim deblja) na nižim frekvencijama (50, 38, 28 kHz.....), jer su to uglavnom širi snopovi od veoma česte frekvencije od 200kHz. Dakle, kad ta cijela grupa odraza bude primljena spremi se u memoriju te software pogleda gdje je od te grupe odraza onaj sa najvišom amplitudom. Software svakom dijelu ta grupe pridružuje i vremensko kašnjenje (kašnjenje u odnosu na odašiljački impuls -ping). Iz te grupe odraza software jednostavno "izvadi" vrijeme najsnažnijeg, te to napiše kao dubinu. To ce i biti najsnažniji odraz točno ispod sonde ako je dno idealno ravno, ali nije.

[Panbo]

Dna vecinom nisu idealno ravna sto znači da i najsnažniji odraz nece biti "prvi po redu" nego nesto kasniju pa ce onda to bit dubina, a to opet znači da Vi nikad ne znate točno odakle je ta dubina izmjerena. Naravno, uži snopovi i manje dubine budu točniji. Osim što se za najsnažniji odraz piše dubina ti se odrazi i pitaraju u crveno (mislim u trenitno najsnažniju boju), a whiteline ih minja u bijelu, pa Vam ta bila bude dosta puta u dnu. Osim toga, mnogi bi me pitali "koliko i da li sonder miri

[Panbo]

naprid" onda bi ja odgovorija "da i miri i ne miri" ovisno o situaciji. Pa bi pokuša to objasnit. "A pa sta ce mi to ako on ne miri dubinu unaprid, ako ja nisan na sredini ekrana vec sam na samom početku, nasukat cu se, promašit ću brak.....bla...bla.....". To je sonder, on tako radi, nema sad o tome puno polemike, ako oces naprid, uvik naprid, moras imat neku vrstu sonara i to je jednostavno tako.

[Panbo]

Znači ako je osim ravnog terena u području pokrivanja i neka znatnija izbočina van okomite osi ovog našeg stošca ili konusa sonder ce mjeriti dubinu (sonder u načelu miri udaljenost, ne dubinu) od nje ako je taj odraz snazniji od onoga u osi. Tako ako je ta znatnija izbočina (a moze bit i udubina) naprid u pravcu kretanja onda ce sonder napisat udaljenost do nje, pa u tom slučaju gleda naprid, ako je ona nazad, livo, desno onda ce napisat te udaljenosti respektivno. To je to, u načelu tako to funkcionira.

[Panbo]

Ako Vam se teren općenito diže sonder ce pokazivat dubinu uvik malo unaprid, a ako pada uvik malo unazad u odnosu na okomicu konusa. Koliko unaprid ili unazad ovisi o kutu sonde, kutu terena i kutu u kojem je sama sonda postavljena.

[Panbo]

Gori se vidi primjer kako se u standardnoj paleti gradira odraz. Donja boja je najslabiji a gornja najsnazniji odraz.



Jedan primjer whitelinea se vidi gori. Desno je normalan prikaz u bojama na kojem se vidi i sivo podrucje koje se prati u "bottom discrimination" polju livo.

[Panbo]

A-scope

je mnogima nevažan način prezentacije, nekima je bitan. Ja ga koristim uvik, osobito u servisne svrhe. Ime ovog prikaza dolazi od "Amplitude scope" sto bi bilo promatranje amplitude. Ovaj prikaz neki zovu flasher, neki real time sonar,.....ima dosta naziva. Kod svih uređaja zajedničko ovom prikazu je da bi on trebao biti najbrži od svih u uređaju i slobodan od raznih filtera smetnji, ali sa uvrštenim TVG i gain postavkama. Obicno se nalazi u desnom kraju ekrana odakle dolaze najsvježiji odrazi u obliku užeg ili šireg stupca ovisno o uređaju. Kod japanskih uređaja mnogih drugih u korisnost A-scopea se osobito može uvjeriti pri većim dubinama (range-ovima). Od recimo 70m pa nadalje.

[Panbo]

Kad upoznaš svoj uređaj moguće je lakše zaključiti o pecaturi a ponekad i vrsti ribe pomoću ovog prikaza. Nekima to ne triba jer im samo zauzima površinu ekrana, mogu ovo procjeniti i bez njega, ali ja ga stvarno uvik koristim, pomocu njega namistam gotovo sve. Uglavnom moze se reci da (nije bas ovo točno kod sadašnje digitale, ali za razmjevanje ovoga je lakše ovako početi) fishfinder odraze pretvara u amplitudnu informaciju. Sto je odraz slabiji slabija amplituda, jači viša u prijamniku.