IZRAČUN PROPELERA

[luka]

kod kupnje motora kopče i propele ima jedno pravilo prvo motor, pa propeler i tek onda kopča , jer kopča je ta koja određuje dijametar propele a motor odnosno snaga njegova i okretaji određuju korak propelera,

Svaki dan cu stavit po koji kometrar jer ovo je strasno. Svi pricaju o propeli i motoru, a niko se ne pita koliki je potreban otpor savladati, pa za taj otpor pri odedjenom rezimu voznje treba odrediti propelu i motor.

E ovo je odlicna logika, prvo kupis motor npr. 150 kW, pa onda kupis propelu onako onu koja ti se najvise svidi estetski, pa ta propela moze apsorbovati 100 kW od tog motora, nema veze imam 50 kW rezervu snage (a sto motor radi u parcijalnom rezimu rada), pa onda skapiras da se ne gadju broj obrtaja propele i motora pa kupis jos i kopcu.
A valjda je logicnije i bolje poc sledecim redom, Za poznati otpor pri odredjenom rezimu voznje (brzini) , maksimalni precnik propele koji se moze ugraditi (vodeci racuna o preporukama), karakteristikama plovila odrediti optimalnu propelu - propelersku seriju (wageningen B seria, KCA serija, Rolla serija.....), z - broj krila propelera, odnos povrsina Ae/A0 da ne bi doslo do kavitaci , odnos korak/precnik P/D, stepen koristnog desjtva eta0, koeficient napredovanja J. Kada imamo propeler poznajemo broj obrtaja kojim treba zavrceti propeler i potisak koji propel postize, tj snagu potiska.
Brodski motori su napravljeni da rade na MCR, i radna tacka treb da se nadje u brlizini MCR, to znaci da su snaga potiska i broj obrtaja propelera direktin parmetri za izbor motora, e tek onda ako se ne moze naci adekvatan motor po broju obrtaja i snazi dolazi reduktor u opticaj (ruduktor dodatni gubici, opada ukupni step iskoristenja propulzivnog kompleksa - to znaci potrebna veca snaga motora)

Gospodine Tacek koji softverski paket ili metodu(e) koriste u svojim proracunima ?

[luka]

PROPELLER RAKE = UGAO (KUT) NAGIBA KRILA PROPELERA


Postoje i ropeleri sa promjenjljivin uglom nagiba krila najdonji na slici, i ova dva sa konstantnim uglom.

Postoje propelerske serije i svako od serija posjeduje neke karakteristike tako npr. Wageningen B serija propelera ima konstantan ugao nagiba krila propelera i on iznosi 15 stepen i on je isti za sve propele te serije a parametri z, Ae/Ao, P/D, J, eta0 se mijenjaju

[luka]

Covjek je u pravu. Da bi izbjegao vibracije, vrtlozenje i postigao sto vecu brzinu moras imati propeler sa dva kraka. Ali ti to nije prakticno iz vise razloga. Vrtlozi koji se stvaraju iza svake pale poremete hod naredne pale i ova zbog toga propeler nema istog ucinka . Zato je bolje dvije nego tri ili tri bolje od 4 pale. Teorija je tu. Za tu teoriju znamo. Nisi je ti ni tvoj prijatelj pronasli. Znamo i da camci za takmicenje imaju dvije , najvise 3 pale. Zasto?? Zbog gornje trvdnje !! Ali posto na more vecinom ne idemo glisirati, ganjati svoj camac do kraja njegovih mogucnosti (i nasih mogucnosti u novcaniku) nego da plovimo, da ne trosimo puno goriva za ovu plovidbu i da u svim uvjetima stignemo na cilj I onda kada nam je brod krcat i potapa se a i onda kada nam puše jak vjetar u pramac i svaki val zaustavi nas camac za koju milju, pa da nekada cak idemo na panulanje sa motorom u leru.....i da uzivamo u moru. E pa sada kome virovat?
Pronasli ste nekoga kojem mozete virovat. Odlicno. Neka Vam svima napravi brodove i izracuna propulziju. Malo mi je sumljivo da svi brodovi ne glisiraju sa deset konja. Vjerovatno su se udruzili skveri i proizvodjaci motora i propelera i stupili zajedno u lobi naftasa.....Mozda zbog toga. Sigurno!! Pa to je jedini njihov cilj - ocito. Salu na stranu. Mozda je istina tamo nekdje na sredini. Samo ju treba pronaci i osjetiti.

Samo ova sva tvoja silna teorija da su manje vibracije kod dvokrilne propele nego 3,4,5,6 ... krilne propele pada u vodu, moras tu teoriju malo obnoviti, a dokaz tome su podmornice najnovijih genracijaa i njihove prople koje se cuvaju kao najveca tajna, a spekulise se o broju krila propelera preko 12, a pogledaj do sad izgradjene podmornice bas iz razloga vibracija i besumnosti (i to najcesce izvija srpasta krila), (isto kao i sa motorom, nakon koliko cilindara motoru nije potreban zamajac iz kojeg razloga), dalje teori ti pada u vodu kod superkavitirajucih poluuronjenih propelera. Sto vise krila bolje uravnotezenje vibracionih efekata. Druga stvar ti sastokrilnom propelom mozez postic vrijednost Ae/A0 =1.20 (120%), ajde to postigni sa dvokrilnom propelom, i sto to znaci sa aspekta kavitacije.

[luka]

Nema niti ce bit, jer navodna "nepogodjena" propela je izgovor za sve mane na 90 posto pd-a. Nikad jos nisan cuja da neko ima pd-a tipa graso , nerezine betina kustera nautika itd... Itd.... A da nije reka da mu lropela ne valja. E pa prijatelju i ti to ocekuj koji motor stavija da stavija. Jer jednostavno ono sta ljudi ocekuju od pd-a je u tih 90 posto slucajeva nerealno.

A znas zasto je to zato sto nijedan od tih mestara za nijedan brod nema tacnu krivuju otpora, pa nemogu nista uradit nego samo tako stapom i kanpom, to su takva korita za koja se ne mogu primjeniti regresione analize otpora jer njaces ce pe upadaju u okvire primjenjljivosti metoda. Ali postoji i tu rjesenje no mestima nestalo maste i kreativnosti, a potreban brod za tegljenje i jedan dinametar i evo podataka i rijesen problem jednom za vazda. A da ne pomislim ni slucajno na modelska ispitivanja Brodarskog instituta u Zagrebu.

[ivan3]

Luka, uz dužno poštovanje, malo si pretjera.

Ovo šta ti pišeš ne razumi 98% foruma. Uvjeren san da si u pravu i da je sve točno, ali većina napisanoga su hijeroglifi koje će razumit tacek i još 2-3 skrivena inžinjera brodogradnje.

Rađe ti ćešće baci oko na ovu temu pa kad kome zatriba pomozi i u najkraćin crtama objasni šta je šta.
Potrudija si se, stavija slike i objasnija dosta toga, ali nažalost nema to ko pročitat.

Svejedno, svaka čast na trudu! Sa svakin poston daješ jednu ozbiljniju notu forumu

[luka]

Luka, uz dužno poštovanje, malo si pretjera.

Ovo šta ti pišeš ne razumi 98% foruma. Uvjeren san da si u pravu i da je sve točno, ali većina napisanoga su hijeroglifi koje će razumit tacek i još 2-3 skrivena inžinjera brodogradnje.

Rađe ti ćešće baci oko na ovu temu pa kad kome zatriba pomozi i u najkraćin crtama objasni šta je šta.
Potrudija si se, stavija slike i objasnija dosta toga, ali nažalost nema to ko pročitat.

Svejedno, svaka čast na trudu! Sa svakin poston daješ jednu ozbiljniju notu forumu

Ivane na kojoj si godini brodogradnje? Da vidim jesi li slusao predmet propulziju broda. Nemoj da te ispitujem preko foruma.
Ja samo ovdje tuko po samom fundamentu (abecedi) izbora propelera i motora, i to prostijom metodom na osnovu sistematskih ispitivanja propelerskih serija, a izbor propelera preko teorije cirkulacije - "hirurgiju" nijesam ni spomenuo.

Al dobro, zao mi je ako ima jos pravih ljudi od struke sto ne komentarisu. Postoje dvije vrste korisnika kojekakvih softwerskih paketa, oni koji su puki korisnici softvera, i oni koji kad dobiju brojeve znaju protumaciti i citati te brojeve, jer softveri nijesu svemoguci, i njih su ljudi pravili, mozes ih i ti sam isprogramirati ako se udubis u tematiku, na netu danas postoji toliko dostupne literature da je to cudo, a i svaki ozbiljan softver iz ove oblasti ima bazu podataka u kojoj postoje metode autora koje su koriscene pa mozes nac pdf sa objasnjenima i algoritmom proracuna.

Izvinjavan se ako se ko uvrijedio ili naso prozvanim.

[luka]

Nezavisno o izabranoj metodi proracuna propelera, izbor broja krill propelera trazi razuman kompromis. Uopsteno manji broj krtila daje veci stepen iskoristenja propelera, ali su kavitacisjka i vibraciona svojstva tih propelera losa. Uz isti omjer povrsina Ae/Ao, manji broj krila daje, pri istom dopustenom naprezanju materijala, relativno tanje profile krila propelera, kojima je otpor pritiska manji. Pri tome je Rejnoldsov broj krilnog presjeka veci, jer je presjek (profil) duzi, pa je zato i koeficient otpora trenja manji. Obije ove cinjenice uzrok su manjeg ukupnog koeficienta otpora profila, pa zato propeleri sa manjim brojem krila imaju manje gubitke uslijed viskoznosti.
Velika relativna duzina krilnih presjeka (u odnosu na precnik propelera), koja je karakteristika za propelere sa manjim brojem krila, njije povoljna iz tehnoloskih razloga i zbog vibracija.
Medjutim povecanjem broja krila propelera smanjuje se dio sile potiska koji se razvija po jednom krilu pa tako i amplitude vidracija, pa su dopustene manje zracnosti (izmedju propelera i korita), sto omogucava ugrdnju veceg precnika propelera uopsteno s vecim stepenom djelovanja.
Relativno mali, brzi brodovi sa ravnim dnom, bilo poludeplasmanski ili gliseri, zbog nagiba propelerskog vratila imaju vrlo nepovoljno koso dostrujavanje vode, koje izaziva nestacionarnu kavitaciju, tako da se na njih ugradjuju , u cilju smanjenja vibraciske pobude cetvorokrilni pa i petokrilni propeleri, premda takvi propeleri imaju manji stepen djelovanja od trokrilnih propelera.
Nejednolikost polja sustrujanja uzrokuje periodicne uzbudne sile propelera, kojima se amplitude povecavaju ukoliko se istovremeno dva krila propelra nadju na mjestu najveceg odnosno najmanjeg sustrujnja.
Propela je figurativno receno most koji povezuje brod i pogonski agregat, pa mora biti takva da na brod djeluje trazenim potiskom, a da pri tome motor radi u izabranom najpovoljnijem random podrucju. Poteskoce s kojima se projektant suocava sa odredjivanjem radne tacke su promjenjljivost otpora broad (promjena istisnuca, trima, uticaj talasa, vjetra, obrastanja tupa i propele) i potrebe da glvni motor sacuva neku rezervu snage. Ta rezerva snage je potrebna jer se motor s vremenom trosi, onecisti, pa ne moze razviti deklarisanu snagu na probnom stolu.
Vazna posedica obrastanja trupa je povecanje trenja, koje dovodi do smanjenja brzine dostrujvanja vode propeleru i tako dovodi do dodatnog opterecenja pogonskog agregata.
S vremenom ne povecava se hrapavost samo trupa nego i propele sto ima za posledicu veliko povecanje potrebne snage motora i potrosnje goriva, pa propel treba cistiti cesce nego trup, pri tome treba paziti da se dobro ociste dijelo krila propeleru blize vrhu, jer su tamo brzine dostrujavanja vece, pa su i sile otpora vec sto ima za posledicu vece gubitke snage

[sans-ego]

Sjajno si to opisao Luka, ali bih htio samo dodati da danas svaki malo ozbiljniji skver ili brodograditelj ima "u kuci" razvijen software za simulaciju propulzije, zavlake (drag), nagiba, otpora i izracuna istisnine cak i slatke i slane vode, pa i kavitacije, proklizavanja i kromatski izracun podijele segmenata po obodu i casici pale ili kraka propele. Tako da dobar stari nacin testiranja modela u mjerilu u bazenu se jos primjenjuje tu i tamo za razvijanje nekih specijanih trupova i pogona ali sve rjedje i rjedje. Uglavnom, kada se zavrsi projekt broda odmah se ima i propulzioni izracun sa pojedinom snagom motora, pitchom, promjerom..itd. i ide u plazma rezanje ili na krojenje i gradi se. Na kraju stavlja se propela ili vise njih zavisno od motora i ide na probnu voznju. Greske i tolerancije u takvim kompjuterskim simulacijama su vrlo male ispod 1% u konacnom rezultatu. Podataka ima dosta, racunala su brza i svaki dan se nesto novo primjenjuje - od algoritama do metoda.

[luka]

Sjajno si to opisao Luka, ali bih htio samo dodati da danas svaki malo ozbiljniji skver ili brodograditelj ima "u kuci" razvijen software za simulaciju propulzije, zavlake (drag), nagiba, otpora i izracuna istisnine cak i slatke i slane vode, pa i kavitacije, proklizavanja i kromatski izracun podijele segmenata po obodu i casici pale ili kraka propele. Tako da dobar stari nacin testiranja modela u mjerilu u bazenu se jos primjenjuje tu i tamo za razvijanje nekih specijanih trupova i pogona ali sve rjedje i rjedje. Uglavnom, kada se zavrsi projekt broda odmah se ima i propulzioni izracun sa pojedinom snagom motora, pitchom, promjerom..itd. i ide u plazma rezanje ili na krojenje i gradi se. Na kraju stavlja se propela ili vise njih zavisno od motora i ide na probnu voznju. Greske i tolerancije u takvim kompjuterskim simulacijama su vrlo male ispod 1% u konacnom rezultatu. Podataka ima dosta, racunala su brza i svaki dan se nesto novo primjenjuje - od algoritama do metoda.

Pogresan ste zkljucak iz mojih postova donijeli, ja bas o tome sto Vi govorite u postovima sam pisao, i ne sporim podatke pojedin softverskih paketa, trziste je dans preplavljeno kojekakvim programima i izuzetno dobrim i losim, i dans svako moze ili pirateriom ili legalno da kupi te sotvere da kuca podatke u te programe, a da li umije da tumaci i sagleda rezultate e to je drugi problem. Ja ovdje nijesam stavio ni jednu sliku ili gragik iz modelskig ispitivanje nego bas iz softvera i to ne iz siroko poznatih softver nego softvera sto su razvili pojedinci i rezultati koji ti softveri daju su idtekako pouzdani.
Cak sam napiso da ti algoritni se mogu programirati, mogucak i u excelu sa makroima da se naprave i da daju odlicne rezultate. Ja sam pisao o algoritnu univerzalnom na kojie pocivaju i ti pojedini softverski paketi pa i oni svjetski poznati.
Ja sam se osvrnuo na problem pojedinih brodica koje kruze jadranom za koje ni nihovi tvorci ne poznaju kruvulju otpora u funkciji brzine, ili efektivne snage otpora u funkciji brzine, i garantujem da sasvim korektne vrijednost otpora mogu dobiti i bez softvera, i bez proracuna na papiru i bez modelskih ispitivanja, samo im je ponestalo maste ili znanja. Pa da na osnovu efektivne snage otpora za zeljenu brzinu narucio plovnog objekta ( u granicamo mogucnosti istog ) i max ugradivog provrta propelera proracunavju propele, kopce i motora.

Nas narod vise voli da ide kod travara nego kod ljekara. U Hrvatskoj postoje strucni i profesionalni ljudi koji svoj posao u ovoj oblasti obavljaju izvrsno i na svjeskom nivou, ali ni ja ni ti ljudi nijesmo posli branit okrivljenog na sudu, racunat kamatne stope ..., ali pojedini menadzeri prodaju, trgovci, distributeri, knjigovodje, pravnici.... su se sakrili iza upravo tih softvera i prodaaju pamet i znanje, u najvecem broju na stetu korisnika. Uz duzno postovanje svih profesija, svak moze da se bavi amaterski ili iz hobija ovime, kao i ja pravom, ali ne mogu da branim optuzenog, ili racunam efektivnu kamatnu stopu.

Ja sam vrlo svjestan sto sam napisao u poslednjoj receni i da ce se mozda neko osjetiti prozvanim, ali stojim iza istih, i molim moderatore da ne brisu post.

[sans-ego]

Pogresan ste zkljucak iz mojih postova donijeli, ja bas o tome sto Vi govorite u postovima sam pisao, i ne sporim podatke pojedin softverskih paketa, trziste je dans preplavljeno kojekakvim programima i izuzetno dobrim i losim, i dans svako moze ili pirateriom ili legalno da kupi te sotvere da kuca podatke u te programe, a da li umije da tumaci i sagleda rezultate e to je drugi problem. Ja ovdje nijesam stavio ni jednu sliku ili gragik iz modelskig ispitivanje nego bas iz softvera i to ne iz siroko poznatih softver nego softvera sto su razvili pojedinci i rezultati koji ti softveri daju su idtekako pouzdani.

Toga sam se i dotakao. "Pravi" software za te stvari se radi "u kuci" ili u skveru, isto kao i specijalni alati i vrlo se pazljivo cuva, a daje se u javnost onda kada vise nema korisnu primjenu sto zbog tehnologije i sto zbog novih metoda izracuna, algoritama itd. Niti jedan ozbiljan moderni skver ne kupuje takve pakete od drugih nego ih sam radi.

Cak sam napiso da ti algoritni se mogu programirati, mogucak i u excelu sa makroima da se naprave i da daju odlicne rezultate. Ja sam pisao o algoritnu univerzalnom na kojie pocivaju i ti pojedini softverski paketi pa i oni svjetski poznati.

Da, cak i neki makro za izracun hoda i promjera propele moze biti praktican za brzu referencu, pa cak i jako tocan. No za to ne treba neko mega-racunalo.
Ono sto je trend u zadnjih 10 godina u industriji (i malih i velikih plovila) je simulacija propulzije, a to bas na prosjecnom kucnom racunalu i ne ide bas glatko. Uglavnom se koriste "vise GPU" procesiranje ili cak clusteri grafickih kartica, kao jeftinija metoda ili superkompjuteri, kao skuplja opcija, koji racunaju podatke, fiziku materijala, okoline i cestica, koliziju i viskoznost u "pravom vremenu" (real-time), a tu ima ohoho elemenata i podataka.
Na primjer Dassaultova Catia ima plug-ine za to koji su (uglavnom) nedostupni javnosti.

Ja sam se osvrnuo na problem pojedinih brodica koje kruze jadranom za koje ni nihovi tvorci ne poznaju kruvulju otpora u funkciji brzine, ili efektivne snage otpora u funkciji brzine, i garantujem da sasvim korektne vrijednost otpora mogu dobiti i bez softvera, i zeb proracuna na papiru i vez modelskih ispitivanja, samo im je ponestalo maste ili znanja.

Slazem se, ali je isto tako jako tesko kad se nesto vec napravi pa tek onda ide racunati sve sto je trebalo biti u startu baza.
Mislim da je jedan od interesantnih domacih projekata bio HBI projekt Maestral 700 produzenje spojlera, gdje je sve izmjereno i sve pise. Svako odstupanje od toga je carobiranje i tapkanje u mraku sa apsolutno nepoznatim (i vjerojatno krivim) rezultatima.
A napraviti popis i izracun svih varijanti cestih Jadranskih trupova i nije neki 15 godisnji projekt jer nema toga bas jako puno.

Ja sam vrlo svjestan sto sam napisao u poslednjoj receni i da ce se mozda neko osjetiti prozvanim, ali stojim iza istih, i molim moderatore da ne brisu post.

Sve si odlicno napisao, sa jakim argumentima i znanjem i bez ikakvih, po meni, "negativnih konsekveca". Jedino treba, kao sto je ivan3 napisao, mozda malo "objasni mi kao da sam 12 godina star" rijecnik...

[tacek]

Covjek je u pravu. Da bi izbjegao vibracije, vrtlozenje i postigao sto vecu brzinu moras imati propeler sa dva kraka. Ali ti to nije prakticno iz vise razloga. Vrtlozi koji se stvaraju iza svake pale poremete hod naredne pale i ova zbog toga propeler nema istog ucinka . Zato je bolje dvije nego tri ili tri bolje od 4 pale. Teorija je tu. Za tu teoriju znamo. Nisi je ti ni tvoj prijatelj pronasli. Znamo i da camci za takmicenje imaju dvije , najvise 3 pale. Zasto?? Zbog gornje trvdnje !! Ali posto na more vecinom ne idemo glisirati, ganjati svoj camac do kraja njegovih mogucnosti (i nasih mogucnosti u novcaniku) nego da plovimo, da ne trosimo puno goriva za ovu plovidbu i da u svim uvjetima stignemo na cilj I onda kada nam je brod krcat i potapa se a i onda kada nam puše jak vjetar u pramac i svaki val zaustavi nas camac za koju milju, pa da nekada cak idemo na panulanje sa motorom u leru.....i da uzivamo u moru. E pa sada kome virovat?
Pronasli ste nekoga kojem mozete virovat. Odlicno. Neka Vam svima napravi brodove i izracuna propulziju. Malo mi je sumljivo da svi brodovi ne glisiraju sa deset konja. Vjerovatno su se udruzili skveri i proizvodjaci motora i propelera i stupili zajedno u lobi naftasa.....Mozda zbog toga. Sigurno!! Pa to je jedini njihov cilj - ocito. Salu na stranu. Mozda je istina tamo nekdje na sredini. Samo ju treba pronaci i osjetiti.

Samo ova sva tvoja silna teorija da su manje vibracije kod dvokrilne propele nego 3,4,5,6 ... krilne propele pada u vodu, moras tu teoriju malo obnoviti, a dokaz tome su podmornice najnovijih genracijaa i njihove prople koje se cuvaju kao najveca tajna, a spekulise se o broju krila propelera preko 12, a pogledaj do sad izgradjene podmornice bas iz razloga vibracija i besumnosti (i to najcesce izvija srpasta krila), (isto kao i sa motorom, nakon koliko cilindara motoru nije potreban zamajac iz kojeg razloga), dalje teori ti pada u vodu kod superkavitirajucih poluuronjenih propelera. Sto vise krila bolje uravnotezenje vibracionih efekata. Druga stvar ti sastokrilnom propelom mozez postic vrijednost Ae/A0 =1.20 (120%), ajde to postigni sa dvokrilnom propelom, i sto to znaci sa aspekta kavitacije.

Odlicno Luka da se netko probudio i poceo sa savjetima. Sve sto kazes odlicna je teorija i odlicno si naucio gradivo ali posto treba svaki dan davati savjete u potpuno konkretnim primjerima, sa ljudima od kojih tek treba izvuci osnovne podatke o brodu, propulziji , redukciji itd. onda je tvoja teorija bez neke vece koristi. Pokusavam pomoci moreplovcima sa konkretnim problemima sa konkretnim odgovorom. Ne 'pogoditi' propelu nego odrediti istu da bude vlasnik zadovoljan. Pa mozda uvjek i ne uspijem zbog oskudnih podatka. Evo sada ima nekoga koji to zna i prepustam ti stafetu. Trenutno svaki dan odgovorim u PP (privatne poruke) bar jednom vlasniku pa ako ces dalje uspjevati i ti takvim tempom - sva cast. Glede podmornica i vibracija kod propelera se vise pala - tu se ne racuna iskoristenje jer nije vazno nego je iznimno visoka redukcija i sporo se vrte zbog mogucih vibracija, zbog niskih obodnih brzina, suma propele, kavitacije itd. A za gorivo zna se da u te svrhe se ne racuna potrosnja.... Evo opet sam sa svojim teorijama pao u vodu...: . Ali realno i sa praktickim probemima za sada dobro se nosim. Ima i boljih - to znam i ni pokusavam razvijati neke teorije koje nisu razumljive za vecinu. Pozdrav

[riberer]

Čini mi se da je naš jedini problem taj da se pitanja o propelerima postavljaju kada se već ima i brod i motor i kopču (osim nekoliko iznimki),
Razlog je vjerovatno taj što se kupi plovilo koje već ima sve te elemente, pa se promjenom propelera želi postići nešto više, puno puta nakon nekih zahvata na podvodnom dijelu korita i slično, bilo da se radilo o iskorištavanju režima motora ili povećanju brzine.
Kod novih plovila je druga stvar.

Želim reći da su, u najvećem broju slučajeva, kada se postavljaju pitanja o propeleru, već prisutni i motor i kopča.

[zore70]

Aj da i ja nešto kažem..

Luka svaka čast na trudu,fascinantno je i lipo ali usudim se reći za 99% ljudi koji traže riješenje poriva broda nema koristi..

Svojevremeno sam kod mojeg prijatelja koji se ozbiljno bavi ovom problematikom posudija par knjiga na ovu temu u nadi da ću nešto naučit..brzo san odusta jer san shvatija da meni ne triba gomila šarenih dijagrama..

Kad čoviku prodajem motor,sređujem brod i sl...meni triba podatak koji ću propeler naručit i da to bude u okvirima mogućeg..

Kad kod mene dođe čovik i donese svoj krepani motor na generalku onda mu ne mašen mikrometrima oko glave,ne pričan o pretvorbi energije,ekspanziji plinova i sl...to njih ne zanima

Njima triba da nijhov stroj uredno radi,da dobiju garanciju kvalitete..

Tako je i sa ovim područjem...dakle bez uvrede..ali ajmo se uvatit riješit neki konkretan,živi,stvarni slučaj

Ljudi tribaju pomoć,rezultat a teorija u razumim količinama može bit samo informativno,donekle zanimljivo štivo.

[tacek]

Aj da i ja nešto kažem..

Luka svaka čast na trudu,fascinantno je i lipo ali usudim se reći za 99% ljudi koji traže riješenje poriva broda nema koristi..

Svojevremeno sam kod mojeg prijatelja koji se ozbiljno bavi ovom problematikom posudija par knjiga na ovu temu u nadi da ću nešto naučit..brzo san odusta jer san shvatija da meni ne triba gomila šarenih dijagrama..

Kad čoviku prodajem motor,sređujem brod i sl...meni triba podatak koji ću propeler naručit i da to bude u okvirima mogućeg..

Kad kod mene dođe čovik i donese svoj krepani motor na generalku onda mu ne mašen mikrometrima oko glave,ne pričan o pretvorbi energije,ekspanziji plinova i sl...to njih ne zanima

Njima triba da nijhov stroj uredno radi,da dobiju garanciju kvalitete..

Tako je i sa ovim područjem...dakle bez uvrede..ali ajmo se uvatit riješit neki konkretan,živi,stvarni slučaj

Ljudi tribaju pomoć,rezultat a teorija u razumim količinama može bit samo informativno,donekle zanimljivo štivo.

Riberer (moderator) dobro je shvatio. U najvise slucaja sve je vec gotovo. I kopca i motor i brod i osovina. Nekada treba bez nekih velikih izracuna naci neki kompromis i pragmaticno donjeti neku odluku koja ce dati 'dobar' rezultat i zadovoljiti donekle vlasnika. Mozemo mudrovati ali od toga koristi nece biti.

[perkins27]

Aj da i ja nešto kažem..

Luka svaka čast na trudu,fascinantno je i lipo ali usudim se reći za 99% ljudi koji traže riješenje poriva broda nema koristi..

Svojevremeno sam kod mojeg prijatelja koji se ozbiljno bavi ovom problematikom posudija par knjiga na ovu temu u nadi da ću nešto naučit..brzo san odusta jer san shvatija da meni ne triba gomila šarenih dijagrama..

Kad čoviku prodajem motor,sređujem brod i sl...meni triba podatak koji ću propeler naručit i da to bude u okvirima mogućeg..

Kad kod mene dođe čovik i donese svoj krepani motor na generalku onda mu ne mašen mikrometrima oko glave,ne pričan o pretvorbi energije,ekspanziji plinova i sl...to njih ne zanima

Njima triba da nijhov stroj uredno radi,da dobiju garanciju kvalitete..

Tako je i sa ovim područjem...dakle bez uvrede..ali ajmo se uvatit riješit neki konkretan,živi,stvarni slučaj

Ljudi tribaju pomoć,rezultat a teorija u razumim količinama može bit samo informativno,donekle zanimljivo štivo.

Riberer (moderator) dobro je shvatio. U najvise slucaja sve je vec gotovo. I kopca i motor i brod i osovina. Nekada treba bez nekih velikih izracuna naci neki kompromis i pragmaticno donjeti neku odluku koja ce dati 'dobar' rezultat i zadovoljiti donekle vlasnika. Mozemo mudrovati ali od toga koristi nece biti.

E, svaka čast svima na raspravi, zbilja ima materijala za razmišljanje u učenje, ali nekako bi se priklonio ovome gore podebljanome.
Ima li ko savjet šta napraviti na Merry Fisheru 695 da mu se eventualno podigne putna brzina a smanji potrošnja? Motor Nanni T4.155, kopča ZF 25 A, 1:2, težina full oko 2400 kg, duljina na vl oko 6.5 m, širina oko 2.5 m, propela Radice sa 4 lista, 19x17, tunel iza kobilice, max dozvoljeni okretaji motora u vožnji 3600 rpm.
Hvala svima!