BRODSKI RJEČNIK

[som]

Vino, vino......

[oneeyed]

Vino, vino......

[borro]

Evo mene iz Karlovca
Štrik obično govore za konop (isto i špaga ali je štrik dosta učestalo za konop, špaga bi bila kao ona jutena npr. za vezat novine i slično). Inaće ako se ne varam štrik je riječ germanskog porijekla, ako netko ima veze sa njemačkim, mošda ima nešto iz čega vuče korjen.

[josme]

Špaga je od tal. spago u prijevodu konop a kako tko koristi taj naziv ovisi o podneblju.
Konop-corda,spago,fune

[sinitram]

Čitam sve ovo i mogu reći da se barem 80% toga kod mene drugačije zove. Ovi krajevi su izgleda kroz povijest bili toliko loše prometno povezani a opet izloženi svakojakim jezičnim utjecajima da je zapravo svako selo i zaselak imalo svoj jezik, manje ili više sličan selu do njega. Prema tome, nema smisla učiti sve ove izraze jer ono što se zove nekako u jednom selu zove se drugačije u selu do, a da ne govorimo dalje. Već ćemo se mi svi nekako sporazumit. Ako smijem ja bi postavija drugačije pitanje:
Navedite jednu stvar, pojam, radnju ili što već koja se jednako zove na čitavom Jadranu?

A jesi ti ikad bija u Komizi pa da cujes tamo nazive? Svako govori onako kako se govori u njegovom mistu. A ako ti ljetujes u recimo Pagu onda ces naucit njihov dialekt.
Jedna stvar, pojam, radnja .... pa to su sve stvari izmisljenje posli 1975. Echo sonder, radar, tipkovnica, monitor, mis, itd...
Salim se...

[ab ovo]

Sipa

[MURTER 600]

Lignja

[gonič zmajeva]

Lignja

Olignja .

[gonič zmajeva]

Sinjal ili kavical - kanta ili plutaca za oznacavanje necega

Može i menal,kavitel,kavic.

[primorac]

batana
pasara
guc
leut

prova
krma
banak
razma
škarmadur
madir
batal
krivoleč
ašta
kontraašta
pašma
korba
kolumba
pjombo
rigeta

rašketa
šegun
šegac
morša
tesla

kalafatavanje
šeganje
štukavanje
skongulavanje

bordižanje

A evo i opisa, (kratki tečaj ) gradnje drvenog broda, by Goran Filipi, knjiga se zove "Betinska brodogradnja", nije doslovan citat:

Prvo trebamo nabaviti određeno drvo koje najbolje odgovara za pojedine dijelove barke, kao što je npr. česvina za kolumbu i ašte. Korbe iz murve, bora ili brista; kontraašte i pašme iz murve ili hrastovine; krivoleč iz murve, bora ili brista; madiri iz korčulanske borovine (ili primorske); banci iz jasena, a vesla iz jasena. Za batale treba paziti da su usječeni u stađunu, a to znači kad drvo nije u soku, tj. kad ne vegetira, jer ako je drvo u soku otpada mu kora pa takove batale zovu dominikanci.
Drvo se čuvalo u moru pred barakom, a stađonavalo u otvorenom potkrovlju barake. Drvo treba najprije rašegati. Kad se drvo rašega stavi ga se sušit. Batali se dižu na veli kavalet pa zatim podignu na žbulte ili forkete koje se vežu kadenom i stisne drvenim klinima da se ne miče. Budući da je batal položen oko 2 metra iznad tla, pila se s velom pilom. Gornji šegadur stoji na batalu, a donji se nalazi na tlu ispod batala.
Manji komadi drva pilaju se u morši i rasohi. Osim velike postoji i mala pila – blobok i mali šegac. Za obradu ispilanog drva služi ašeta, ašun, tesla i sikira. Prije pilanja batal, umočen u bul, se izžica od preje koja je elastična. Obično se šega s neparnim brojem žica (npr. 5 ili 7) da se dobije parni broj madira i drva za korbe. Otpadak od madira zove se skorač. Madiri se stavljaju sušit' i to sa semon prema suncu tako da se madiri prilikom sušenja malo skongulaju. No, to nije dovoljno pa je skrojene i oblanjane madire potrebno jače saviti da bi poprimili željeni oblik. Stoga su meštri madire palili na vatri. Vatra se održava pomoću palila tj. otpadaka pri tesanju, pilanju i blanjanju drva. Madire se za to vrijeme stalno moči vodom iz bujola pomoću krpe ili stupe koje se nataknu na komad drva (radaca), naravno s gornje bande. Madiri se krive u dva smjera pomoću čenkina. Gdje nije velika oblina madir se nakrivi samo s jedne strane (soversat i roversat), a gdje madir pokriva najveće obline barke treba ga nakrivit' (kongulat) u dva smjera, s dva čenkina. Zatim se prireme late, škaf od prove i krme, i najzad zadnji komad prema sredini – katina. Kad smo priredili drvo, postavlja se kantir, spojen sa laštama prove i krme tj. inčavana. Pošto se postavi, pričvrsti se paletinama. Ašte se stavu u pjunbin. Da bi stale in pjombo stave se na provu i krmu dva traversa ili punta.

[majlan]

Sada znam, da ništa neznam.

[šetač pasa]

:roll: Nikad se na brodovima nije pio gemišt. Bevanda!!!

Gemišt se pije na brodu dok plovi Jarunom!

[Mali Dabar]

Drkmar !

[šetač pasa]

batana
pasara
guc
leut

prova
krma
banak
razma
škarmadur
madir
batal
krivoleč
ašta
kontraašta
pašma
korba
kolumba
pjombo
rigeta

rašketa
šegun
šegac
morša
tesla

kalafatavanje
šeganje
štukavanje
skongulavanje

bordižanje

A evo i opisa, (kratki tečaj ) gradnje drvenog broda, by Goran Filipi, knjiga se zove "Betinska brodogradnja", nije doslovan citat:

Prvo trebamo nabaviti određeno drvo koje najbolje odgovara za pojedine dijelove barke, kao što je npr. česvina za kolumbu i ašte. Korbe iz murve, bora ili brista; kontraašte i pašme iz murve ili hrastovine; krivoleč iz murve, bora ili brista; madiri iz korčulanske borovine (ili primorske); banci iz jasena, a vesla iz jasena. Za batale treba paziti da su usječeni u stađunu, a to znači kad drvo nije u soku, tj. kad ne vegetira, jer ako je drvo u soku otpada mu kora pa takove batale zovu dominikanci.
Drvo se čuvalo u moru pred barakom, a stađonavalo u otvorenom potkrovlju barake. Drvo treba najprije rašegati. Kad se drvo rašega stavi ga se sušit. Batali se dižu na veli kavalet pa zatim podignu na žbulte ili forkete koje se vežu kadenom i stisne drvenim klinima da se ne miče. Budući da je batal položen oko 2 metra iznad tla, pila se s velom pilom. Gornji šegadur stoji na batalu, a donji se nalazi na tlu ispod batala.
Manji komadi drva pilaju se u morši i rasohi. Osim velike postoji i mala pila – blobok i mali šegac. Za obradu ispilanog drva služi ašeta, ašun, tesla i sikira. Prije pilanja batal, umočen u bul, se izžica od preje koja je elastična. Obično se šega s neparnim brojem žica (npr. 5 ili 7) da se dobije parni broj madira i drva za korbe. Otpadak od madira zove se skorač. Madiri se stavljaju sušit' i to sa semon prema suncu tako da se madiri prilikom sušenja malo skongulaju. No, to nije dovoljno pa je skrojene i oblanjane madire potrebno jače saviti da bi poprimili željeni oblik. Stoga su meštri madire palili na vatri. Vatra se održava pomoću palila tj. otpadaka pri tesanju, pilanju i blanjanju drva. Madire se za to vrijeme stalno moči vodom iz bujola pomoću krpe ili stupe koje se nataknu na komad drva (radaca), naravno s gornje bande. Madiri se krive u dva smjera pomoću čenkina. Gdje nije velika oblina madir se nakrivi samo s jedne strane (soversat i roversat), a gdje madir pokriva najveće obline barke treba ga nakrivit' (kongulat) u dva smjera, s dva čenkina. Zatim se prireme late, škaf od prove i krme, i najzad zadnji komad prema sredini – katina. Kad smo priredili drvo, postavlja se kantir, spojen sa laštama prove i krme tj. inčavana. Pošto se postavi, pričvrsti se paletinama. Ašte se stavu u pjunbin. Da bi stale in pjombo stave se na provu i krmu dva traversa ili punta.

Možda bi trebalo oživit ovu temu? Za početak, čini mi se da nam je Primorac ostao dužan prijevod citiranog teksta.

[luc]

Dobro si Gašo mislio.